„Potpuno neočekivano“: Kako je jedna mirna životinja iznenadila naučnike /video/

CC0 / Pixabay / Džinovska kornjača
Džinovska kornjača - Sputnik Srbija, 1920, 24.08.2021
Pratite nas
Džinovska kornjača sa Sejšela iznenadila je naučnike nakon što je objavljen snimak na kom se vidi kako jede mlado ptiče. To verovatno ne bi bilo ništa neobično da ta vrsta kornjača, prema tvrdnjama naučnika, nije isključivo biljojed.
Stručnjaci navode da je moguće da se to i ranije dešavalo, naročito zbog spretnosti koju je kornjača pokazala dok grabi ptića. Međutim, ovo je prvi put da je dokumentovan lov ove vrste životinja.
Snimak na kom se vidi kako džinovska kornjača sa Sejšela vreba mladunče laste, snimljen je na ostrvu Fergejt koje pripada Sejšelskim ostrvima, u julu 2020. godine.
U pitanju je privatno ostrvo koje se bavi ekoturizmom i dom je za oko 3.000 džinovskih kornjača.
Da su ove džinovske kornjače sa Sejšela biljojedi, piše „Gardijan“, pozivajući se na studiju objavljenu u magazinu „Karent Bajolodži“, čiji je vođa Džastin Gerlah, direktor studija na Piterhausu i saradnik Muzeja zoologije Univerziteta Kembridž.
„Ovo je potpuno neočekivano ponašanje i nikada pre viđeno među divljim kornjačama. Bilo je slučajeva da su se hranile kostima i školjkama, zbog kalcijuma, ali ovo ne“, rekao je on.
Naučnici sa ovog sejšelskog ostrva godinama u nazad ulažu napore da se ekosistem obnovi, a to je doprinelo i novim oblicima ponašanja kod životinja.
„Ovih dana, način na koji funkcioniše suživot lasti koje se gnezde u drveću i džinovskih kornjača je neobičan. Naša posmatranja ukazuju na to da će ovakve neočekivane interakcije između vrsta biti češće sa oporavkom ekosistema. Moguće je da su se ovakve situacije dešavale i ranije ali ih mi nikada do sada nismo videli", rekao je Gerlah.
Gerlah je dodao i da bi snimak mogao da bude dokaz o postojanju populacije kornjača koja je razvila novi tip ponašanja koji će imati posledice po evoluciju ali je dodao da je oporavak morskih ptica i kornjača stvorio uslove prirodnog ponašanja koje ljudi nisu videli stotinama godina, prenela je „Nacionalna geografija“.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala