Plan osvete: Vraća li se Donald Tramp

© AP Photo / Chris SewardBivši američki predsednik Donald Tramp na konvenciji republikanaca u Severnoj Karolini
Bivši američki predsednik Donald Tramp na konvenciji republikanaca u Severnoj Karolini - Sputnik Srbija, 1920, 04.07.2021
Pratite nas
Bivši američki predsednik Donald Tramp krenuo je u kampanju za parlamentarne izbore 2022. godine mitingom u Ohaju. On je na skupu rekao da zemlja ide „ka propasti“ sa sadašnjim predsednikom Bajdenom, ali je predstavio i plan osvete republikanskim kongresmenima koji su glasali za njegov opoziv. Može li Tramp „Ameriku opet učiniti velikom“ — još jednom?
Činjenica da Tramp kampanju počinje sa namerom da se obračuna sa partijskim neistomišljenicima, za istoričara i spoljnopolitičkog urednika američkog časopisa „Hronikls“ Srđu Trifkovića nije iznenađenje.
On podseća da je još 2016. bivši predsednik unutar Republikanske stranke imao ogorčene neprijatelje koji su pripadali partijskom establišmentu i koji su neraskidivi deo onoga što Tramp naziva „vašingtonskom močvarom“. Njihovo oličenje je, kaže naš sagovornik, predstavljao Mit Romni, kandidat republikanca na izborima 2012. i jedini republikanac koji je u Senatu glasao za Trampov impičment.

Može li Tramp „Ameriku opet učiniti velikom“ — još jednom

„Taj establišmentski, dubokodržavni segment Republikanske stranke se ponadao da će sa Trampovim udaljavanjem iz Bele kuće i sa time što mu je uskraćen pristup društvenim mrežama, nastupiti trenutak da oni napokon povrate svoje pozicije i postanu, kao i uvek, kvazidesni deo liberalno-konzervativnog duopola, koji je zapravo jedan jedinstveni režim. Međutim, prevarili su se jer je većina republikanskih kongresmena i senatora ostala dosledna u podršci Trampovom narativu po pitanju izbora i događaja na Kapitol hilu i to ne zato što se zaista sa njim u svemu slažu, već pre svega jer su zainteresovani za svoju političku budućnost. Takođe, u samoj bazi republikanaca, u unutrašnjosti Amerike i u sredinama koje su bile teško pogođene posledicama globalizacije, gde je došlo do deindustrijalizacije i gubitka pozicija srednje i radničke klase, Tramp je ostao izuzetno popularan“, objašnjava Trifković.
Iako moguli Fejsbuka i Tvitera pokušavaju da ga ućutkaju, da ne govorimo o mejnstrim medijima koji su oduvek bili protiv njega, Tramp će naći alternativne načine i platforme da dođe do birača, smatra Trifković, jer pored masovnih mitinga postoje i drugi kanali direktnog komuniciranja sa biračkim telom.

Iz Predstavničkog doma Tramp bi zagorčao život demokratama

Kada je reč o Trampovoj podršci kampanji republikanaca za izbore za Kongres iduće godine, istoričar kaže da neki republikanski stratezi smatraju da bi bivši predsednik i sam trebalo da se kandiduje.
„Ne da bi nastavio svoju političku karijeru kao običan kongresmen, već zato što bi kao član Kongresa vrlo lako mogao da bude izabran za vođu republikanskog kokusa u tom telu. Sa te pozicije on bi, ukoliko republikanci iduće godine na međumandatnim izborima dobiju većinu u Predstavničkom domu, mogao da bude izabran i za predsedavajućeg Predstavničkog doma, kao što je to bila Nensi Pelosi kada su demokrate imale većinu u vreme njegovog predsednikovanja. Kao treći u hijerarhiji američkog političkog sistema Tramp bi apsolutno zagorčao život i Bajden-Harisovoj administraciji i celom liberalnom establišmentu, koji je mislio da ga se jednom za svagda otarasio“, ocenjuje Trifković.
Republikanci, uveren je naš sagovornik, imaju solidne izglede da preotmu većinu u Predstavničkom domu.
„Oni imaju tendenciju rasta, pa ako do izbora u novembru 2022. ne dođe do bitnog oporavka ekonomije i Bajdenova administracija se uvali u još neki novi ratni sukob, sa Iranom ili nekim novim angažmanima na Bliskom istoku, to bi lako moglo da dovede do novog povratka republikanaca u većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu“, ukazuje Trifković.
Urednik časopisa „Hronikls“ kaže da Trampova strategija u ovoj kampanji nije na otvaranju neke nove vizije, mimo onoga što je bilo u prvoj kampanji.
„Mislim da će njegov fokus pre svega biti na upornoj i za demokrate krajnje iritantnoj kritici demokratskog establišmenta, načina na koji su došli u Belu kuću, načina na koji njega i njegove istomišljenike isključuju sa društvenih mreža i načina na koji manipulišu javnim narativom u mejnstrim medijima. Mislim da je to ono što uistinu iritira Amerikance koji nisu potpuno pod uticajem ’Si-En-En-a‘, ’Njujork tajmsa‘ i ’Vašington posta‘ i ostalog monolita vodećih medija“, primećuje Trifković.

Da li bi nove istrage mogle Trampa dovesti do bankrota

Na pitanje kako gleda na najavu optužnice protiv Trampove organizacije, koja se odnosi na izbegavanje poreza i unosne povlastice koje su izvršni direktori organizacije dobijali, poput stanova, automobila i školarina za decu, kao i da li je i to deo taktike demokrata da ga dovedu do bankrota i tako izbace iz igre, Trifković kaže da istrage za navodne finansijske malverzacije i prekršaje nije lako iskonstruisati, jer je to empirijski proverljiva stvar koja podleže forenzičkim istragama sa obe strane.
„Mislim da Trampu ne preti ni najmanja opasnost od bankrota, a sama činjenica da se vodi istraga za njegove podržavaoce, samo će biti dodatni dokaz da je on žrtva ’lova na veštice‘, a ne povod da razmišljaju o tome da li je on kriv za neke malverzacije ili poreske vratolomije“, zaključuje Srđa Trifković za Sputnjik.
Na mitingu u gradiću Velington u državi Ohajo Tramp je žestoko kritikovao imigracionu politiku predsednika Džoa Bajdena, a od svojih pristalica je zatražio da nesebično pomognu republikancima da vrate većinu u Kongresu. Kada je reč o osveti republikancima koji su glasali za njegov opoziv, kao prvog „izdajnika“ označio je kongresmena iz Ohaja Antonija Gonzalesa.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala