- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Naučnici otkrili zašto neki meteoriti uzrokuju masovno izumiranje na Zemlji

CC0 / Pixabay / Kiša meteora - ilustracija
Kiša meteora - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 17.12.2021
Pratite nas
Meteorit ne mora da bude džinovskih dimenzija da bi uništio život na Zemlji, ali je jako bitno gde će da udari.
Sastav stena u koje udari meteorit koji padne na Zemlju određuje razornost udara, a ne samo njegova veličina, otkrila je najnovija studija.
Zemlja je u svojoj 4,5 milijarde godina dugoj istoriji doživela priličan broj bombardovanja kamenjem iz svemira, što je rezultiralo stvaranjem atmosferske prašine koja je prekrila njenu površinu. Tim naučnika pokušao je najnovijim istraživanjem da utvrdi zašto neki udari meteora budu pogubni za život, poput onog koji je s lica Zemlje izbrisao dinosaure, dok su drugi tek zanimljiva astronomska pojava.
Naučnici sa Univerziteta Liverpul analizirali su 44 udara meteorita u površinu Zemlje tokom poslednjih 600 miliona godina, te su otkrili da ono svemirsko kamenje koje je udarilo u stene bogate kalijevim feldspatom (feldspat označava skupinu značajnih petrogenih minerala koji tvore više od 60 odsto Zemljine kore) na površini Zemlje, uvek dovodi do epizode masovnog izumiranja, bez obzira na veličinu tog meteorita.
Kalijev feldspat, mineral ključan za događaj masovnog izumiranja, nije otrovan no ponaša se kao moćan aerosol koji stvara jezgro leda i snažno utiče na dinamiku oblaka. Dozvoljava oblacima da propuštaju više sunčevog zračenja, što zauzvrat zagreva planetu i menja klimu na njoj.
Kad se to dogodi, i sama atmosfera postaje osetljivija na zagrevanje putem stakleničkih gasova, poput onih otpuštenih velikim vulkanskim erupcijama.
Naučnici su decenijama pokušavali da odgonetnu zašto neki meteoriti uzrokuju događaje masovnog izumiranja, a drugi, neki od kojih su doista veliki, ne, kaže sedimentiolog dr Kris Stivenson sa spomenutog univerziteta i koautor studije.
Dodao je kako su on i njegovi kolege ostali iznenađeni kad su skupili sve podatke i otkrili da je život na Zemlji normalno nastavio svoju svakodnevicu nakon četvrtog najvećeg udara meteorita koji je stvorio krater promera 48 kilometara, dok je upola slabiji udar povezan s masovnim izumiranjem pre oko pet miliona godina, prenosi portal „Zimo“.
Koristeći ovu novu metodu za ocenu mineralnog sastava materijala izbačenog nakon udara meteorita u krateru i oko njega, pokazali smo da svaki put kad meteorit, veliki ili mali, pogodi kamenje bogato kalijevim feldspatom, to je povezano s događajem masovnog izumiranja, ističe dr Stevenson.
Istraživanje, koje je objavljeno u naučnom časopisu „Geolodžikal Sosajeti of London“, otvorilo je nove pravce istraživanja, uključujući i šta to tačno ubija život tokom takvih udara meteorita u Zemlju.
Zmija - Sputnik Srbija, 1920, 16.09.2021
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Kako je asteroid koji je ubio dinosauruse ustupio mesto zmijama
Asteroid - Sputnik Srbija, 1920, 19.10.2019
Asteroidi koji su zauvek promenili istoriju Zemlje
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala