Olimpijski plamen Tokio 2020. - Sputnik Srbija, 1920
Olimpijske igre u Tokiju
Košarka, tenis, odbojka, vaterpolo... Srbija na Olimpijskim igrama u Tokiju ima 86 predstavnika – ko su oni, kada nastupaju i šta se od njih očekuje saznajte uz Sputnjik sport.

Skrivene poruke sa otvaranja Olimpijskih igara koje su menjale svet

© Sputnik / Vladimir AstapkovičOtvaranje Olimpijskih igara
Otvaranje Olimpijskih igara - Sputnik Srbija, 1920, 25.07.2021
Pratite nas
Svečano otvaranje Olimpijskih igara je, pored finala svetskog prvenstva u fudbalu, najgledaniji televizijski prenos na svetu.
Procene se razlikuju, u zavisnosti od toga ko ih iznosi i koji indikatori se prate. Prenos uživo posmatra oko milijardu ljudi, a kada se tome dodaju reprize zbog vremenske razlike i pregledi na društvenim mrežama, broj je i nekoliko puta veći. Organizatori manifestacije koriste priliku da se predstave na najbolji mogući način i saopšte važne poruke.
Grčka mnoge naljutila
Uobičajeno je da deo programa bude posvećen istoriji zemlje domaćina. Interpretacija istorijskih događaja uz podvlačenje njihovog značaja za mir, stabilnost i predvidivu budućnost neizostavni su u ovoj predstavi. Grci su u Atini 2004. godine učinili ponosnim sve malobrojne narode i relativno manje države, dokazujući kako su i oni kadri za ovakve priredbe i da svako ima šta da pokaže svetu.
Međutim, neke su pomalo i iznervirali. Da je Grčka mesto rođenja Olimpijskih igara to niko ne spori. Ali, da današnji Grci tako baštine antičku tradiciju predstavljajući je kao ekskluzivno svoju, sa tim se neće svi složiti.
Antička tradicija utkana je u zapadnu civilizaciju, ona pripada celokupnom evroatlanstkom bloku. Simbolički, i to je pokazano u Atlanti 1996. godine kada su atletskom stazom olimpijsku baklju zajedno proneli legendarni Ivander Holifild i Paraskeva Patulidu.
Samouverenost u Moskvi
Zanimljiviji deo ceremonije svakako predstavljaju političke poruke i njihovo potonje tumačenje. U Moskvi 1980. godine prikazana je samouverenost socijalističkog bloka, koji je crpeo snagu iz fenomalne organizovanosti i planskog delovanja. Od strane jednoobraznih fiskulturnika stvarane su zadivljujuće forme.
Odgovor brzo stiže, svega četiri godine docnije iz Los Anđelesa. Samouverenost zapadnog bloka predvođenog Sjedinjenim Državama crpi se iz individualnosti i inicijativa pojedinaca. Tako i nemoguće postaje moguće.
Jugoslavija za modernizaciju
Mlađim generacijama zvučaće čudno, ali tadašnja Jugoslavija je totalna avangarda. Nisu nas impresionirali ni Sovjeti ni Amerikanci.
Na ceremoniji otvaranja zimskih igara u Sarajevu kostimografija podseća na onu iz kultnog serijala „Ratovi zvezda“. Mi smo posvećeni modernizaciji, prošlost je iza nas. Samo je nebo granica.
Nažalost, umesto modernizacije i „ratova zvezda“ samo nekoliko godina kasnije počeo je krvavi građanski rat. Zagledana u budućnost, komunistička elita saplela se o prepreke iz prošlosti.
Klimatske promene u Riju
Rio de Žaneiro je naglasio neophodnost zajedničke borbe protiv klimatskih promena. Podizanje nivoa okeana u perspektivi predstavlja veliku pretnju Brazilu, ali i brojnim drugim državama. Potencirajući ovo pitanje stekli su simpatije i proširili listu saveznika. Pre svega na Globalnom jugu, koji je jedan od prioriteta brazilske spoljne politike.
Dve najupečatljivije slike dolaze iz već pomenute Atlante i iz Pekinga.
Kineski Pojas i put
Sjedinjene Države 1996. godine jesu centar sveta, saopštavaju nam kako vide globalizaciju i mnoštvo u jedinstvu. To jedinstvo ostvaruje se kroz stapanje, poznati melting pot i hegemonističku stabilnost. Kina 2008. godine najavljuje da je Put svile ne samo istorija, već i budućnost. Nakon toga su artikulisali grandioznu inicijativu Pojas i put. Za razliku od američkog pristupa, oni promovišu jedinstvo u mnoštvu.
Rusija svesna svoje snage
U skromnijem formatu, zato što se radilo o manje popularnim zimskim igrama, slična poruka dolazi i iz Sočija 2014. godine. Rusija je svesna svoje uloge u svetu, svojih doprinosa čovečanstvu, ali i svoje snage. Nesumnjivo, sebe shvata kao veliku svetsku silu.
London najavio pandemiju
Najkontroverznije otvaranje ostaje iz Londona 2012. godine. Ako je reditelj Deni Bojl želeo da se njegovo delo zapamti, sasvim je u tome uspeo.
Kritičari su u igrokazima prepoznali brojne teorije zavere, ciljeve tajnih društava, pa čak i da je tako, scenom sa bolesnom decom u ogromnim krevetima i čudovištima koja ih napadaju najavljena pandemija.
Ipak, čini se da je scenario pisan kao odgovor na Peking sa namerom da se podsete ostali koliki je doprinos Britanaca i uopšte Zapada razvoju sveta. Da nije nauke i medicine, a Velika Britanija je na tom polju nekada u istoriji i prednjačila, „čudovišta“ bi i dalje napadala decu.
Iako su retkost, bilo je i ceremonija bez snažnije političke simbolike. U Barseloni 1992. se pevalo, više i lepše nego ikada pre ili posle toga. Uz maestralnog Hoze Karerasa, Figaro i flamenko, a promotivna pesma Fredija Merkjurija i Monserat Kabalje ostala je zapamćena do danas. Nažalost ili ne, tek, tim putem se nije nastavilo. Ubrzo se sve vratilo na stare staze, utabane još tokom hladnoratovskog perioda.
Tokio – neizvesnost i nesigurnost
A šta reći za Tokio? Scenario ostaje u drugom planu, prazne tribine u prvom. Takmičenje bez publike ne ide. Pobeda bez slavlja, takođe.
Pandemija diktira uslove i određuje ambijent. Zato je i doživljaj svega sada drugačiji. I to je najvažnija poruke.
Neizvesnost, nepredvidivost, nesigurnost, nestalnost determinišu današnje političke odnose.
Niti znamo šta nas je zadesilo, o tome i dalje nagađamo. Niti pretpostavljamo šta donosi sutra…
Proslava u Pekingu povodom obeležavanja 70 godina od osnivanja NR Kine  - Sputnik Srbija, 1920, 23.07.2021
Olimpijske igre u Tokiju
Svetski centri moći uprli oči u Tokio: Neophodno je odgovoriti Kini
Tokio – 2020 - Sputnik Srbija, 1920, 24.07.2021
Olimpijske igre u Tokiju
Japanci protiv Igara – neko će platiti ceh
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala