Bivši talibani sa oružjem pre njihovog predavanja u Džalalabadu, 2015. - Sputnik Srbija, 1920
Kriza u Avganistanu
Najnovije informacije, fotografije i video snimci, kao i reakcije iz celog sveta na novonastalu krizu u Avganistanu...

Američka ostavština Avganistanu – haos i podsticaj za ekstremiste /video/

© REUTERS / StringerNaoružani ljudi tokom skupa u Kabulu
Naoružani ljudi tokom skupa u Kabulu - Sputnik Srbija, 1920, 09.07.2021
Pratite nas
Povlačenjem iz Avganistana posle dve decenije angažovanja Amerika i NATO ostavljaju haos u toj zemlji i podsticaj za ekstremiste, što će imati teške posledice i po region, i po svet. Iza svake intervencije NATO-a stanje je gore nege pre, pa tako i u Avganistanu, ocena je eksperata za međunarodnu politiku i bezbednost.
Posle odlaska američkih trupa, na brzinu i pod okriljem noći, što liči na bekstvo, prema rečima dr Slobodana Anđelkovića sa Fakulteta za međunarodnu politiku i bezbednost univerziteta „Union Nikola Tesla“, Avganistan ostaje kao neuspela država, ne samo zbog toga što rat tamo i dalje traje, nego i zato što vlast ne funkcioniše niti ima kontrolu nad celom teritorijom.
Američka vojska se povlači po naređenju, ne razmišljajući o tome u kakvoj će situaciji ostaviti tu zemlju. U zadnjih par meseci imamo drastično povećanje nasilja, talibani osvajaju nove provincije, avganistanska vojska u nekim slučajevima predaje teritoriju bez borbe. Imamo opšte rasulo koje je možda i neminovno u ovom trenutku i plašim se da je građanski rat neminovan”, upozorava Anđelković, povodom odlaska američkih vojnika iz Avganistana koje treba da bude završeno do 11. septembra.

Haos u Avganistanu ilustracija bahatog ponašanja SAD i NATO

Diplomata Živadin Jovanović, nekadašnji ministar spoljnih poslova SRJ, kaže da je slučaj Avganistana ilustracija bahatog ponašanja SAD i NATO-a na globalnom planu, koji gaze osnovne principe međunarodnih odnosa.
„Dve godine pre intervencije u Avganistanu, NATO je pogazio povelju UN bombardujući Jugoslaviju. A ovo nije ni početak ni kraj tih haotičnih situacija u međunarodnim odnosima i otud i velika zabrinutost. Amerikanci se na globalnom planu pa i u slučaju Avganistana ponašaju kao piromani koji se nude kao vatrogasci, proizvode neprijatelje, na taj način proizvode strah a onda uplašenima nude zaštitu“, objašnjava Jovanović.
Haos koji Amerikanci ostavljaju, dodaje Jovanović, preliće se širom sveta i biti inkubator za ekstremizam, jer je svet danas globalno selo.
„Posledice američke intervencije u Avganistanu su razoreno društvo, podeljena plemena, prelivanje nestabilnosti, milijarde dolara utrošene na oružje i vojne operacije umesto da je utrošeno na razvoj Avganistana. Takođe su razoreni nacionalni identiteti i kulture jer sa takvim dugotrajnim ratovima ne uništava se samo ekonomija i vojni potencijali nego i društvo i moral“, nabraja Jovanović.

Stanje još gore nego pre intervencije

Svuda gde se NATO pojavi nema uspeha i stanje je još gore nego pre tih intervencije, ističe Jovanović navodeći primere Iraka, Libije, Sirije.
Na pitanje šta su obični Amerikanci dobili od intervencije njihovih snaga u Avganistanu istoričar dr Srđa Trifković gorko konstatuje da nisu dobili ništa, ali da se za tvorce američke spoljne i bezbednosne politike dobrobit običnog Amerikanca ni ne uzima u obzir.
„Drastični primer je tekst Roberta Kejgana, supruga Viktorije Nuland, koja je svojevremeno delila kolačiće u Ukrajini. U tekstu koji je objavio u časopisu „Forin afers“ u broju iz marta, Kejgan kaže da Amerika mora da nastavi da odgovara svojim globalnim obavezama shodno potrebi da se očuva na pravilima na kojima je zasnovan međunarodni poredak, a to je samo šifra za globalnu hegemoniju“, kaže Trifković.

Rast trgovine drogom

U osvrtu na posledice koje će američki fijasko u Avganistanu imati u regionu, Slobodan Anđelković upozorava da je moguće da se bezbednosni rizici preliju, a što se tiče posledica po Evropu smatra da je suština problema - heroin.
„Prema podacima UN, u odnosu na 2019. u 2020. godini zabeleženo je povećanje od oko 30 posto teritorije pod makom u Avganistanu. Zbog toga je cena heroina na svetskom tržištu pala 13 posto. Primera radi, na ulicama Beograda sada se može nabaviti pola grama heroina za 1000 dinara. Droga više nije skupa. Zato se pitanje Avganistana tiče svih zemalja sveta, posebno Evrope“, smatra Anđelković.
Živadin Jovanović upozorava da će se intenziviranje trgovine drogom odraziti i na Balkan, te da će takođe izvesno doći do jačanje ekstremizma i širenja organizovanog kriminala. U BiH imamo mesta koja kontrolišu mudžahedini a ne Sarajevo. Sigurno da će svi oni doživeti ovaj američki poraz kao ohrabrenje i podsticaj, kako u ljudstvu i kapitalu tako i u svemu drugome, zaključuje Jovanović.
Pročitajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala