Zajednička akcija Rusije i Kine u Njujorku: Neće tolerisati rušenje Dejtona

© Sputnik / Sergey GuneevZastave Rusije i Kine
Zastave Rusije i Kine - Sputnik Srbija, 1920, 16.07.2021
Pratite nas
Nacrt rezolucije o visokom predstavniku poruka je da Rusija i Kina više neće tolerisati načine na koji se izigravaju ovlašćenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, niti ponašanja suprotna povelji Ujedinjenih nacija, međunarodnom pravnom poretku i načelima vladavine međunarodnog prava, kaže diplomata u penziji Zoran Milivojević.
On ovako gleda na vest koju su objavili svetski mediji da su Rusija i Kina prosledile članicama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija nacrt rezolucije kojom bi se visokom međunarodnom predstavniku u Bosni i Hercegovini odmah oduzela ovlašćenja za nadgledanje primene mirovnog sporazuma iz 1995. godine kojim je okončan rat u BiH i kojom bi se ova pozicija potpuno ukinula za godinu dana.
U kratkom nacrtu rezolucije, u koji je AP imao uvid, navodi se da ovlašćenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji o primeni Dejtonskog mirovnog sporazuma 1997. godine „više nisu potrebna s obzirom na napredak koji su postigle bosanske strane“. Nacrt takođe podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita iz Nemačke do 31. jula 2022. godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

Rusija i Kina neće tolerisati izigravanje ovlašćenja SB UN

Prema Milivojevićevim rečima, ova intervencija Kine i Rusije je u skladu sa nadležnostima i ovlašćenjima Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, imajući u vidu da je visoki predstavnik u stvari u mandatu tog tela.
„Ova intervencija nastaje posle pokušaja da se izbegne Savet bezbednosti i da se mimo Dejtonskog sporazuma i nadležnosti SB UN imenuje visoki predstavnik i uspostavi njegova funkcija. Na ovaj način Kina i Rusija daju do znanja da ne prihvataju da se bilo šta vezano za funkciju visokog predstavnika i njegov rad omogući ili ostvari mimo SB UN i mimo onoga što nalaže Dejtonski sporazum. Ovo je takođe i poruka Rusije i Kine da će se zalagati za međunarodni pravni poredak na osnovu Povelje Ujedinjenih nacija i za vladavinu međunarodnog prava, kao i pokazatelj odlučnosti dve stalne članice Saveta bezbednosti da će se i ubuduće suprotstavljati svemu što bi bilo suprotno tome“, navodi Milivojević.
Kada je reč o Bosni i Hercegovini, dodaje naš sagovornik, ovo je jasna poruka da oni smatraju da je krajnje vreme da posle više od 25 godina BiH počne da funkcioniše kao punopravni subjekt sa svim ovlašćenjima, kao država u punom kapacitetu i da je prestala potreba za visokim predstavnikom, posebno u situaciji kada se ne poštuju pravila i način njegovog funkcionisanja.

Sprečavanje zloupotreba nadležnosti SB UN

Kina i Rusija ovim potezom žele da spreče svaku zloupotrebu nadležnosti Saveta za implementaciju mira i nadležnosti visokog predstavnika, ali i svaku zloupotrebu Dejtonskog sporazuma u onim odredbama gde je jasna nadležnost SB UN. Želi se takođe da prestane protektorat Bosne i Hercegovine od strane međunarodne zajednice na način na koji se to sada pokušava ostvariti. Ovom rezolucijom bi se, dakle, legalizovala funkcija i rad novog visokog predstavnika, čije postavljanje od strane Saveta za implementaciju mira Rusija nije podržala“, smatra bivši diplomata.
Zgrada Ministarstva spoljnih poslova Rusije - Sputnik Srbija, 1920, 01.07.2021
Zaharova: Imenovanje visokog predstavnika za BiH bez konsenzusa UN podriva mirovni proces
Iako naš sagovornik veruje da ova nacrt rezolucije neće biti prihvaćen od strane ostalih članica SB UN koje snažno podržavaju poziciju visokog predstavnika, ali dodaje da to zapravo nije toliko ni važno.
„Suština ove akcije Rusije i Kine je u tome da daju do znanja da više neće tolerisati načine na koje se izigravaju ovlašćenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i da neće tolerisati ponašanja koja su suprotna povelji Ujedinjenih nacija, međunarodnom pravnom poretku i načelima vladavine međunarodnog prava. Kada to kažem imam naravno u vidu Dejtonski sporazum i ono što on nalaže. Kao drugo, ovo je poruka da će ne samo u ovom slučaju, već i u svim drugim slučajevima Kina i Rusija delovati objedinjeno i sinhronizovano na zaštiti međunarodnog poretka koji je zasnovan na međunarodnom pravu i povelji UN“, kategoričan je Milivojević.

Ako rezolucija ne prođe…

Na pitanje šta očekuje ukoliko predlog Rusije i Kine bude odbijen, Milivojević kaže da misli da Moskva novog visokog predstavnika Šmita neće prihvatiti i priznati, imajući u vidu način na koji je „imenovan“ na tu funkciju.
„Rusija će ostati dosledna stavu da je za njegovo puno funkcionisanje neophodna saglasnost Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i procedura koja je predviđena Dejtonskim sporazumom, a Kina će je u tome podržati. Dakle, otvara se pitanje kako će on funkcionisati i kako će moći da ostvari svoju misiju“, primećuje Milivojević.
Ovo je, zaključuje bivši diplomata za Sputnjik, u svakom slučaju još jedan znak da svet više nije unipolaran i da će se Kina sve više principijelno i načelno zalagati za njegovo funkcionisanje po načelima važećeg međunarodnog poretka.
Ambasadori Upravnog odbora Saveta za sprovođenje mira, međunarodnog tela koje je vodilo mirovni proces u BiH, formalno su imenovali Šmita za sledećeg visokog predstavnika 27. maja, iako je predstavnik Rusije bio protiv. Šmit bi trebalo da preuzme položaj 1. avgusta posle ostavke koju je Valentin Incko podneo 27. maja, a nakon što je tu funkciju obavljao 12 godina.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala