- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Stefan Arsenijević i Goran Gocić o „novom hrabrom svetu“: Kako smo se zarazili filmom /video/

© SputnikReditelj Stefan Arsenijević i pisac i filmski kritičar Goran Gocić
Reditelj Stefan Arsenijević i pisac i filmski kritičar Goran Gocić - Sputnik Srbija, 1920, 19.02.2022
Pratite nas
Jubilarno, 50. izdanje Festa predstaviće publici više od 80 filmova, pod sloganom „Novi hrabri svet“. Jubilej je povod da se i organizatori, i publika, pa i sami učesnici festivala, osvrnu na njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost i da se zapitaju da li je ovaj beogradski „festival festivala“ uspeo da sačuva svoj identitet i treba li da ga menja.
O Festu i njegovom značaju za našu kulturu, za formiranje i negovanje zaljubljenika u sedmu umetnost - od filmskih stvaralaca i kritičara do običnih filmofila, razgovaramo s rediteljem Stefanom Arsenijevićem, čiji će nagrađivani film „Banović Strahinja“ 25. februara otvoriti festival, kao i s piscem i filmskim kritičarom Goranom Gocićem, koji će na Festu predstaviti drugo izdanje knjige o Emiru Kusturici „Bunt margine“.
Glumac Ibrahim Koma i reditelj Stefan Arsenijević na dodeli nagrade Kristalni globus za film Banović Strahinja - Sputnik Srbija, 1920, 30.08.2021
„Strahinja Banović“ – Junak koji je počeo da osvaja Evropu
Uoči premijere „Banović Strahinje“ na Festu Stefan Arsenijević u razgovoru za Sputnjik kaže da je veoma uzbuđen zbog susreta s domaćim gledaocima, koji će, kako ističe, u filmu inspirisanom jednom od najlepših srpskih epskih pesama, uočiti i neke slojeve koji su za evropsku publiku ostali nevidljivi. Posebno ga raduje to što će u Beograd, povodom premijere, doputovati glavni glumci Ibrahim Koma i Nensi Mensa-Ofei.

„Novi hrabri svet“ – Da li je Fest i dalje „kuća filma“

Reditelj kaže da mu je velika čast što se njegov film prikazuje upravo na Festu, festivalu koji je u velikoj meri uticao na to da zavoli sedmu umetnost, pa i da joj se posveti kao stvaralac.
„Uvek se setim svog prvog Festa 1992. godine, kada je selektor bio Nebojša Đukelić. Radio sam u jednoj tinejdžerskoj emisiji na radiju 'Pingvin', koju je vodila Jasminka Petrović. Pošto sam pratio film, moje kolege su pomislile da bi bilo sjajno da pratim Fest i tako sam dobio novinarsku akreditaciju za festival. To je bila čarobna godina na Festu – otvorila ga je 'Virdžina' Srđana Karanovića, koji mi je kasnije bio profesor, prikazani su filmovi 'Delikatesna radnja', Almodovarove 'Visoke potpetice', 'Telma i Luiz' Ridlija Skota, Vendersov film 'Do kraja sveta', 'Noć na zemlji' Džima Džarmuša... Za mene je Fest bio i ostao nekakva kuća filma, moje prvo iskustvo koje me je zarazilo filmom'“, kaže Stefan Arsenijević.
Fest je i za Gorana Gocića bio prvi veliki prolaz ka magičnom svetu filmske umetnosti, a njegov prvi susret s festivalom dogodio se 1976. godine.
„Moja pokojna tetka Seka mi je dala ulaznicu za film 'Ajkula', sećam se da sam ga gledao u Domu sindikata. I bolje se sećam tog iskustva nego filma koji sam gledao juče, jer je to za mene bio direktan prenos s prve linije fronta novog američkog filma i jedan veoma snažan doživljaj“, ističe Gocić.
Goran Gocić, pisac - Sputnik Srbija, 1920, 27.06.2021
Goran Gocić: Poticati s Balkana je privilegija /video/
Na ovogodišnjem Festu Gocić će publici predstaviti drugo izdanje knjige „Kult margine“ o Emiru Kusturici, inače, jednom od ovogodišnjih dobitnika nagrade „Beogradski pobednik“ za doprinos kinematografiji, koja je izvorno bila objavljena na engleskom jeziku 2001. godine, a potom 2006. na srpskom.
Gocić ističe da je drugo izdanje prošireno za pedesetak stranica, budući da je Kusturica „vrlo aktivan i vredan umetnik koji non stop radi nove filmove i projekte“.

Pola veka Festa – Omiljeni festival za najširu publiku

Naši sagovornici se slažu u oceni da je Fest tokom proteklih pola veka imao svoje blistave trenutke, kao i periode u kojima je gubio svoj prepoznatljivi identitet, ali da je bio i ostao svojevrsna tačka okupljanja zaljubljenika u sedmu umetnost i omiljeni festival za najširu publiku.
Režiser Nikita Mihalkov na ceremoniji otvaranja 40. Moskovskog međunarodnog filmskog festivala - Sputnik Srbija, 1920, 01.02.2022
KULTURA
Organizacija Festa: Nikita Mihalkov dolazi na jubilarni 50. Fest
„Vremena su se promenila. Nekada je Fest bio jedini festival na kojem je domaća publika mogla da vidi najbolja ostvarenja svetske kinematografije. Sada ima mnogo više festivala, tu su i Festival autorskog filma, i Slobodna zona, i Palićki festival, i Kustendorf... a mnogo je veća i filmska produkcija. Izazovi su mnogo veći i, priznajem, da bih i sam imao dilemu kako da organizujem jedan takav festival u svim tim okolnostima. Ipak, Fest je bio i ostao glavni mejnstrim festival kod nas i mislim da takav treba i da ostane“, smatra Stefan Arsenijević.
I Goran Gocić kaže da je teško promeniti koncepciju Festa, a ne oduzeti mu ono što je njegov osnovni identitet – „festival festivala“.
„Selektori su danas uklješteni između distributera kojima je glavni interes profit i potrebe za pravom umetnošću i prestižom. Grad i organizatori su navikli da Fest ima brojnu publiku, a ako selektor to ne isprati, on je kriv. Ipak, s obzirom na festivale poput FAF-a, koji danas nude publici taj ekscentričniji filmski program, Fest može da ide u komercijalnu stranu“, smatra Gocić.
Zbog čega je Fest i dalje hram filmske magije, da li treba da ostane „festival festivala“ ili je njegova budućnost u širenju i jačanju takmičarskog programa, koji su filmovi, ali i susreti, anegdote, pa i skandali ostali utisnuti u sećanju naših sagovornika na neka ranija izdanja Festa, kako sve veća okrenutost publika ka striming platformama utiče ne samo na Fest nego i na druge filmske festivale - neke su od tema koje možete čuti i videti u video-prilogu.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala