U Srbiji najmanje 40.000 ljudi nema vodu za piće, a 30.000 živi — bez struje

© Depositphotos.com / RteeNattapongVoda za piće sa česme
Voda za piće sa česme - Sputnik Srbija, 1920, 13.06.2021
Pratite nas
U neformalnim naseljima Srbije 40.000 ljudi nema pristup pijaćoj vodi, a 30.000 živi bez struje. Iako je pre oko godinu dana Zaštitnik građana doneo set preporuka za unapređivanje uslova za život u tim naseljima namenjen jedinicama lokalne samouprave i nadležnim ministarstvima, do danas se mnogo toga — nije promenilo.
Prema podacima iz istraživanja Kancelarije visokog komesara UN-a za ljudska prava u Srbiji i Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije, u našoj zemlji skoro 170.000 ljudi stanuje u neformalnim naseljima, koja se nalaze u više od 90 lokalnih samouprava.
Istraživanje „Mapiranje podstanarskih romskih naselja — prema rizicima i pristupu pravima u Republici Srbiji“ pokazalo je da oko 40.000 ljudi živi bez pristupa pijaćoj vodi, a oko 30.000 bez struje. Tokom pandemije, njihovi uslovi za život nisu se značajno promenili.

U Srbiji 40.000 ljudi bez vode, a 30.000 bez struje

Zbog toga je Inicijativa za ekonomska i socijalna prava „A 11“ skrenula pažnju javnosti na taj problem, postavivši bilborde na četiri lokacije u Beogradu: na uglu Cvijićeve i Takovske, kod Sava Centra i Čuburskog parka.
„Najteža situacija je u naseljima koja se mogu klasifikovati kao slamovi. To su naselja u kojima nijedan stanovnik nema pristup pijaćoj vodi i električnoj energiji. Polovina ukupnog broja ovih naselja su slamovi. Oni su najčešće formirani u urbanim sredinama. U Beogradu ima 102 neformalna naselja, a nešto manje od polovine toga su slamovi. To su naselja u kojima ljudi žive u improvizovanim stambenim objektima koji nisu izgrađeni od čvrstog materijala“, predočava za Sputnjik koordinator za javno zastupanje Inicijative „A11“ Marko Vasiljević.
© Foto : Sanja KneževićU Srbiji 40.000 ljudi nema pristup pijaćoj vodi
U Srbiji 40.000 ljudi nema pristup pijaćoj vodi - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
U Srbiji 40.000 ljudi nema pristup pijaćoj vodi
Na početku pandemije, pre oko godinu dana, Zaštitnik građana i Incijativa „A 11“ posetili su deset neformalnih naselja u nekoliko beogradskih opština: Kovinu, Pančevu, Požarevcu i Kostolcu. Tada je Zaštitnik građana doneo set od deset preporuka za jedinice lokalne samouprave i nadležna ministarstva čiji je cilj bio da se unapredi stanje u ovim naseljima, imajući u vidu početak neizvesne borbe sa pandemijom.
Inicijativa „A 11“ je, zbog loših uslova za život u neformalnim naseljima, u to vreme pokrenula postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava, kako bi podstakla lokalne samouprave da obezbede osnovne uslove za život u tim naseljima.
„Nakon pokretanja postupka, beogradska opština Čukarica je, u jednom od najvećih neformalnih romskih naselja u kojem su uslovi izuzetno loši, Čukaričkoj šumi, gde već 20 godina žive ljudi raseljeni s Kosova koji još nisu stambeno zbrinuti, obezbedila cisternu s vodom koja je u naselje došla svega nekoliko puta, ali se nakon toga s tom praksom prestalo. To je jedan od primera koji dovoljno dobro ilustruje odnos nadležnih prema onima koji su najsiromašniji i najugroženiji“, ističe Vasiljević.
Iz opštine Čukarica za Sputnjik kažu da vode računa o oko 70 romskih porodica koje žive u tom naselju, iako je ono nelegalno, zbog čega je rešavanje infrastrukturnih problema Čukaričke šume i drugih naselja sa sličnim mukama na teritoriji Beograda pod nadležnošću Grada.
„Ranije smo dovozili cisternu, u saradnji s Vodovodom, jednom nedeljno. Međutim, oni su uspeli da nađu nelegalne priključke, kojih sad ima oko 15 u naselju. Mi ih redovno obilazimo i pozivamo ih na sastanke i radionice koje organizujemo, vezane za školu, zdravstvo i sve što se tiče Roma. Nažalost, oni su nelegalno priključeni i na struju“, kaže mlađa savetnica za nacionalne manjine i etničke grupe Opštine Čukarica Metija Kadrijević.
Kako su iz Opštine dodali, u proteklih godinu dana nisu mogli da sprovedu sve planirane aktivnosti vezane za neformalna naselja zbog situacije prouzrokovane virusom korona.
© Foto : Sanja KneževićStruju nema 30.000 ljudi u Srbiji
Struju nema 30.000 ljudi u Srbiji - Sputnik Srbija, 1920, 13.07.2021
Struju nema 30.000 ljudi u Srbiji

Samo pet opština sprovelo preporuke

Prema informacijama koje je Inicijativa „A 11“ dobila od Zaštitnika građana, do danas je po preporukama postupilo samo pet od ukupno 174 lokalne samouprave, i to: Novi Sad, Ljig, Niška Banja, Malo Crniće i Boljevac. To znači da je preporuke sprovelo samo 0,3 odsto lokalnih samouprava.
„Nemamo potpunu informaciju o tome u kojoj meri su postupili, da li su ispunili sve preporuke ili samo neke od njih, dok ostale lokalne samouprave nisu učinile ništa u tom pogledu. Mi smo još na samom početku pandemije kontaktirali Ministarstvo za rad i druge nadležne institucije i predlagali formiranje tzv. trećeg kriznog štaba, koji bi bio usmeren na pomoć i podršku onima koji su najugroženiji i najsiromašniji. Nažalost, nije bilo sluha za tako nešto“, rekao je Vasiljević.
Povodom problema ljudi koji žive u neformalnim naseljima kontaktirali smo i Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, odakle su nam rekli da su za to nadležne lokalne samouprave. Stupili smo u kontakt i s Gradom Beogradom, ali do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.
Studija Mreže udruženja lokalnih vlasti jugoistočne Evrope „NALAS“ iz 2011. godine pokazala je da se neformalna naselja najčešće formiraju u gradskim područjima u Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj, a potom i u Bosni i Hercegovini i Albaniji. S druge strane, Slovenija, Bugarska i Moldavija ne suočavaju se s problemom formiranja neformalnih naselja.
Pročitajte još:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala