Đorđe Lobačev, Rus koji je srpske teme i junake uveo u svetski strip

© Foto : Iz monografije "Čardak i na nebu i na zemlji""Đorđe Lobačev 1937. u "Politici"
Đorđe Lobačev 1937. u Politici - Sputnik Srbija, 1920, 11.09.2021
Pratite nas
Pionir jugoslovenskog stripa, po rođenju Rus, a po umetničkom opredeljenju Beograđanin, Đorđe Lobačev, uveo je neke od srpskih žanrova i tema u evropski i svetski strip. Njegovi stripovi „Baš čelik“, „Biberče“, „Gospodar smrti“ uticali su na mnoge umetnike, među njima i Mihalkova, kaže za Sputnjik priređivač monografije o Lobačevu Zoran Stefanović.
Pod nazivom „Čardak i na nebu i na zemlji“, monografija o velikom ruskom umetniku Juriju Pavloviču Lobačevu, poznatom i kao „Čika Đorđe“ autora Zdravka Zupana je, kako piše u uvodu, knjiga-majka koja ima za cilj da „rodi“ druge knjige o životu, opusu i epohi u kojoj je stvarao ovaj veliki umetnik.
Paralelno je izašlo još jedno kapitalno izdanje: treći tom sabranih dela Đorđa Lobačeva „Baš Čelik i Biberče“, gde su objavljeni najslavniji radovi ovog srpsko-ruskog umetnika. Ovo je jedan od najvažnijih reprinta klasičnog stripa ove sezone u celoj Evropi, jer prikazuje same temelje modernog evropskog stripa.
© Foto : Iz monografije "Čardak i na nebu i na zemlji"""Biberče" (verzija iz 1943.)
Biberče (verzija iz 1943.) - Sputnik Srbija, 1920, 08.09.2021
"Biberče" (verzija iz 1943.)
„Ako uzmete strip 'Baš čelik' i ciklus stripova iz srpskog folklora videćete kako je Đorđe Lobačev preveo arhajske modele iz kulturnog i religioznog konteksta našeg Starog zaveta u današnju pop kulturu i dao im svetsku slavu“, napominje Stefanović.
Sa stripovima „Čika Đorđa“ , uz prepoznatljive ilustracije, ali i osmeh i crtačku ruku velikog umetnika, odrastale su generacije, a eho njegovih radova i danas je prisutan u svetskoj kulturi.
„Đorđe Lobačev je bio sin carskog konzula, rođen u Skadru, kršen na Cetinju, poliglota koji je posle smrti roditelja odrastao u sirotištu. Studirao je istoriju umetnosti na Univerzitetu u Beogradu, a kada se prvi put susreo sa američkim stripom, on je znao da on to ima u sebi. Nekoliko meseci kasnije počeo je da crta i piše stripove za profesionalnu štampu i to su bile krimi priče, ali i stvaranje posebnog žanra, i to iz našeg slovenskog, odnosno balkanskog rakursa“, navodi priređivač Stefanović.
© Foto : Iz monografije "Čardak i na nebu i na zemlji""Trenutak predaha u "Politici", kasnih 1930-ih, Beograd
Trenutak predaha u Politici, kasnih 1930-ih, Beograd - Sputnik Srbija, 1920, 08.09.2021
Trenutak predaha u "Politici", kasnih 1930-ih, Beograd

Slovenski superjunak - heroj i pacifista

Kao jedan od predvodnika „Beogradske škole“ dvadesetih i tridesetih godina uz Sergeja Solovjeva, Konstantina Kuznjecova, Aleksija Ranhnera, Ivana Šenina, Đorđe Lobačev je odrastao na srpskom jeziku i jedan deo kulture, senzibiliteta i poimanja sveta on je dobio u Beogradu u koji je došao kao siroče sa ulice.
„Beograd je fenomen, jedan od najstarijih gradova na svetu, kolevka stare Evrope od starčevačke i vinčanske kulture i to je očigledno pogodovalo Lobačevljevom senzibilitetu.“
© Foto : Iz monografije "Čardak i na nebu i na zemlji""Laureat nagrade za životno delo Salona jugoslovenskog stripa u Vinkovcima
Laureat nagrade za životno delo Salona jugoslovenskog stripa u Vinkovcima  - Sputnik Srbija, 1920, 08.09.2021
Laureat nagrade za životno delo Salona jugoslovenskog stripa u Vinkovcima
Stefanović naglašava i razliku koju junaci Đorđa Lobačeva prave u odnosu na militantne junake iz evropskog i američkog stripa.
„Sa ’Gospodarom smrti’ Čika Đorđe donosi slovenskog superjunaka koji je pacifista, heroja koji je odlučio da sebe položi na oltar radi interesa čovečanstva“, ističe Stefanović.
© Foto : Iz monografije "Čardak i na nebu i na zemlji"Ilustracije Đorđa Lobačeva
Ilustracije Đorđa Lobačeva - Sputnik Srbija, 1920, 08.09.2021
Ilustracije Đorđa Lobačeva
On napominje da su ove stripove čitali milioni u Evropi, a da nisu ni znali odakle oni dolaze.
„Omladina u Francuskoj, Rumuniji, Bugarskoj odgajena je na ruskom, odnosno jugoslovenskom stripu – novoj pop-kulturnoj pojavi. Postoji čak nekoliko kasnijih posleratnih fenomena, kao što je film ’Čudotvorni mač’ Voje Nanovića koji je preneo strip ’Baš čelik’ Čika Đorđa u kinematografiju. To je ujedno bio prvi jugoslovenski film prikazan u Sovjetskom savezu 1957. i uticao je na jednog Mihalkova koji je tada bio dete, da se bavi filmom. Dakle, mi tek sad otkrivamo veličinu tih ljudi, tih zabavnih priča koje su imale evropske, a u nekim momentima, čak planetarne uticaje“, naglašava naš sagovornik.
stip u Jugoslaviji - Sputnik Srbija, 1920, 16.03.2021
Od Hajduk Stanka do Majora Groma: Junaci ruskog stripa, rođenog u Jugoslaviji, osvajaju Evropu

Čovečnost kao životna filozofija

Monografija „Čardak i na nebu i na zemlji“ malo duhovno zdanje, kojem se i Lobačev za života radovao obiluje ilustracijama, kaligrafskim rešenjima, karikaturama i, naravno, stripom u kojem se ovaj umetnik najviše istakao. Kao tri glavne tematske celine izdvajaju se književna dela, pustolovno-onirički i nacionalno-folklorni stripovi čija zajednička nit leži u slovenskim korenima.
„Stilovi u kojima se Čika Đorđe ostvario raznoliki su, ali ipak, oni prenose jednu poruku. Od bajki za decu, spektakularnih vizija budućnosti, do junaka iz srpske baštine, on prikazuje čovečnost, čoveka koji može biti bolji i koji je na usluzi drugima, a sve to zapakovano u zabavu, uzbuđenje i egzotiku“, ističe Stefanović.
© Foto : Iz monografije "Čardak i na nebu i na zemlji""Ilustracija srpske narodne pesme
Ilustracija srpske narodne pesme - Sputnik Srbija, 1920, 08.09.2021
Ilustracija srpske narodne pesme
Srpski folklor naročito je prisutan u Lobačevljevom stvaralaštvu, a on ga je, kako kaže naš sagovornik, smatrao za jedan od najvažnijih na svetu.
„To je zbog čvrstog koncepta carstva nebeskog, hrabrog opredeljene prema svemiru kada odlučite da budete veći od sebe. Sa druge strane pošto su to stare forme, te su priče tematski uzbudljive. ’Baš Čelik’ odlično, na primer, funkcioniše i kao deo avangarde kod Stanislava Vinavera, i u pop kulturi kod Čika Đorđa, i u dečijoj književnosti kada ga ilustruje Bosa Kićevac“, tvrdi on.
Stvaralaštvom Đorđa Lobačeva, autor monografije Zdravko Zupan bavio se pedeset godina. Posle iznenadne smrti Zupana 2015. godine, srpska i evropska književna zajednica ostala je bez važnog člana, a rad na „Čardaku“ nastavio je Stefanović uz pomoć kolega.
„Zdravko je ostavio jezgro, ali je trebalo istražiti ono što se desilo u međuvremenu i tek smo tada shvatili odjeke njegovog stvaralaštva, panevropskog uticaja što objašnjava zašto je Zdravko Zupan, kao jedan od najvećih stručnjaka za strip u Evropi bio posebno vezan za ovaj, a ne nečiji drugi opus“, kaže Stefanović.
© Foto : Iz monografije "Čardak i na nebu i na zemlji""Đorđe Lobačev i Zdravko Zupan
Đorđe Lobačev i Zdravko Zupan - Sputnik Srbija, 1920, 08.09.2021
Đorđe Lobačev i Zdravko Zupan

Bogati opus delimično izgubljen u bombardovanju Beograda

Lobačevljev bogati opus delimično je izgubljen za vreme bombardovanja Beograda 6. aprila, potom i zbog napuštanja zemlje, selidbe prvo u Rumuniju a potom u Rusiju, zemlju njegovih predaka u kojoj se, kao umetnik, ostvario kao ilustrator i karikaturista, ali ne i u stripu.
„Sovjetski savez je revoluciju započeo sa plakatima, ali to je u međuvremenu svedeno na dečije forme jer stripovi realističke stilizacije, u vreme Sovjetskog saveza, nisu bili dozvoljeni. Međutim, unutar velike ruske kulture, taj kontinuitet nije nestao već se preslikao na drugačije forme poput ilustracija. Treba napisati novu istoriju i ruskog i jugoslovenskog stripa i videti te kontinuitete u vizuelnoj komunikaciji, jer oni očigledno postoje. Današnja Rusija vratila se suštinskim korenima i tek treba da otkrije lepotu i spektakularnost ruske kulture koja je sačuvana u simbiozi sa srpskom“, zaključuje Stefanović.
© Foto : Iz monografije "Čardak i na nebu i na zemlji""Đorđe Lobačev u "Prosveti" 1997. godine
Đorđe Lobačev u Prosveti 1997. godine - Sputnik Srbija, 1920, 08.09.2021
Đorđe Lobačev u "Prosveti" 1997. godine
Đorđe Lobačev napustio nas je 2002. godine. Nekoliko meseci pred smrt kada je prethodni izdavač najavio da želi da objavi ovu knjigu, Čika Đorđe je pisao:
„Iako po rođenju Rus, i pored prohujalih decenija, ja se i dan-danas osećam Beograđaninom. I ova monografija je izvanredan dokaz da me ova zemlja, ovaj čudesan grad na ušću Save u Dunav smatraju kao svog. Hvala!“
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala