- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Sindrom varalice, mehanizam koji vas pogađa a da toga niste svesni

© Foto : Pixabay/ geraltAnsiedad, referencial
Ansiedad, referencial - Sputnik Srbija, 1920, 26.02.2022
Pratite nas
Oko 70 odsto svetske populacije pati od sindroma varalice, mentalnog poremećaja u kojem čovek sumnja u svoje veštine, talente, postignuća, generalno u sebe i ima neku vrstu straha da će biti okarakterisan kao prevarant. Ovakav mehanizam sprečava ljude da poveruju da mogu uspeti, a ako se to i desi, smatraju da to nije zahvaljujući trudu ili talentu.
Da li ste ikada verovali da je vaš uspeh posledica srećnih okolnosti? Da li ste nesvesno sabotirali sebe? Da li vam je teško da prihvatite priznanje od drugih? Ako je vaš odgovor pozitivan, verovatno patite od ovog problema.
Nacionalni nezavisni univerzitet u Meksiku objavio je rad koja opisuje karakteristike ovog problema koji su imale i poznate ličnosti i poput glumice Eme Votson, Mišel Obame i Nila Armstronga.
Sindrom varalice je iracionalno uverenje koje narušava ličnost pojedinca dok ga ne liši samopouzdanja uprkos sigurnim dokazima koji pokazuju njegov uspeh, kao što su akademske titule, poslovi, diplome, javno priznanje, poštovanje ili slava, objašnjava akademik sa medicinskog odseka Nacionalnog nezavisnog univerziteta u Meksiku Laura Barijentos Nikolas.

„Ti ljudi ne osećaju da su sposobni, žive podozrivo i strahuju da će neko otkriti da su počinili prevaru. Otuda se osećaju krivima i poput prevaranata. Izloženi su velikom stresu i preovladava nesigurnost. Pate od anksioznosti, depresije i tužni su, što su emocionalni poremećaji koji utiču na njihov rad, akademske ili profesionalne rezultate“, navedeno je u istraživanju.

Ne postoji jedinstven koren sindroma varalice. Može doći iz bioloških, psiholoških ili društvenih razloga. Istraživači kažu da još uvek ne postoje studije koje bi mogle da definišu šta se tačno dešava u mozgu kada ovaj sindrom napadne ljude.
Međutim, upozorava Institut, detinjstvo je ključna faza za izgradnju ličnosti i emocionalnog zdravlja. Fraze poput „tvoj brat je bolji“ ili „beskoristan si“ i sve te vrste poređenja doprinose razvoju sindroma.
„Ovaj sindrom se češće javlja kod ljudi sa afektivnim problemima depresivnog tipa, sa generalizovanim anksioznim poremećajima i poremećajima pažnje i hiperaktivnosti. Ako psihološki tretman nije dovoljan“, kaže Barijentosova
Nesiguran čovek - Sputnik Srbija, 1920, 16.02.2022
DRUŠTVO
Tri karakterne osobine odbijaju ljude
Depresija — ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 11.02.2022
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Pomozite sebi kad vas preplavi anksioznost
 - Sputnik Srbija, 1920, 18.02.2022
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Zašto je dobro dosađivati se
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala