- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Nagli skok cene energenata: Evropa rizikuje da izgubi ekonomski značaj u svetu /video/

© Sputnik / Alekseй Vitvickiй / Uđi u bazu fotografijaGasna kompresorska stanica
Gasna kompresorska stanica  - Sputnik Srbija, 1920, 07.03.2022
Pratite nas
U uslovima rata ekonomski potezi mnogih zemalja nemaju smisla. Iako ekonomska logika kaže da Evropa i Rusija treba da sarađuju, svedoci smo da poslednjih godina, a naročito sada, imamo stalne tenzije.
Te tenzije jesu indukovane i prelivene sa one strane Atlantika, ali sankcijama Rusiji Evropa rizikuje da ostane bez energije i izgubi ekonomski značaj u svetu.
Ovako ekonomista Goran Radosavljević, profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju i nekadašnji generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije, gleda na nagli porast cena energenata na svetskim tržištima do kojeg je došlo sa eskalacijom ukrajinske krize.
Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu, koji niko ne može da ugasi, a sve video sadržaje na platformi „Odisi“ (odysee.com).
Naime, strah od eventualne zabrane izvoza ruskih energenata izazvao je novo poskupljenje nafte, pa je cena barela Brent nafte u ponedeljak na azijskim tržištima „preskočila“ vrednost od 130 dolara. Sve je veći strah i od nestašice ruskog gasa, iako Rusija nije prekinula snabdevanje gasom evropskih potrošača, pa je tako cena gasa prethodnih dana dostigla oko 3000 dolara za 1000 kubnih metara.

Evropa rizikuje da izgubi ekonomski značaj

Prema rečima Gorana Radosavljevića, evidentno je da se svet nalazi u velikoj energetskoj tranziciji, a kako kaže, ako nemate dovoljno energije – gasa, struje, nafte, ne možete se razvijati i sasvim sigurno ćete stagnirati, pa i nazadovati.
„Tek što se svet malo izvukao iz pandemije kovida usledila je ova situacija u Ukrajini, a sigurno je da ćemo imati još dosta okolnosti koji će uticati na to da sektor energetike bude turbulentan. Kada je reč o ovom naglom skoku cena, treba reći da se nafta prodaje na svetskom tržištu, ona je berzanska roba i postoje referentne cene nafte u svetu. Sada, međutim, imamo situaciju gde jedan veliki proizvođač nafte, odnosno Rusija koja proizvodi 10 do 12 posto ukupnih svetskih količina na dnevnom nivou, ima poteškoća da je plasira na tržište. Dakle, ako nestane ta količina nafte sa tržišta nema drugih proizvođača, niti dovoljno rezervi koje bi to brzo mogli da nadoknade“, kaže Radosavljević u emisiji „Energija Sputnjika“.
Tome u prilog govori, kako kaže, stav Saudijske Arabije da u ovom trenutku neće značajno povećavati proizvodnju, a iako je tehnički izvodljivo da Iran ili Venecuela povećaju proizvodnju ukoliko im se skinu sankcije, to su opet ograničene količine.
„Evropa ima neke rezerve i vidimo da je Međunarodna agencija za energetiku oslobodila 60 miliona barela, ali to je dovoljno da se supstituiše šest dana. Dakle, sve to nije dovoljno i to je, uz očekivanja da će cena dalje rasti na berzi, razlog da imamo skok, praktično preko noći, sa 92 ili 95 dolara na 130 dolara“, pojašnjava gost Jelice Putniković.
Prema njegovim rečima, treba imati na umu da će se, iako do sada nema zvaničnog ograničenja od strane SAD i Evrope na izvoz ruske nafte, zbog finansijskih ograničenja u vidu izbacivanja pojedinih ruskih banaka iz sistema SWIFT, ali i zbog straha od mogućih daljih sankcija, trgovci plašiti da kupuju rusku naftu, ili će nalaziti neke druge kanale da do nje dođu.
Na pitanje da li bi ti kanali mogli biti kupovina ruske nafte u drugim valutama, Radosavljević kaže da bi to mogao biti jedan od načina da se ova situacija prevaziđe.
„Verujem da će se preći i na razne kliringe i barter aranžmane. Vidim da je predsednik Privredne komore Kine najavio jedan takav aranžman sa Rusijom gde će se suštinski izbaciti novac, a roba će se plaćati drugom robom. Dakle, naći će se načini, osim naravno ako se ne dođe do toga da se zabrani izvoz ruske nafte i stave neke veće sankcije u tom sektoru, u kom slučaju su ove prognoze od 200 dolara za barel vrlo verovatno realne“, napominje stručnjak.

Može li bogati zapad bez gasa

Za razliku od nafte, primećuje Radosavljević, tržište gasa ne postoji u svetskim razmerama i ono je najčešće regionalno, na nivou kontinenata. Preko 65 posto gasa, a u Evropi preko 80 posto gasa se proda tako što, kaže, imate gasovod od izvora do krajnjeg potrošača.
„Ne postoji jedinstvena cena gasa na tržištu pa kada baratamo sa ciframa od 3000 dolara treba znati da su to „spot“ cene, odnosno trenutne cene. Gas može da se skladišti, ali su za skladišta potrebne velike investicije i može da se utečnjava, ali je opet reč o velikim investicijama i taj gas je znatno skuplji od ovog koji ide kroz gasovod. Gas se vrlo često kupuje direktnim pregovorima sa zemljom koja prodaje ili sa kompanijom koja ga prodaje, tako da se veoma male količine kupuju na berzi“, kaže Radosavljević.
Cena gasa na berzi je, kako ističe, element na čije formiranje utiče mnogo faktora, a jedan od njih su i očekivanja.
„Mislim da se nikome u ovom trenutku ne isplati da se obustavi tranzit gasa iz Rusije. Uostalom, i 2014. godine kada su Rusiji uvedene prve sankcije, Gasprom nije bio pod sankcijama, odnosno ruske energetske kompanije su selektivno potpale pod sankcije. Videćemo kako će se odvijati situacija, plaćanja će svakako biti otežana pa i to utiče na cenu”, kaže Radosavljević.

Da li će prevladati ekonomska logika

Evropa, veruje, ima nekoliko mogućih načina da izađe iz ovoga – da se ekonomski osamostali što, smatra, neće ići lako i u narednih 10 do 15 godina je gotovo nemoguće.
„Drugi način je da potraži izvore energije na nekom drugom mestu, ali već sada imamo izjave nekih zvaničnika da ni to nije tako lako. Videćemo do koje mere će, na primer, Amerika moći zaista da energetski pomogne Evropi, jer kada bi u ovom trenutku krenuli u investicije potrebno je najmanje pet do deset godina da se napravi infrastruktura da se LNG dopremi iz Amerike u Evropu. Treća mogućnost je da se prećutno pusti da energija teče, kao i 2014. godine“, navodi Radosavljević.
Nema sumnje, zaključuje gost „Energije Sputnjika“, da će evropske zemlje, pored Rusije i Ukrajine, biti najveće žrtve ove krize.
„U krajnjem slučaju, ako dođe do pooštravanja sankcija, doći će i do nedostatka energije. Da li bogati zapad može bez struje, gasa satima, danima? Ja nisam siguran i nadam se da će u svemu ovome ipak prevladati ekonomska logika“, kaže Goran Radosavljević.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala