Da li je novac bitniji od života?

© AP Photo / Wolfgang RattayDrama tokom utakmice Danske i Finske
Drama tokom utakmice Danske i Finske - Sputnik Srbija, 1920, 14.06.2021
Pratite nas
Odavno su prošle godine kada je fudbal bio samo igra. Motiv bavljenja najbitnijom sporednom stvari na svetu više nije ništa sem – novca. Da li je to dovoljno dobar razlog rizik postane život?
Slučaj danskog fudbalera Kristijana Eriksena zapanjio je i zabrinuo svet, koji je zabezeknuto pratio situaciju u kojoj je 29-godišnji vezista umalo ostao bez života.
Eriksen se, pre svega, u životnoj opasnosti našao zbog spleta nesrećnih okolnosti i on nije primer poente ovog teksta, ali je odlično podsećanje na sve što se dešava – i što može da se desi.
Drama tokom utakmice Danske i Finske - Sputnik Srbija, 1920, 14.06.2021
Perina rabona – Zanemeli su svi, ali doktor zna bolje: „Nije kraj“
Iskusni Danac je minule sezone odigrao 34 utakmice, mnogo manje nego što su to neki drugi igrači, na koje se stavlja sve veći i veći teret kako godine prolaze.
A, motiv je jasan. Motiv je – novac.
Evropska kuća fudbala UEFA, organizator i tekućeg Evropskog prvenstva, pored ostalih takmičenja kao što je Liga šampiona, godinama pokušava da iz fudbalera izvuče što je više moguće.
​Sada više nisu dovoljne samo kvalifikacije za velika reprezentativna prvenstva, sada je tu i Liga nacija.
Ligi šampiona i Ligi Evrope pridodato je čudno takmičenje pod imenom Liga konferencija, dok u LŠ slede i reforme – zbog kojih će od 2024. godine biti igrano više utakamica nego što je to prethodno bio slučaj.
Na sve to UEFA razmatra da promeni razmak između evropskih prvenstava na dve godine, a isto želi da uradi i FIFA sa svetskim prvenstvima.
Sve samo kako bi što više „izmuzli“ igrače, trenere i ostale fudbalske radnike i sebi prigrabila što više novca.
„Navijači žele da gledaju važne mečeve i turnire. Naglasak će biti na sportu, a ne na komercijalnom uspehu“, rekao je nedavno Đani Infantino, prvi čovek FIFA.
Iako je istina da navijači žele da gledaju najbolji fudbal kada god je to moguće, previše učestalo igranje evropskih i svetskih prvenstava učiniće to da ista izgube svoj ekskluzivitet.
​Baš iz tog razloga nastala je jedna od najvećih pobuna navijača u istoriji fudbala kada su se svetski moćnici udružili kako bi uništili tradiciju zarad profita, pokušavši da stvore takozvanu Superligu.
Koliko god Svetsko prvrenstvo bilo najveće planetarno sportsko takmičenje, to što se održava na svake četiri godine je mnogo više pozitivna, nego što je negativna stvar.
I, takođe, ne tera fudbalere da dodatno rizikuju zdravlje i bivaju „iscrpljeni“ samo kako bi zadovoljili potrebe koje ljudi iz senke predstavljaju kao potrebe navijača.
Problem prenatrpavanja rasporeda nije samo vezan za fudbal, već i za ostale sportove, pogotovo košarku.
Evropska košarka praktično od nastajanja važi za neprofitabilan sport, u koji se ne ulaže kako biste profitirali – jer je to praktično nemoguće.
Međutim, to nije sprečilo čelnike evropske košarke da pokušaju da „amerikanizuju“ svoja takmičenja po principu – više je bolje.
Kristijan Eriksen - Sputnik Srbija, 1920, 12.06.2021
Nezapamćena drama sa srećnim krajem /foto, video/
Tako u Evroligi ima više utakmica, više putovanja i više trošenja i rizika od povreda, nalik NBA ligi, koja ima neuporedivo bolji sistem oporavka i koja je ove sezone, usred rizika od korone, smanjila broj utakmica.
U Evropi, sa druge strane, neke ekipe ste mogli gledati češće nego neke NBA ekipe, kada se saberu sva takmičenja koja igraju.
U istom smeru krenule su i reprezentacije, pošto su uvedeni FIBA kvalifikacioni „prozori“ za velika takmičenja, koja se igraju usred sezone – ne mareći ni za kakve potrebe igrača, ali ni kvalitet tih utakmica s obzirom da najbolji igrači bukvalno nemaju kada da se pojave u pomenutim „prozorima“.
Rezultat navedenih promena je sve više povreda i zdravstvenih rizika.

Da li je novac vredniji od života?

Cela situacija je otišla toliko daleko da je praktično jedino rešenje vratiti se istim putem i iskoreniti postojeće probleme modernog fudbalskog doba.
Ako sa jedne strane kažemo da su fudbaleri izloženi velikim naporima i sve većem i većem „izrabljivanju“ zbog što većeg profita, moramo da pogledamo i drugu stranu.
Odavno su plate najboljih svetskih fudbalera merene u stotinama hiljada evra na nedeljnom nivou, pa će tako tridesettrogodišnji Lionel Mesi, prema novom ugovori sa Barselonom, dobiti 60 miliona evra po sezoni.
Koliko god fudbaleri igrali ili ne igrali, koliko god rizilikovali ili ne rizikovali, jasno je da su oni – preplaćeni.
​Kada se plate fudbalera i ostalih aktera najvećih sportova na svetu uporede sa gotovo bilo kojim drugim profesijama, jasno je da neki mnogo teži i odgovorniji poslovi nisu ni izbliza plaćeni toliko koliko je sport.
Zbog toga je simptomatična nedavna izjava Florentina Peresa, predsednika Fudbalskog kluba Real Madrid, koji je objasnio želju za stvaranjem Superlige time što su „kraljevskom klubu“ potrebni dodatni prihodi zbog štete koju je nanela korona.
Međutim, problem je nastao dugo pre korone, stvaranjem neodrživog finansijskog mehura – jer su visine transfera sve veće, baš kao i plate.
Drama tokom utakmice Danske i Finske - Sputnik Srbija, 1920, 13.06.2021
„Eriksen je bio klinički mrtav“
Da li neko ko se bavi fudbalom ili košarkom zaslužuje da bude plaćen sto hiljada evra mesečno, koliko teško da zarađuju i najbolji lekari i hirurzi?
Zašto fudbaler može da zaradi za godinu dana koliko običan čovek, pa i samohrani roditelj, ne može baveći se svojim poslom ne za života, već za nekoliko života?
Da li visina primanja fudbalere i ostale sportiste izuzima iz priče o tome da je potrebno paziti i na njihovo fizičko i mentalno zdravlje?
Da li smo otišlo predaleko, ili i dalje ima vremena da sport postane zdrava profesija, a ne mašina za pravljenje novca?
​► Eksplozija u lice makedonskih Albanaca; Hrvati: Brutalne psovke
Stepijeva kontra: Majstorska režija Italijana – prvi kučići u vodu se bacaju
Češka uradila što Srbija nije! /video/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala