- Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Prerađevine Otašević: Od Kiša, preko mrtve prirode sa cigaretama, do Maljevićevog „zelenog kvadrata“

CC BY-SA 3.0 / Autor: Gmihail at srpski Vikipedija - Sopstveno delo, CC BY-SA 3.0 rs, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=80986935 / Dušan Otašević: Druže Tito, ljubičice bela, tebe voli omladina cela, 1969.
Dušan Otašević: Druže Tito, ljubičice bela, tebe voli omladina cela, 1969. - Sputnik Srbija, 1920, 24.11.2021
Pratite nas
Izložba radova akademika Dušana Otaševića biće otvorena 25. novembra u 19 časova u Galeriji RIMA u Beogradu. Na izložbi će biti predstavljeni radovi iz ciklusa „Prerađevine Otašević“ od kojih je jedan inspirisan susretom sa Danilom Kišom a drugi Danilom Harmsom i Kazimirem Maljivićem, kao i „Mrtva priroda“ sa cigaretama koja ne pripada ovom ciklusu.
Postavka je u celosti zasnovana na Otaševićevom odnosu prema delima i autorima iz istorije umetnosti na koje umetnik kroz svoj višedecenijski opus referiše na različite načine.
Kroz raznovrsnu postmodernističku praksu citata, pastiša, kopija, simulakruma, Dušan Otašević od sredine osme decenije 20. veka sve do najnovijih radova koji se prvi put predstavljaju na izložbi u Galeriji RIMA uspostavlja vezu sa amblematskim delima i autorima iz umetničke prošlosti, od praistorije do pop-arta i konceptualne umetnosti.

„Prerađevine Otašević“ od 1975. do danas

Otašević kaže za Sputnjik da nije reč o retrospektivi već o pregledu jednog dela njegove produkcije i dodaje da je prvi rad nastao 1975. godine, dok je poslednji „završio koliko juče“.
© Foto : Skrinšot, sajt Galerije RIMAIzložba akademika Dušana Otaševića.
Izložba akademika Dušana Otaševića. - Sputnik Srbija, 1920, 23.11.2021
Izložba akademika Dušana Otaševića.
„Svojevremeno sam smislio jednu kovanicu – prerađevine Otašević. To znači da ja prerađujem ono što je već prerađeno, koristim dela umetnika. Ovde će biti zastupljeni mnogi, od Đota do savremenije produkcije, recimo Tabakovića. Pošto je galerijski prostor mali, u katalogu će biti više radova nego na samoj izložbi, koji će predstaviti tu neku nit u mom stvaralaštvu“, ističe Otašević.

Kiš: Otaš, kud se motaš?

Poslednji rad koji će biti predstavljen na izložbi zove se Susret i zasniva se na anegdoti, odnosno susretu sa Danilom Kišom koji je u to vreme živeo u Parizu a povremeno je dolazio u Beograd.
„Sreli smo se na Trgu republike u Beogradu i on me pitao: 'Otaš, kud se motaš?' A ja nisam znao da mu odgovorim. I taj tekst, te kratke dve rečenice su i ispisane na samom radu. Naravno, to je malo šire i danas da me pitate `kud se motaš` ja ne bih znao da odgovorim. Ili, još bolje, da me pitaš `što se motaš`, ne bih znao“, kaže Otašević.
Prvi iz rad iz '75. iz ciklusa „Prerađevine Otašević“ nastao je na osnovu Mantenjevog „Svetog Sebastijana“. Otašević objašnjava da su njegovi radovi uvek nadogradnja, nije reč samo o preslikavanjima ili kopiranjima.
„Neki umetnik je već uradio nešto i ja to samo nastavljam, koristim, zloupotrebljavam“, naglašava Otašević.

„Mrtva priroda“ sa cigaretama

Jedan od radova koji će publika moći da vidi oslanja se na poznatu Vernerovu sliku „Mlekarica“, a drugi na „Opsenara“ Heronimusa Boša. Tu je i platno iz 1967. godine koje skoro nije viđeno u Srbiji, najstarije je na izložbi, ali na neki način nije deo ciklusa „Prerađevine Otašević“.
© SANU - Kolekcija Aleksandra MilojevićaDušan Otašević, Na komunizmu lenjinovskim kursem, 1967, Kolekcija Aleksandra Milojevića
Dušan Otašević, Na komunizmu lenjinovskim kursem, 1967, Kolekcija Aleksandra Milojevića - Sputnik Srbija, 1920, 23.11.2021
Dušan Otašević, Na komunizmu lenjinovskim kursem, 1967, Kolekcija Aleksandra Milojevića
„Nije to neki ciklus kao što su ih imali neki poznati umetnici, kao na primer Pikaso što je imao 'plavu fazu' pa je završi i ide dalje. Ja sam se prosto vraćao tim načinima izražavanja od '75. do ove godine. A taj rad iz 1967. koji se zove 'Mrtva priroda' bio je jako jednostavan. To je jedan objekat da kažem, štafelaj sa čistim platnom. Odnosno deo štafelaja, gornji deo, nogare se ne vide nego samo deo gde je platno učvršćeno i ona mala fioka gde čovek odlaže svoj materijal, boje i četkice šta već ima i možda cigarete“, objašnjava Otašević.

Slučaj Harms i „zeleni kvadrat“ Kazimira Maljeviča

Za jedan od radova iskoristio je pripovetku, odnosno jedan od „Slučajeva“ Danila Harmsa. Oslanjajući se na kratku pripovetku Harmsa napravio je zeleni kvadrat kog je navodno uradio Kazimir Maljević. Pronašao je dimenzije čuvenog Maljevićevog „Crnog kvadrata“ i napravio, zeleni, izmišljeni.
Dušan Otašević je završio Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu 1966. godine u klasi profesorke Ljubice Cuce Sokić. Od 1965. priredio je blizu 50 samostalnih i učestvovao na više od 150 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, na kojima je predstavio radove u različitim medijima (slike, objekti, instalacije, crteži, grafike, kolaži).
Od početka sedamdesetih izvodi scenografije za pozorišne predstave. Član je ULUS-a od 1967. godine. Predavao je na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu od 2000. do 2006. godine. Izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti 2003. a za redovnog 2009. godine. Od 2011. obavlja dužnost upravnika Galerije SANU.
Izložba akademika Dušana Otaševića biće zatvorena 31. decembra.
Miodrag Mića Popović, Otkrivanje Brojgela (1974) - Kolekcija Jovana i Vesne Popović - Sputnik Srbija, 1920, 15.11.2021
Slika slici - najveći evropski umetnici u Galeriji SANU i Kući legata
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala