- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Sputnjik vas vodi na ostrvo Beška: Bure i bonace četrnaest monahinja usred Skadarskog jezera /foto/

© Sputnik / Boban NovovićManastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori
Manastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori - Sputnik Srbija, 1920, 07.01.2022
Pratite nas
Dvanaest monahinja i dvije iskušenice na ostrvu Beška, naspram naselja Murići na Skadarskom jezeru, bude se svakog jutra u pet časova, u šest je već jutarnje bogosluženje. Na ostrvu se smjenjuju dani i vjetrovi, a samo jedno je konstantno – njihova molitva.
Dan u manastiru ipak nije ispunjen samo molitvama i liturgijama već i svakodnevnim upornim radom, pa svakom posjetiocu upada u oko da, između crkava, konaka, pomoćnih objekata i dva vidikovca, postoje uređene pješačke staze od kamena, zasađeni voćnjaci, bašta, gumna, četiri pristana za čamce sa jezera …
Sunce se pojavi iz pravca Skadra dva sata kasnije, kad je sunčan dan kao što je bio 30. decembra kad smo ih posetili, a zađe negdje iza 15 časova za Rumijom koja se nadvija nad jezerom. Onda počinje svježina da, u zimskim danima, udara sa vode i da se spušta sa planine…
Ovdje vladaju ili sjever, tada je sunčan dan po pravilu, ili kad udari jugo, koga neki zovu i Skadranac, uglavnom donosi oblake pune kiše i oluju od koje se ne možete sakriti ako nijeste u kući. Kada duva sjever, pričaju monahinje, on je konstantan, dok je jugo prevrtljiv i podignu se veliki talasi pa je nemoguće doći do obale obližnjih Murića, koja je udaljena nekoliko stotina metara. Tada ostrvo bude zaista - ostrvo…
A najgore je kad udari vjetar sa tri strane, kada se sjeveru i jugu pridruži istočnjak, trivento, kažu mještani, pa se pojave pijavice na jezeru, povežu vodu i nebo….
Upravnica manastira, mati Fotina došla je na ostrvo Beška kao monahinja 2004. godine, po blagoslovu mitropolita Amfilohija. Obije crkve, Crkva svete Bogorodice, gdje je grob Jelene Balšić i Crkva Svetog Đorđa bile su prilično zapuštene. Iz zidova crkve Svetog Đorđa su rasle smokve. U to vrijeme su na ostrvu mještani ostavljali koze, pa nije bilo drveća.
Tada je počeo mukotrpan posao obnove dvije crkve i čitavog kompleksa, dograđeno je i nekoliko manjih konaka u kojima se nalaze kelije monahinja i radionice za šivenje, crtanje ikonopisa, manja stolarska radionica, radionica za izradu brojanica, kuhinja, sirnica, ostave…
Svaka od 14 monahinja ima svoj dnevni raspored i zadatke, pa jedna od njih radi u kuhinji, druga u trpezariji, neke šiju, druge rade na ikonopisu, prave brojanice, održavaju baštu, voćnjak, orezuju i njeguju lozu, dvije monahinje voze čunove, brodiće, koji su jedina veza s kopnom, održavaju pčelinjak, kokošinjac, čuvaju koze…
„Usadili smo 160 stabala raznog voća i rastinja, osim što se radilo na obnovi i održavanju crkava. Sada imamo voćnjak u kome ima krušaka, jabuka, šljiva, limuna, pomorandži, limeta, iglica, kivija, višnje, trešnje….Na ostrvu vlada divlji šipak ili nar…“, kaže mati Fotina.
Zasadili su i masline nabavljene iz Grčke, dva čempresa sa Svete gore
Ona kaže da sestre naprave svake jeseni sok od dvije do tri tone divljeg šipka, prave sjajan sok od japanskih jabuka, njih kupuju, imaju i malu sirnicu, tu se pravi koziji sir na više načina, sa maslinama, dimljeni, sušeni…
Od smokava i drugog voća prave raznovrsne slatkiše i đakonije, tako da će vas ponuditi i lokumom od dunja čiji ukus se lijepi za nepca…Monahinje prave i razne vrste džemova, likere od pomorandži, lista od smokve, dunje, kupine, trešnje, višnje…
© Sputnik / Boban NovovićMonahinje od voća sa ostrva prave raznovrsne đakonije
Manastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori - Sputnik Srbija, 1920, 01.01.2022
Monahinje od voća sa ostrva prave raznovrsne đakonije
„Planiramo da napravimo i sušaru za voće, presu za sokove već imamo“, kaže mati Fotina, a prema jednom od prilaza manastirskoj zemlji napravili su i sušaru za ribe. Monahinje ne pecaju, ali ribolovci koji pecaju po obodu znaju nekada da im poklone ribu.
Mati Fotina priča da su im od velike pomoći Zećani i Barani, koji im priteknu u pomoć kada je riječ o težim poslovima, a oni su im glavni gosti šestog aprila kada je i slava manastira. Pogotovo kod teških poslova, poput konstantne borbe protiv divljeg nara na prilazima sa jezera…
© Sputnik / Boban NovovićMonahinje su zasadile 160 stabala na ostrvu
Manastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori - Sputnik Srbija, 1920, 01.01.2022
Monahinje su zasadile 160 stabala na ostrvu
U trpezariji goste raznim đakonijama služi Gavrila, Ruskinja, monahinja koja na Beški živi osam godina.
Došla je na Bešku iz Moskve, a njeni žive na Uralu. Kaže da se redovno čuje sa svojima, ali da joj prija monaški život na Skadarskom jezeru.
Sestrinstvo manastira Beška čine mati Fotina, monahinje Stefanija, Savatija, Simeona, Mardarija, Varvara, Fevronija, Pavla, Gavrila, Evangelija, Jelena, došla iz Kijeva, Teodula i dvije iskušenice, Ana i Milica.
Status iskušenica traje do tri godina, može manje , ali i duže, prije nego li se obuče monaška odora, objašnjava mati Fotina.
Svaka od monahinja je imala život prije zamonašenja, tako je iskušenica Milica bila jedan od najboljih studenata medicinskog fakulteta, tri godine radila je kao doktorka, Evgenija je bila profesorica u školi…
“Ja sam se krstila sa 21 godinu, a sa 26 sam postala iskušenica, kasnije me zamonašio mitropolit Amfilohije i nekako je to za mene bilo prirodno. Uvijek sam vjerovala da postoji još nešto osim ovozemaljskog života. Pokojni mitropolit Amfilohije bio je moj duhovni vođa, na njegov nagovor sam iz Vojvodine došla u Crnu Goru, prvo u manastir Ždrebaonik, gdje sam se zamonašila, bila i u manastiru Duga, a od 2004. godine ovdje na Beški. I opet bih da se rodim bila monahinja, odabrala bih ovaj put i život”, kaže mati Fotina.
Na Bešku dopiru samo prirodni zvukovi, udar talasa, poj ptica, fijuk vjetra, zvuk motora barki koje prolaze…,tu se očistite od gradske buke.
Monahinje kažu da je na Beški naljepše u proljeće i na jesen. Ali i tokom zime ima zlatnih dana, kao što je i ovoga 30. decembra 2021. godine, u susret blagim danima, sa puno sunca i dovoljno vjetra. A ljeti, kad žaropek zavlada i ugrije kamen na ostrvu toliko da zrači čitave noći, čeka se da sunce zađe, opet iza Rumije, ali par sati kasnije nego zimi…Jedno je konstantno na Beški, molitva četrnaest monahinja…

Andrej Malevski dobrotvor

Rus Andrej Malevski je finansirao kompletnu obnovu crkve Svetog Đorđa i njegov lik je oslikan na zidu crkve, odmah pored lika mitropolita Amfilohija.
© Sputnik / Boban NovovićLik Andreja Malevskog pored lika mitropolita Amfilohija
Manastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori - Sputnik Srbija, 1920, 01.01.2022
Lik Andreja Malevskog pored lika mitropolita Amfilohija
„On je finansirao kompletnu obnovu crkve, mislim da je donirao preko 200.000 evra da bi crkva izgledala kako sada izgleda. On ima jednog sina, a nakon obnove manastira, usvojio je još dva dječaka. Njegova supruga je obezbijedila donaciju manastiru, kako bismo dodali još neke sadržaje i olakšali sebi život na ostrvu,” navodi mati Fotina.
Ona dodaje da su Rusi, koji borave u Crnoj Gori, više puta donirali finansijsku pomoć manastiru.

Dvije ikone poklonio turista

Dvije plaže u Murićima su vejerovatno najljepše na Skadarskom jezeru. Iza plaže koja je okrenuta ka ostrvu Beška već decenijama dolaze turisti iz Njemačke, Češke, Francuske, Rusije….i u kampu ljetuju. Jedan od njih je i Janiks Sentijević, koji živi u Njemačkoj, radi u „Mercedesu“, svakog ljeta dolazi sa svojom suprugom Ritom, Njemicom. Janiks je par puta dolazio na Bešku u goste, a jednog ljeta je manastiru donio dvije ikone na poklon. Kazao je da je njegov otac od ruskih izbjeglica kupovao jeftino ikone koje su donosili i kao mali se pitao odakle toliko ikona u njihovom stanu u Njemačkoj. Zato je dvije ikone poklonio manastiru Beška.

Na Beški su se prepisivale knjige

Pravoslavni manastir Beška sa crkvama svetog Đorđa i Bogorodičnom crkvom nalazi se na središnjem dijelu ostrva.
O nastanku starije crkve sv. Đorđa nema sačuvanih istorijskih izvora. Njena izgradnja vezuje se za Đurđa Drugog Stratimirovića – Balšića, čija je žena Jelena, kćerka kneza Lazara Hrebeljanovića, najčuvenijeg srpskog vladara i žena Đurđa Drugog Stratimirovića Balšića, podigla u neposrednoj blizini svoju grobnu crkvu, posvećenu Svetoj Bogorodici 1440. godine.
© Sputnik / Boban NovovićManastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori
Manastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori - Sputnik Srbija, 1920, 01.01.2022
Manastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori
U svom testamentu iz 1442. godine, Jelena Balšić pominje obimne opravke koje je izvela na crkvi Svetog Đorđa, što znači da je hram u to vrijeme već bio dosta star. Crkva sv. Đorđa ponavlja osnovni izgled trikonhosa, građena je od pritesanog kamena, nemarno složenog u horizontalne redove. Zapadna fasada je izvedena od bolje obrađenih kvadera i završava se visokim trodjelnim zvonikom na preslicu, koji se postepeno sužava prema vrhu. Uz južni zid trikonhosa nalazi se grob sa jednostavnom pokrivenom pločom, moguće ktitora hrama, Balše Trećeg.
Bogorodična crkva sagrađena je u doba kada su gorice na Skadarskom jezeru bile u sastavu Zete Crnojevića. Podatke o crkvi saznajemo iz natpisa na nadvratniku, gdje piše: „Sazda se hram presvetije Bogorodice s trudom i otkupom blagočestivoj gospogi Jele, dšteri svetopočivšago kneza Lazara i podružie gospodina Gjurgja Stracimirovića, v leto 6948 (1439)“.
Bogorodičina crkva je jednobrodne osnove sa polukružnom apsidom, malih je dimenzija (dugačka 6,5, široka 4,5 m), a načinjena od dobro tesanog kamena, složenog u horizontalne pravilne redove. Na nadvratnoj gradi je precizno isklesan ktitorski natpis. Zvonik je elegantnih proporcija i postepeno se sužava prema vrhu. Uz južni zid hrama nalazi se ktitorski grob Jelene Balšić. Istraživačkim radovima je konstatovano da je grob ranije otvaran i da je djelimično uništen.
© Sputnik / Boban NovovićManastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori
Manastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori - Sputnik Srbija, 1920, 01.01.2022
Manastir na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori
Slično kao na Starčevu, i na Beški se vodio intenzivan duhovni život i prepisivale su se knjige. Značajnu ulogu u stvaranju knjižne kulture Crne Gore prije pojave štamparstva odigrali su kraljica Jelena Balšić i njen duhovnik, starac – monah Nikon Jerusalimac. Do danas su sačuvane dvije knjige koje je prepisao Nikon – Šestodnevnik iz 1439-40. i Gorički zbornik, napisan 1441- 1442. godine.
Bogorodičinu crkvu je početkom vijeka obnovio kralj Nikola za zdravlje supruge Milene i posvetio je Polaganju rize Presvete Bogorodice.

Petsto Murićana živi u Njujorku

Skadarsko jezero je poslednjih godina postalo pravi hit za turiste, krevet se u crmničkim selima turistima izdaje skuplje nego na primorju. Ljude iz zapadne Evrope privlači mir i tišina jezera, na kome ima na desetine mjesta gdje možete da se osamite.
Mati Fotina kaže da sada imaju dobre odnose sa mještanima Murića. Ističe kako su dobri susjedi, Altema, pokojni Jusuf, Ibro…., te kako su i oni znali da monahinjama izađu u susret kad zatreba.
Inače, 500 Murićana živi i radi u Njujorku, a u selu podno Rumije rastu masline, zemlja je plodna, dvije murićke plaže su najljepše na jezeru.

Jeremonasi Nikolaj i Grigorije

Gost monahinjama je bio i jeromanah Nikolaj koji živi na ostrvu Moračnik, tamo je manastir izgrađen 1417. godine. I on kada ulovi dovoljno ribe donese monahinjama.
Na ostrvu Starčeva glavica, postoji manastir izgrađen između 1376. i 1378. godine, koje nije daleko od Beške , živi jeremonah Grigorije, koji je inače elektroinženjer i često pomaže kada imaju problem sa elektroinstalacijama na Beški. On je napravio krst za ruskog predsjednika Putina i poslao mu ga.

Majka došla u goste

Jelka Hasl ima 86 godina i majka je mati Fotine, koja je rođena kao Marina Hasl, a ovih dana je došla u goste svojoj kćeri, mada kaže da joj nedostaje njena kuća u Surdulici.
Prezime Hasl je iz Slovenije, jer je djed mati Fotine došao iz Slovenije na Kosovo, prvo, pa u Surdulicu i tu formirao svoju porodicu.

Čupavi mačak ljubimac i crni odbjegli razbojnik

Mačak Miljan je na ostrvu povlašćeni ljubimac kome je mnogo toga dozvoljeno, čupav mačor očigledno nekakvog persijskog porijekla ima i “harem” od nekoliko mačaka.
Monahinje drže i kokoške, ali kažu da imaju problema sa još jednim crnim mačorom, koji se odmetnuo u divljinu i sad im napada živinu. Zato su mu napravile klopku, postavljena je ispred kokošinjca, da bi ga konačno uhvatile. Kad prestupnik bude uhvaćen, kažu monahinje u šali, deportovaće ga sa ostrva.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala