- Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Zastrašujuća paraliza: Zašto se sve češće događaju halucinacije između jave i sna

© Depositphotos.com / SergeyNivensSnovi - ilustracija
Snovi - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 22.12.2021
Pratite nas
Naučnici su otkrili kako je od prošle godine kod određenog dela ljudi došlo do povećane pojave intenzivnih i dugotrajnih snova i učestalog ponavljanja paralize sna- To su pripisali nedostatku stimulacije u vidu društvenog života i aktivnosti u vreme epidemije i rada od kuće.
"Neobično živopisni snovi" koji su sve češće počeli da se događaju kod čak dve trećine ljudi podstakli su mnoge da o tome pišu na društvenim mrežama. Nažalost, veliki broj je onih koji su pisali o noćnim morama i vrlo ružnim iskustvima.
Među tim iskustvima je sve više priča o kovidu, koji je povećao učestalost ponavljanja napada paralize sna - privremene nemogućnosti kretanja ili govora uz vrlo neugodne halucinacije dok osoba tone u san ili se budi.
Na društvenim mrežama mogu se naći brojna iskustva onih koji su pisali o ovom fenomenu, te da im je mozak ostajao aktivan dok je telo bilo u stanju mirovanja. Mnogi od njih s paralizom sna su se susreli prvi put u vreme epidemije korona virusa, prenosi B 92.
Stručnjaci za terapiju spavanja Ket Lederl, Greg Poter i Husein Abdeh, klinički direktor u Medicine, objasnili su zašto bi stres i virusna infekcija mogli da budu razlog porasta ovih događaja, koji su u medicini već poznati pod terminom - paraliza sna.

Nemogućnost kretanja u budnom stanju

Paraliza sna je nemogućnost pokretanja tela uprkos tome što je osoba budna dok tek počinje da tone u san ili izlazi iz njega s 'brzim pokretima očiju' u REM fazi, objasnio je Poter.
REM faza spavanja je vreme kada osoba sanja svoje najživopisnije snove, a kako bi mozak sprečio da telo 'odradi' ono što se događa u snovima, on paralizuje većinu mišića, osim mišića srca i onih koji se koriste za disanje. Paraliza sna se događa po istom principu, ali u budnom stanju, dodao je.

Epizode mogu biti vrlo zastrašujuće

Epizode paralize sna mogu da traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta i same po sebi nisu opasne, ali mogu biti vrlo zastrašujuće. Najstrašnije epizode obično uključuju halucinacije, i to prizore, zvukove ili osećaje, koji se verovatno događaju zbog kontinuirane aktivnosti snova u nekim moždanim krugovima, objasnio je Poter.
Husaein je kazao da, iako tačan uzrok paralize sna nije jasan, ovaj fenomen je rezultat toga što je mozak aktivan dok je telo još uvek u stanju spavanja, piše Dejli mejl.
Događa se da normalna mlitavost mišića tokom REM faze spavanja, koja nas sprečava da fizički 'odradimo' svoje snove, upada u budno stanje, zbog čega na nekoliko trenutaka osoba ne može da se kreće ili govori, objasnila je Lederlova.

Prvi napad u tinejdžerskim godinama

Ljudi koji dožive paralizu sna obično imaju prvi napad u tinejdžerskim godinama. Takođe je relativno čest među mladim odraslim osobama, a nešto je ređi kasnije u životu, istakao je Poter.
Čini se da su epizode izazvane nedostatkom sna ili neredovnim spavanjem, problemima s mentalnim zdravljem (npr. PTSP) ili psihičkim stresom i nekim lekovima.
Paraliza u snu takođe može biti posledica narkolepsije, poremećaja spavanja koji karakteriše visoka dnevna pospanost te nepravilni ciklusi spavanja i buđenja, dodaje.
Lederlova navodi da, iako nije bilo naučnih studija koje bi to istraživale kod normalnih osoba koje spavaju, kovid je mogući razlog za porast napada paraliza sna - posebno zbog stresa s kojim ljudi žive.

Povećanje broja napada

"Možda sama virusna infekcija utiče na regulaciju sna u mozgu. Prijavljeni su i neurološki efekti kovida", dodaje Lederle.
"Ali mislim da je verovatnije da bi došlo do povećanja broja napada paralize sna zbog stresa, koji je rezultat velikih promena u načinu na koji živimo u ovom trenutku, neizvesnosti i teskobe s kojima se suočavamo. Sve to utiče na naš ritam spavanja", objasnila je.
"Istraživanje pacijenata s narkolepsijom pokazalo je da su doživeli povećanje broja napada paraliza sna tokom kovida, što može biti posledica promena u njihovim rutinama i obrascima spavanja", smatra Husein.
Povećan broj noćnih mora, nesanica i stresnih snova takođe je zabeleženo u nekoliko studija zbog pandemije. Kako je pronađena veza između ovih stanja i napada paralize sna, moguće je da je kovid uzrokovao porast, dodaje.
Iako je bilo malo istraživanja o uticaju kovida na paralizu sna, naučnici se slažu da je pandemija prouzrokovala veliki stres kod ljudi.
"Ako postoji veza između kovida i napada paralize sna, to bi moglo da bude zato što je pandemija kovida izazvala veliki psihološki stres za mnoge ljude i poremetila raspored spavanja", rekao je Poter.
"Takođe, može biti da se paraliza sna javlja kod nekih ljudi koji dugo boluju od kovida, ali to je trenutno teško reći", dodao je.

Potrebno sedam do devet sati sna

Najvažnije je dovoljno spavati svaku noć, objasnio je Husein. Trebalo bi da učinimo sve što možemo kako bismo spavali između sedam i devet sati svake noći, upozorava.
Najbolje bi bilo ići u krevet otprilike u isto vreme i svaki dan se buditi u isto vreme. To će dovesti telo u rutinu, što olakšava biološkom ritmu spavanja i budnosti procenu kada je vreme za odmor, objasnio je Husein i dodao da je telu potrebno i dovoljno kretanja tokom dana.
Pokušate da ne spavate na leđima jer spavanje na leđima povećava verovatnoću pojave paralize sna. Takođe, ne bi trebalo konzumirati kofein ili alkohol pre spavanja, pušiti niti jesti obilan obrok u satima pre sna, navodi Husein.
Ako se problem sa napadima paralize sna pojavi više puta i uzrokuje da se ljudi osećaju loše ili uplašeno zbog odlaska na spavanje, svakako treba porazgovarati sa lekarom. Slično je i s onima koji se konstantno osećaju umorno jer ne mogu da zaspe i održe san, zaključio je Husein.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala