Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Zapad na Srbiji oštrio zube - na Rusiji ih lomi! Neutralnost i zabranu sankcija staviti u Ustav

© Sputnik / Lola ĐorđevićSlovo Z na skupu podrške ruskom narodu u Beogradu
Slovo Z na skupu podrške ruskom narodu u Beogradu - Sputnik Srbija, 1920, 24.03.2022
Pratite nas
U okolnostima kada Zapad očekuje da Srbija zauzme jasnu poziciju - za ili protiv Rusije - srpski narod je, pokazalo je istraživanje NSPM, razumeo da iza sukoba na istoku Evrope ne stoji ni Rusija ni Ukrajina već Zapad. Srbija bi svoju neutralnost i odluku da se ne pridružuje sankcijama trebalo da potvrdi i Ustavom.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Ovo su dominantne poruke okruglog stola organizovanog u kontekstu spoljnih pritisaka na Srbiju i Republiku Srpsku da se uključe u sukob u Ukrajini.
Na skupu gde su učestvovali brojni intelektualci, predstavnici Narodne mreže, Naprednog kluba, Centra za razvoj međunarodne saradnje čula se i poruka da je Zapad nad Srbijom oštrio zube, a da će ih na Rusiji – slomiti.
U situaciji kada se Srbiji nameće izbor između dve strane, političar Vladan Glišić upozorava na pogubnost bilo kakve odluke.

„Sukob sa Moskvom za celokupan srpski narod predstavljao bi nacionalnu kapitulaciju dok bi suprotstavljanje zapadnim silama dovelo do nepovoljnih ekonomskih posledica. Rešenje je da se uz postojeću vojnu neutralnost uspostavi i politička koja bi bila podignuta na ustavni nivo“.

© Sputnjiku ustupio Medija centarKonferencija za novinare Narodne mreže, Naprednog kluba i Centra za razvoj međunarodne saradnje
Konferencija za novinare Narodne mreže, Naprednog kluba i Centra za razvoj međunarodne saradnje - Sputnik Srbija, 1920, 24.03.2022
Konferencija za novinare Narodne mreže, Naprednog kluba i Centra za razvoj međunarodne saradnje
Politika, koliko god pragmatična i moderna bila, mora biti zasnovana na principima, mišljenja je istoričar Čedomir Antić, a jedan od njih je da kao država ne prihvatamo da budemo na nekoj od strana podeljene Evrope i sveta.
„Nije dovoljno da na skupštinskoj rezoluciji počiva vojna neutralnost. Ona mora da bude uvedena u Ustav“, istakao je Antić dodajući da bi i zabrana donošenja sankcija trebalo da bude regulisana najvišim pravnim aktom.

Svest o nesvrstavanju

Istoričar Dragomir Anđelković ukazao je da Srbija ne bi bila usamljena po pitanju vojne neutralnosti i da mu za pravo daju neutralne Austrija i Švajcarska iako su posredno deo sistema EU. On je takođe podsetio na primer Turkmenistana koji je 1995. proglasio neutralnost što mu je omogućilo da na nedavnom glasanju za Rezoluciji kojom se osuđuje Rusija zauzme neutralan stav.
„Rusija je ključni partner ali smo mi u zoni gde dominira Zapad. U takvoj situaciji kod ogromne većine građana postoji svest o nesvrstavanju“, kaže Anđelković.

Gaženje Rezolucija UN

O aktuelnoj temi, sličnostima i razlikama između Jugoslavije 1999. i Ukrajine 2022. svoje mišljenje su izneli Dejan Mirović, Slobodan Reljić i Đorđe Vukadinović.
© Sputnjiku ustupio Medija centarTribina "Srbija 1999. i Ukrajina 2022. – sličnosti i razlike"
Tribina Srbija 1999. i Ukrajina 2022. – sličnosti i razlike - Sputnik Srbija, 1920, 24.03.2022
Tribina "Srbija 1999. i Ukrajina 2022. – sličnosti i razlike"
Analogije postoje, ali nikako opravdana je ona da je agresija NATO isto što i rat u Ukrajini. To je zamena teza, rekao je profesor međunarodnog prava Dejan Mirović.

„Kriza u Ukrajini počela je 2014. i njen prvi pravni rezultat bili su Minski sporazumi pretočeni u Rezoluciju 2205 iz 2015. godine. U njoj se propisuje da će Donbas ostati deo Ukrajine uz garancije političkog učestvovanja u centralnim vlastima i jezičkog samoopredeljenje. Zelenski je ukinuo ruski i otvoreno govorio da neće poštovati Minske sporazume u čemu je imao javnu podršku SAD, Nemačke i Francuske“.

Kao i u slučaju Rezolucije 1244, Zapad je kaže Mirović doprineo sukobima u Ukrajini nepoštovanjem Rezolucije 2205.

Kolač sa tragovima krvi

Novinar i publicista Slobodan Reljić podsetio je na negovanje nacizma i činjenicu da je istočna Ukrajina premrežena jedinicima poput Azova koje neguju nacističku ideologiju.
© Sputnik / Evgeniй Kotenko / Uđi u bazu fotografijaVojnici bataljona Azov polažu zakletvu u Kijevu
Vojnici bataljona Azov polažu zakletvu u Kijevu  - Sputnik Srbija, 1920, 24.03.2022
Vojnici bataljona Azov polažu zakletvu u Kijevu
„U Ukrajini i baltičkim republikama antisemitizam se pretvario u anturusizam. U pojedinim delovima Ukrajine bili su popularni kolači sa natpisima koji su pozivali na smrt ruske dece. Evropa je na to zažmurila. Putin je Hitler ali nije njihov Firer“.

Javno mnjenje spontano rusofilno

O tome kako srpski narod vrednosno ocenjuje operaciju u Ukrajini, prisutne je tragom itraživanja koje je uradio NSPM upoznao analitičar Đorđe Vukadinović.
© Sputnik / Lola ĐorđevićSkup podrške Rusiji iz Beograda
Skup podrške Rusiji iz Beograda - Sputnik Srbija, 1920, 24.03.2022
Skup podrške Rusiji iz Beograda
„Istraživanje pokazuje da je javno mnjenje u Srbiji spontano rusofilno, iz različitih razloga, racionalnih ili iracionalnih. Mislim da građani Srbije ne greše mnogo, ljudi osećaju da su događaji na istoku Evrope nastavak onoga što su gledali 1999, istakao je Vukadinović.

Koncept otpadničke države

Analizirajući iz geopolitičkog ugla sličnosti i razlike između Ukrajine i Srbije 1999. analitičar Dušan Proroković je rekao da se u oba slučaja koristio koncept otpadničke države.

„Jugoslavija je proglašena otpadničkom državom, stavljena je van zakona i protiv nje je bilo dozvoljeno sve. Sve to je kao u slučaju Rusije danas pratila histerija u zapadnim medijimam i prekomerne reakcije zapadnih država. Međutim u slučaju pokušaja izolacije Rusije plan je propao.

Na strani Rusije

Ispred Sveslovenskog saveza koji objedinjuje srpsko rusko beloruska udruženja, Slobodan Dimitrijević je rekao da ako je neki narod kompetentan da govori o ovoj nesreći najmanje izazvanoj voljom Rusa i Ukrajinaca, onda su to Srbi.
© Sputnjiku ustupio Medija centarKonferencija za novinare Sveslovenskog saveza
Konferencija za novinare Sveslovenskog saveza - Sputnik Srbija, 1920, 24.03.2022
Konferencija za novinare Sveslovenskog saveza
„Bombardovanje Srbije pokazalo je Rusiji šta je čeka. Rusija se probudila i došlo je rukovodstvo Rusije koje je razumelo geostrategiju Zapada. Mi moramo da se opredelimo i stanemo na stranu Rusije“.

Logika ratnog profitera

Nazvati narod koji je dao sedam miliona vojnika Otadžbinskom ratu ne sme se nazvati nacističkim, upozorio je novinar Dragan Vujičić, dodajući da treba napraviti razliku između naroda i nacističkih jedinica koje je finansirao Vašington.
Ispred Pokreta za Kosovo i Metohiju Radomir Rojević je rekao da srpski narod saoseća sa celom situacijom u Ukrajini jer razume kada ratni profiter uzmu narode kao taoce za sprovođenje ličnih namera i profita.
© Sputnik / Lola ĐorđevićRuševine zgrade bivšeg Generalštaba Vojske Srbije.
Ruševine zgrade bivšeg Generalštaba Vojske Srbije. - Sputnik Srbija, 1920, 24.03.2022
Ruševine zgrade bivšeg Generalštaba Vojske Srbije.
U trenutku kada SAD predvode kampanju za poštovanje međunarodnog prava, Rojević je podsetio na ratne zločine i povredu međunarodnog prava u vreme agresije NATO na SFRJ.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala