Može li Srbija da ublaži albanski i bošnjački ekstremizam — preko Turske

© AFP 2023 / ADEM ALTANPredsednik Turske Redžep Tajip Erdogan
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan - Sputnik Srbija, 1920, 25.08.2021
Pratite nas
Balkanskom turnejom koja počinje u petak, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan nastoji da učvrsti imperijalnu poziciju svoje države na ovom prostoru. To za Srbiju nije dobro. Međutim, ako naša zemlja bude igrala vešto, uticaj Turske može da iskoristi da ublaži albanski i bošnjački ekstremizam.
Ovako o predstojećoj poseti turskog predsednika Erdogana razmišlja analitičar Dragomir Anđelković, koji dodaje da Ankara zarad dobrih odnosa sa Beogradom i njemu mora nešto da ponudi, te tako neće moći da pruži punu podršku albanskom i bošnjačkom ekstremizmu.
Erdoganova poseta isprva je trebalo da bude privatna — pozvan je na venčanje Jasmine Izetbegović, ćerke lidera SDA Bakira Izetbegovića. Stvari su se potom zahuktale i poseta je poprimila privatno-politički karakter — najavljen je susret sa članovima BiH Predsedništva Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem, a prisustvo sastanku najavio je i predstavnik Srba u najvišem političkom telu u BiH Milorad Dodik. Potom je najavljeno da će Erdogan posetiti i Crnu Goru i Srbiju.

Vešta igra podrazumeva uključivanje Rusije

Kada kaže da Srbija treba da „vešto igra“ sa Turskom, Anđelković podrazumeva i uključivanje Rusije ne samo kada je u pitanju Srbija, već i kada je u pitanju Republika Srpska — uz Rusiju kao partnera, prema njegovim rečima, BiH možda može da se izgradi na održiv način.
Milorad Dodik - Sputnik Srbija, 1920, 24.08.2021
Dodik: Idem na sastanak sa Erdoganom
Zato od dijaloga turskog predsednika i članova BiH Predsedništva Anđelković očekuje da Erdogan pokuša da smiri strasti u Bosni. Uz to, Turska će, prema njegovim rečima, time pokušati da istisne Zapad iz BiH kako bi postala najvažniji faktor u njoj.

„U Crnoj Gori on takođe nastoji da ojača uticaj, što se vidi i po konzularnom aranžmanu kada je Turska ponudila Crnoj Gori da je zastupa u zemljama gde ona nema konzulate. I tu će nastojati da se predstavi kao faktor pomirenja, da posreduje među crnogorskim političkim igračima. A tu je i njegova posebna uloga kao člana NATO-a, jer će i NATO-u ponuditi misiju Turske koja umiruje Crnu Goru, jer da bi Crna Gora bila koristan član NATO-a, mora da bude stabilna“, kaže Anđelković.

Svaka Erdoganova poseta Balkanu služi neoosmanističkim ambicijama Ankare da pojača svoj uticaj, pri tome koristeći različite pristupe prema islamskim i neislamskim zemljama, objašnjava Anđelković. U Srbiji, na primer, za jačanje svog uticaja koristi ekonomiju, dok u islamskim državama koristi muslimansku solidarnost i sentiment prema vremenu Osmanske imperije.

„Erdoganov cilj je da postepeno gradi imperiju, što se vidi i po njegovim iskazima i po ponašanju turskih zvaničnika, a i po medijskoj sceni. Nedavno smo mogli da vidimo mapu kako će svet izgledati 2050, gde je Balkan zajedno sa Kavkazom i centralnom Azijom predstavljen kao zona turskog uticaja. Ukratko, Erdogan nastoji da potvrdi imperijalnu ulogu Turske na ovim prostorima“, zaključuje naš sagovornik.

Srbija jedina može da ima koristi od saradnje sa Turskom

Orijentacija prema Balkanu je neminovnost za Tursku, ocenjuje sarajevski politikolog Zlatko Hadžidedić i dodaje da od najavljene balkanske turneje turskog predsednika ne očekuje ništa spektakularno.

„S obzirom na to kakvu poziciju Turska ima u odnosu na EU, da već decenijama čeka u njenom predsoblju, ona ima nekoliko mogućih orijentacija — prema centralnoj Aziji, prema Balkanu ili prema Rusiji. U ovoj poseti ne vidim ništa drugo u odnosu na ono što je Erdogan već ranije pokušavao“, napominje on i dodaje da za njega poseta turskog predsednika i dalje ima poluprivatan karakter bez obzira na najave o poseti Crne Gore i Srbije.

Situacija u Predsedništvu BiH, ali i raskol u vlasti u Crnoj Gori govore da Erdogan ne može da postigne mnogo u tim državama — kada unutar samih država ne postoji konsenzus, teško je postići bilo kakav spoljnopolitički dogovor ili ekonomski sporazum, navodi Hadžidedić.
„Mislim da je, s obzirom da unutar Srbije postoji stabilna vlast sa jasnom vlastitom geopolitičkom orijentacijom, jedino unutar nje moguće očekivati neke konkretnije rezultate“, smatra Hadžidedić.
Nakon što će u petak 27. avgusta doputovati u Sarajevo, turski predsednik će idućeg dana posetiti Podgoricu, gde će se sastati sa predsednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, premijerom Zdravkom Krivokapićem i predsednikom parlamenta Andrijom Bečićem, a posetiće i Islamski centar u Baru.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala