Novi spor između Srbije i Crne Gore: Albanci gledaju u maticu Tiranu, a Srbi ne smeju u — Beograd

© Sputnik / Lola ĐorđevićZastava Srbije
Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920, 19.07.2021
Pratite nas
Jedna, moglo bi se reći uobičajena, izjava crnogorskog predsednika Mila Đukanovića raspalila je polemiku između srpskog i crnogorskog ministra spoljnih poslova i prevazišla uobičajene dnevnopolitičke zađevice. Otvorilo se pitanje, gotovo filozofsko, gde je matica srpskog naroda, kao i šta uopšte znači — matica jednog naroda.
Đukanović je postao vinovnik rasprave između Nikole Selakovića i Đorđa Radulovića izjavom da Srbija nikada nije prihvatila crnogorsku nezavisnost. Selaković je na to reagovao rečima da Srbija kao matica ima interes da brine o svojim sunarodnicima u Crnoj Gori, a iz crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova došlo je saopštenje da je matična država Srba iz Crne Gore upravo Crna Gora.

Zna li se gde je matica Srbima

Mađari, Bošnjaci, Rumuni, Albanci… ma gde živeli, znaju gde im je matica — Mađarska, BiH, Rumunija, Albanija; odnosno, Budimpešta, Sarajevo, Bukurešt i Tirana. Ovo važi za Srbiju, gde niko nikome ne osporava maticu. U Crnoj Gori izgleda da je drugačije. Tamo niko ne osporava Albancima, na primer, da za svoju maticu smatraju Albaniju, dok se Srbima osporava ako maticom smatraju Srbiju.
Crnogorska kapa - Sputnik Srbija, 1920, 19.07.2021
„Srbi nemaju druge matice“: Crna Gora reagovala na Selakovićeve reči
U tom smislu, istoričar Miloš Ković i definiše jedno od dva značenja reči „matica“ — kao središte i glavno uporište javnog i nacionalnog života. Tako bi u slučaju srpskog naroda njegova matica bio prostor koji je glavno uporište srpskog naroda i odakle dolaze glavni resursi — kulturni, duhovni, ekonomski i vojni i danas je to nesumnjivo Srbija.

„Kada uporedite Srbiju sa resursima kojima raspolaže Republika Srpska ili sa resursima kojima raspolaže srpski narod u Crnoj Gori, ili u Hrvatskoj ili u Severnoj Makedoniji, nesumnjivo je da su resursi Srbije najznačajniji. I to je tako od ranog srednjeg veka“, kaže Ković.

Drugo značenje matice, prema Koviću, bio bi prostor odakle smo potekli, a to je prostor od reke Drine, preko Kosova, Metohije i današnjih delova Severne Makedonije.

„Prema studijama Jovana Cvijića i njegovih saradnika, sa tog prostora dolazi stanovništvo današnje Srbije, istočne Šumadije, Pomoravlja, istočne i južne Srbije. Naša druga važna matica je prostor Hercegovine i Crne Gore — odatle dolazi stanovništvo zapadne Šumadije, zapadne Srbije i južnih delova Podrinja. Ovo se odnosi i na Srbe severno od Save i Dunava. Hercegovina kao matica i delimično Crna Gora naselila je stanovništvo sve do Like, Banije i Korduna, uključujući i Bosnu. To je ono što znamo iz istorije i etnologije. U tom smislu, Hercegovina i Crna Gora mogu da budu dve najznačajnije matice srpskog naroda“, ističe on.

Centar srpskog naroda je logičan

Akademik Miro Vuksanović naglašava poreklo reči matica. Ona dolazi iz pčelarstva — svaka košnica ima svoju maticu.
„Tu je reč neko uzeo za ime Matice srpske i prvi put se ta reč upotrebila u njenom nazivu, pa su onda svi slovenski narodi osnovali svoje matice. Postoji i matična zemlja, matični narod i tako dalje. To označava središte, centar odakle, da li duhovno, da li verski ili politički, zrači, što se može smatrati maticom jednog prostora, zemlje ili naroda“, objašnjava on.
I Vuksanović i Ković naglašavaju da se središte matice srpskog naroda pomeralo kroz istoriju. U vreme kada Srbi nisu imali državu, središte matice pomeralo se kako se pomerao centar srpske crkve.

„Kada se formirala država Srbija i kada je Beograd postao centar te države, središte ne samo Srbije kao države, već i središte za sve Srbe bez obzira gde žive, logično je postala Srbija. Za sve Srbe, i one koji žive u Americi, i one koji žive u Rusiji, bez razlike“, napominje Vuksanović.

U ranom srednjem veku, matica srpskog naroda bila je Duklja, potom se, u vreme Nemanjića, preselila na teritoriju današnje Srbije, ali i Hercegovine, objašnjava Ković.
„U XIX veku, kada postoje dve srpske države, Crna Gora i Srbija, nema sumnje da Srbija ima mnogo značajnije demografske, kulturne, političke i ekonomske resurse. I to tako ostaje do današnjih dana. Danas, ako govorimo o srpskom svetu, vrlo je lako uočljivo šta bi bila matica srpskog naroda“, kaže Ković.
Politizacija pitanja matice, prema Vuksanovićevim rečima, ne pogađa suštinu. Srbin iz Crne Gore može istovremeno biti i lojalan građanin svoje države, a istovremeno, prema svom osećanju, može imati svoje središte, odnosno maticu prema kojoj se upravlja.
„To je prirodno; međutim, kod nas ima dosta neprirodnih pojava“, zaključuje Vuksanović.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala