Gorbačov: Demokratija ─ jedini ispravan put razvoja Rusije

© Sputnik / Igorь MihalevAvgustovski puč u Sovjetskom Savezu 1991.
Avgustovski puč u Sovjetskom Savezu 1991.  - Sputnik Srbija, 1920, 18.08.2021
Pratite nas
Lekcije Državnog komiteta za vanredne situacije i danas su aktuelne, demokratski put razvoja jedini je ispravan za Rusiju, izjavio je bivši predsednik SSSR-a Mihail Gorbačov.
„Smatram da su lekcije iz tih dana aktuelne i danas. Odbrana principa demokratije i vladavine prava, isključivanje svake mogućnosti uzurpacije vlasti, avanturističkih dejstava – to bi uvek trebalo da bude briga društva i države. Verujem da je demokratski put razvoja Rusije jedini ispravan, da samo na tom putu naša zemlja može da se razvija i rešava sve probleme“, rekao je on.
Gorbačov je podsetio da je svoje ocene o posledicama Avgustovskog puča 1991. davao više puta.
Mihail Gorbačov  - Sputnik Srbija, 1920, 02.08.2021
Gorbačov: Dva udarca bila kobna po Sovjetski Savez
„Kada su pučisti, koji su me izolovali u Forosu, prekinuli sve vrste komunikacija, poslali su mi svoje predstavnike, kategorički sam odbio njihov zahtev da potpišem ukaz o vanrednom stanju. Opisao sam njihove postupke kao kriminalne, kao avanturu. U svojoj izjavi upućenoj Kongresu narodnih poslanika i Vrhovnom savetu, izjavio sam da su postupci Državnog komiteta za vanredne situacije obmana naroda i uzurpacija vlasti. Zavera pučista osuđena je na propast zahvaljujući čvrstom stavu predsednika SSSR-a, predsednika Rusije, hrabrosti hiljada Moskovljana, mnogih javnih ličnosti i poslanika“, objasnio je on.
Gorbačov je primetio da ljudi nisu želeli povratak na stari poredak, a demokratske institucije nastale kao rezultat perestrojke izdržale su iskušenje.
„Kasnije su pučisti više puta menjali svoje ‘verzije’ događaja. Isprva su se kajali, a zatim su poslušali savet jednog od zaverenika: ‘Za sve okrivite Gorbačova’. Ali činjenice ostaju činjenice. One su utvrđene istragom i nemoguće ih je pobiti. Puč nije uspeo, ali je zakomplikovao i oslabio položaj predsednika SSSR-a i stvorio uslove u kojima je bilo neverovatno teško nastaviti napore za očuvanje Saveza“, istakao je bivši predsednik.
Republike su usvojile deklaracije o nezavisnosti, ali je, po njegovom mišljenju, i dalje postojala šansa za očuvanje Saveza na obnovljenim osnovama.
Bivši predsednik SSSR-a Mihail Gorbačov - Sputnik Srbija, 1920, 30.09.2020
Gorbačov: Šta bi se dogodilo sa svetom da je ostao Sovjetski Savez
„Međutim, u decembru je usledio drugi udar: Belovešski sporazum lidera Rusije, Ukrajine i Belorusije, koji su objavili o prestanku postojanja SSSR-a. Organizatori puča, pokušavajući da se opravdaju, tvrdili su da ih je motivisala briga za očuvanjem zemlje, ali su posledice njihove avanture bile katastrofalne. Oni snose ogroman deo odgovornosti za raspad zemlje“, dodao je Gorbačov.
U noći 19. avgusta 1991. predstavnici najvišeg rukovodstva SSSR-a koji se nisu slagali sa reformskom politikom Gorbačova, osnovali su Državni komitet za vanredno stanje u SSSR-u. Glavni cilj članova Komiteta i njihovih pristalica bio je sprečavanje likvidacije Sovjetskog Saveza koja je, kako su tvrdili, trebalo da počne 20. avgusta u vreme potpisivanja novog Saveznog sporazuma. Prema ovom sporazumu, SSSR je trebalo da se pretvori u federaciju. Nova savezna država trebalo je da se zove Savez suverenih sovjetskih republika. Pri tome bi svaka savezna republika imala pravo da se otcepi od SSSR-a i formira nezavisnu državu.
Pročitajte još:
Bivši ukrajinski predsednik: Građani 1991. godine želeli savez sa Rusijom
Mihail Gorbačov ─ O krivcima i razlozima neuspeha perestrojke
Lazanski ekskluzivno: Zašto Moskva 1991. nije mogla da podrži vojni puč u SFRJ /video/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala