Šahovnica sa prvim belim poljem: Hrvatski predlog za novi izgled kovanice evra /foto/

CC BY 3.0 / Wikipedia/Nikolai Karaneschev / Krov katoličke crkve Svetog Marka u Zagrebu
Krov katoličke crkve Svetog Marka u Zagrebu - Sputnik Srbija, 1920, 01.07.2021
Pratite nas
Hrvatska će dobiti svoju kovanicu evra, baš kao i druge države EU, a među pet predloženih motiva, za koje će glasati građani, je i šahovnica. Taj predlog ilustrovan je slikom šahovnice sa crkve Svetog Marka u Zagrebu, čije je prvo polje bele boje, umesto crvene kako je na zvaničnom grbu Hrvatske.
Pet predloga za hrvatsku kovanicu evra, pored šahovnice, su i mapa Hrvatske, Dubrovnik, kuna i glagoljica. Građani će moći da glasaju za te predloge na sajtu euro.hr, ali i da dodaju šesti motiv. Glasovi građana biće konsultativne prirode, a konačnu odluku doneće Komisija za novac, piše Jutarnji list.
Komisija bi odabrala tri motiva, koji će biti raspoređeni na pojedinim apoenima kovanica evra.
 
© Foto : euro.hr/PrintscreenŠahovnica sa prvim belim poljem hrvatski predlog za hrvatsku kovanicu evra
Šahovnica sa prvim belim poljem hrvatski predlog za hrvatsku kovanicu evra - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Šahovnica sa prvim belim poljem hrvatski predlog za hrvatsku kovanicu evra
Potom sledi konkurs za likovno rešenje odabranih motiva, a onda bi oni bili prosleđeni Evropskoj komisiji.
 
Pet predloga koji su ušli u konačan izbor Komisije za novac odabrani su među 41 motiva iz istorijske i kulturne baštine Hrvatske, a zanimljivo je da je na šestom mestu bio lik Nikole Tesle, koji je zamalo ušao u finale.
Luka Modrić proslavlja gol Hrvatske protiv Škotske - Sputnik Srbija, 1920, 29.06.2021
Hrvatski fudbaleri nosili dres sa ustaškom šahovnicom
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je ambicija da Hrvatska bude spremna za uvođenje evra 1. januara 2023. godine.
Šahovnica sa belim početnim poljem je istorijski grb Hrvatske, a naizmenično je bio u upotrebi sa grbom čije je prvo polje crveno. Međutim, kako je, zajedno sa latiničnim slovom U bio grb takozvane Nezavisne Države Hrvatske, kvislinške i zločinačke tvorevine iz Drugog svetskog rata, njegova upotreba postala je sporna.
Grb na krovu crkve Svetog Marka u Zagrebu dobio je današnji izgled krajem 19. veka, kada je ova katolička svetinja temeljno rekonstruisana, navodi se na zvaničnom sajtu Zagrebačke nadbiskupije. Rekonstrukciju je vodio Herman Bole, austrougarski arhitekta francusko-nemačkog porekla, koji je radio u današnjoj Hrvatskoj i delovima Srbije koji su tada bili u Austrougarskoj monarhiji. Na krovu crkve su glaziranim crepom napravljeni grbovi grada Zagreba i „Trojedinog hrvatskog kraljevstva“ (Hrvatske, Dalmacije i Slavonije).
Pročitajte još:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala