- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Kako je mudri despot Stefan odbranio državu i uzdigao duh srpskog naroda

CC0 / / Despot Stefan Lazarević, ktitorska freska iz crkve manastira Manasije, 1418.
Despot Stefan Lazarević, ktitorska freska iz crkve manastira Manasije, 1418. - Sputnik Srbija, 1920, 25.01.2022
Pratite nas
Despot Stefan Lazarević bio je jedan je od najznačajnijih vladara u srpskoj srednjovekovnoj istoriji, jer je, suočen s napadima moćnih sila s raznih strana, hrabro i mudro, vođen viteškim načelima svog vremena, uspevao da odbrani svoju državu, ali i da radi na duhovnom razvoju sopstvenog naroda.

Viteška avantura s despotom Stefanom

Ipak, o vladaru koji je umeo da nađe zajednički jezik s moćnijim susedima, poput ugarskog kralja Žigmunda, koji je na svoj dvor doveo Konstantina Filozofa, podsticao razvoj pismenosti kroz čuvenu resavsku školu, pa i sam pisao književna dela, ostavivši nam u amanet čuveno „Slovo ljubve“, mlađi naraštaji znaju mnogo manje nego o vladarima poput Stefana Nemanje ili Dušana Silnog, ili o epskim junacima kakav je bio Marko Kraljević.
Ova činjenica je podstakla Jelenu Šuput i Goranu Lemajić da napišu istorijski roman za decu „Viteška avantura s despotom Stefanom“, u kojem mladi čitaoci, prateći avanture srednjovekovnih vitezova predvođenih despotom, učenih ljudi iz njegovog okruženja, ali i seljaka, zanatlija i drugih običnih ljudi, sami biraju stranice koje će ih voditi kroz slavnu istoriju, upotpunjene ilustracijama Alekse Jovanovića.
„Despota Stefana smatramo jednim od najznačajnijih i najinteresantnijih vladara u srpskoj istoriji, jer je umeo da vodi državu u vrlo teškom istorijskom trenutku i da, zahvaljujući svojoj hrabrosti, a slobodno možemo reći i lukavosti, očuva državu i osigura joj napredak. Zbog toga je despot Stefan vladar o kojem bi trebalo mnogo više da se priča, posebno deci“, kaže u razgovoru za Sputnjik jedna od autorki knjige Gorana Lemajić.

Srednjovekovni despot u susretu s mobilnim telefonom i rep poezijom

Čitaoci romana sami odlučuju kako će teći njihova istorijska pustolovina biranjem stranica koje ih vode ka deset različitih završetaka, otkrivajući u kakvim su odnosima bili potomci kneza Lazara –Stefan Lazarević i Đurađ Branković, da li je mongolski vođa Tamerlan bio Srbima prijatelj i koliko je voleo šah.
Saznaju i da su neke države Srbiji bile saveznice, dok se s nekima ratovalo, ali i šta je predstavljalo dobru gozbu u srednjem veku, kako se pripremala hrana, ko je imao hareme, kakva se odeća nosila, kako su bili uređeni domovi vladara i kakvo su naoružanje imali vitezovi.
© Kreativni centarKnjige iz edicije "Izaberi avanturu" u izdanju Kreativnog centra - "Sirmijumska avantura" i "Viteška avantura s despotom Stefanom" Jelene Šuput i Gorane Lemajić
Knjige iz edicije Izaberi avanturu u izdanju Kreativnog centra - Sirmijumska avantura i Viteška avantura s despotom Stefanom Jelene Šuput i Gorane Lemajić - Sputnik Srbija, 1920, 25.01.2022
Knjige iz edicije "Izaberi avanturu" u izdanju Kreativnog centra - "Sirmijumska avantura" i "Viteška avantura s despotom Stefanom" Jelene Šuput i Gorane Lemajić
Priča o istoriji začinjena je i neobičnim scenama, poput susreta glavnih junaka knjige, dečaka i devojčice iz našeg vremena s mudrim despotom koji piše svoje „Slovo ljubve“. Oni mu puštaju sa svoje „đavolje naprave“, odnosno mobilnog telefona, rep poeziju.
Junaci knjige dospevaju i u vladarsku kuhinju i otkrivaju kako se priprema meso od divljeg vepra – bez bibera, krompira i drugih začina i namirnica koji srednjovekovnim ljudima nisu bili poznati, spavaju na despotovom krevetu natkrivenom baldahinom, zaviruju u njegovu škrinju i prate ga na viteškom turniru.
Tako mladi čitaoci, pored istorijskih činjenica, otkrivaju i duh vremena u kojem se krojila naša istorija.

Sirmijumska avantura – Tajna Carske palate

Prethodno je isti autorski tandem napisao „Sirmijumsku avanturu“, koja decu vodi u obilazak Carske palate u antičkom Sirmijumu, rimskom carskom gradu koji se nalazi na tlu današnje Sremske Mitrovice.
Jelena Šuput objašnjava da je ideja o ediciji „Izaberi avanturu“ potekla iz rada u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Sremska Mitrovica, odnosno zadatka koje su ona i koleginica Gorana Lemajić dobile – da pripreme materijal koji bi mladim posetiocima antičkog lokaliteta približio taj istorijski period.
Civilizacija - Sputnik Srbija, 1920, 19.09.2020
Istorija koju ne pišu pobednici: Kako su obični ljudi stvarali budućnost
Gorana Lemajić, po zanimanju istoričar, kaže da je s koleginicom koja je autor više knjiga za decu i odrasle udružila kreativnu energiju i znanje, iz čega su proistekle ove maštovite knjige o srpskoj prošlosti.
„Zajedno smo pravile koncept kako bi radnja trebalo da teče, koji su događaji i ličnosti neizostavni u priči, konsultujući se s raznim knjigama. Ovo je avantura s velikom dozom mašte, a istorijske činjenice koje se nalaze na svakoj stranici su autentične i njima smo probale da deci dodatno objasnimo istorijske događaje“, kaže Gorana Lemajić.

Magični svet drevnih Slovena

U pripremi je i treća knjiga u ediciji, „Tajanstvena avantura sa starim Slovenima“, koja čitaoce vodi u daleki sedmi vek i vreme opsade Carigrada.
„U toj knjizi smo spojile mitove starih Slovena i istoriju. Istorijski podaci o dolasku Slovena na ove prostore su vrlo oskudni, tako da smo se usredsredile na trenutak kada su Sloveni i Avari zajedno opsedali Carigrad, vodeći istovremeno naše junake u susrete s bogovima i bićima iz slovenske mitologije“, kaže Gorana Lemajić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala