Užareno Zemljino jezgro iznenadilo naučnike

CC0 / Pixabay / Erupcija - rekonstrukcija
Erupcija - rekonstrukcija - Sputnik Srbija, 1920, 30.07.2021
Pratite nas
Naučnici su dugo verovali da se ugljenik iz Zemljinog jezgra izbacuje u atmosferu vulkanskim erupcijama. Ali rezultati novih istraživanja pokazuju da užareno jezgro u stvari veći deo ugljenika zadržava ispod površine.
Tektonske ploče, deo litosfere koji čini površinu Zemljine kore neprestano se pomeraju – sudaraju se, razdvajaju ili udaraju jedna o drugu u sporom ritmu stvaranja i razaranja koje kad-kad poprima epske razmere.
Ali nova naučna istraživanja govore da ovi ogromni geološki pokreti – koje mi osećamo kao zemljotrese i čiju moć vidimo kroz erupcije vulkana, cunamije ili kao planinske lance i morske rovove – u stvari igraju veoma važnu ulogu u izdvajanju ugljenika.
Naučnici sa Univerziteta Kembridž i Tehnološkog univerziteta u Nandžangu otkrili su tokom istraživanja u Singapuru da sudari tektonskih ploča uvlače u Zemljino jezgro više ugljenika nego što se do sada mislilo.
Snimak planete Zemlje sa međunarodne svemirske stanice - Sputnik Srbija, 1920, 19.06.2021
Planeta Zemlja se umalo prevrnula: Neočekivano otkriće naučnika /video/
Njihovo istraživanje je pokazalo da ugljenik koji u zonama sabdukcije uđe u unutrašnjost Zemlje – gde se tektonske ploče sudaraju i uranjaju u užareno jezgro – teži da ostane zaključan u dubini, umesto da se ponovo pojavi kroz erupciju vulkana.
Istraživanje govori da se samo oko trećine ugljenika koji se prerađuje ispod vulkanskih lanaca ponovo vraća na površinu, za razliku od prethodnih pretpostavki da sve što ode pod zemlju da se uglavnom vraća nazad.

Velika pomoć u borbi protiv klimatskih promena

Ovo bi moglo da ima značajnog uticaja na naše razumevanje klimatske krize sa kojom se danas suočavamo.
Jedno od rešenja nezavidne situacije u koju smo doveli našu životnu sredinu prekomernom emisijom gasova koji izazivaju efekat staklene bašte je pronalaženje načina da smanjimo količinu ugljen-dioksida u Zemljinoj atmosferi.
Proučavanjem kako se ugljenik ponaša u Zemljinoj unutrašnjosti, u kojoj leže najveće rezerve ovog nemetala, naučnici bi mogli bolje da razumeju celokupan životni ciklus ugljenika na Zemlji, i kako on kruži između atmosfere, okeana i ispod površine.
Vrućina - Sputnik Srbija, 1920, 01.07.2021
Stručnjak upozorava: Biće još više toplotnih talasa u budućnosti
Trenutno, najviše studija o kruženju ugljenika se obavlja samo na ili neposredno ispod površine Zemlje.
Međutim, zalihe ugljenika takođe igraju ključnu ulogu u održanju života na našoj planeti tako što regulišu nivo ugljen-dioksida u atmosferi, napominju naučnici.
„Trenutno vrlo dobro razumemo šta se dešava sa površinskim rezervama ugljenika i njihovim tokovima, ali znamo mnogo manje o unutrašnjim zalihama ugljenika, koji doprinosi ovom kruženju već milionima godina“, naglašava Stefan Farsang, vodeći autor studije koji je rukovodio timom istraživača sa Univerziteta Kembridž.

Zemlja „guta“ ugljenik

Postoji više načina kako ugljenik dospeva u Zemljinu atmosferu kao ugljen-dioksid, ali se samo na jedan način može vratiti u Zemljinu unutrašnjost, i to sporim pomeranjem tektonskih ploča.
Kada se ovo dogodi, ugljenik sa površine, na primer u obliku školjki i mikroorganizama sa dna mora u kojima je zarobljen atmosferski ugljen-dioksid, proždire Zemljina kora.
Užarena lava - Sputnik Srbija, 1920, 14.01.2020
Masivne formacije pod Afrikom i Pacifikom, upozorenje na opasnost koja vreba iz zemljinog jezgra
Naučnici su mislili da se veći deo ovog ugljenika zatim vraća u atmosferu kao ugljen-dioksid kroz vulkanske erupcije. Ali nova studija otkriva da hemijske reakcije koje se odvijaju u stenama u stvari „gutaju“ ugljenik i šalju ga dublje u unutrašnjost, čime se sprečava da se veći deo ponovo vrati na površinu.
Rezultati ovog istraživanja su objavljeni u časopisu „Nature Communications“, prenosi RTS.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala