Sprema li se najveći svetski poreski potres u poslednjem veku – udar na multinacionalne kompanije

CC0 / Pixabay / Dolari i virus korona
Dolari i virus korona - Sputnik Srbija, 1920, 29.05.2021
Pratite nas
Grupa sedam najrazvijenijih zemalja G7 blizu je sporazuma o globalnom porezu na dobit multinacionalnih kompanija. Time bi se otvorio put da bude postignut globalni dogovor u okviru širih svetskih ekonomskih foruma – OECD-u i G20. Ocena svetskih stručnjaka je da bi to izazvalo najveći potres na polju međunarodnog oporezivanja u poslednjih sto godina.
Sporazum, ukoliko bude postignut, prenosi Fajnenšel Tajms, ozbiljno će umanjiti sposobnost multinacionalnih kompanija da preusmeravaju dobit prema državama i teritorijama sa niskim poreskim stopama.

Najveći potres u svetskoj poreskoj politici

„Radi se o tome da se pod kontrolu stave multinacionalne kompanije, da ne bi izbegavale porez i da bi se porezi na profite plaćali tamo gde je najveća prodaja njihovih proizvoda. Tako bi se nivelisale razlike u oporezivanju i sprečile da „trkom ka dnu“, kako se to kaže, sistematskim smanjenjem poreza privlače multinacionalne firme, koje onda sklanjaju profite u poreske rajeve. U tom smislu, to je dobra ideja, ali biće problem da se ona implementira“, objašnjava stručnjak za međunarodnu ekonomiju i profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ivan Vujačić.
Sada je, dodaje on, najvažnije da predlog dobije podršku OECD-a i da 139 zemalja, partnera ove organizacije, primene te odluke.
„Taj drugi deo će malo teže da ide, ali cela stvar se neće odnositi na male i srednje firme. Odnosiće se, pre svega na najveće multinacionalne kompanije, koje su najveći nosioci stvari kao što je izbegavanje poreza, autsorsinga, seljenja proizvodnje u druge zemlje radi nižih troškova proizvodnje i igranja na profit tako što se ne plaća porez tamo gde se vrši prodaja proizvoda“, kaže on.
Ideja o globalnom oporezivanju u teoriji je stara, dodaje on, ali se odnosila na finansijske institucije. Sada je ideja izmenjena, ali je u osnovi slična prvobitnom konceptu i, što je najvažnije, dobila je političku podršku nekih od ekonomski najmoćnijih zemalja.

Pandemija uvodi globalni porez

Izgleda da je činjenica da je pandemija koronavirusa sa jedne strane ispraznila državne blagajne, a sa druge enormno uvećala profite međunarodnih internet koncerna, kao što su Amazon, Majkrosoft, Gugl ili Fejsbuk. To su bili okidači da se administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena zdušno založi za ideju globalnog oporezivanja.
Ministarka finansija SAD Dženet Jelen izjavila je početkom aprila da je globalizacija dovela do tridesetogodišnje trke za nižim porezom. Međutim, državama su, dodala je ona, potrebni „stabilni poreski sistemi“ kako bi imale dovoljno prihoda za ulaganje u važna javna dobra i kako bi mogle da reaguju na krize. U prilog Jelenovoj konstataciji verovatno je najviše išla u prilog činjenica da je 55 visokoprofitabilnih američkih kompanija u 2020. ostvarilo prihod  od 40 milijardi dolara, a da u američki trezor nisu uplatile ni centa poreza (stopa poreza na dobit u SAD iznosi 27 odsto).
Jelenova je predložila globalnu poresku stopu od 21 odsto, a podržale su je Francuska i Nemačka. Nemački ministar finansija Olaf Štolc, izjavivši u intervjuu nemačkom Cajtu i francuskom Figarou da nema šta da prigovori američkoj ideji, dok je njegov francuski kolega Bruno Lemer dodao da bi se njegova zemlja složila sa predlogom ukoliko bi on bio plod dogovora.
Obojica ministara izrazili su uverenje da bi dogovor u okviru OECD mogao da bude postignut na leto, sa ciljem oporezivanja velikih korporacija, prvenstveno digitalnih kompanija. U međuvremenu, postignut je i kompromis oko stope, koja je pala sa predloženih 21 odsto na 15 odsto. Podršku globalnom porezu dala je i Italija, predsedavajuća G20, čiji je ministar finansija Daniele Franko izjavio da je američki predlog „još jedan važan korak“, kao i da su izgledi za reformu međunarodnog poreskog sistema „sada konkretni“.
Evropljani će, prema Vujačićevom mišljenju, biti zadovoljni ako predlog bude sproveden, zbog problema sa velikim IT kompanijama, pretežno američkim, koje po mišljenju EU ne plaćaju dovoljno poreza.
Brisel je, podsećamo, nedavno ostao praznih džepova u dva slučaja koje je vodio pred evropskim sudovima. Evropska komisija izgubila je parnicu protiv Amazona u Luksemburgu kada je tražila doplatu poreza, a isto se desilo pred irskim sudom protiv Epla zbog neplaćanja poreza (taj slučaj će uskoro biti iznet pred Evropski sud).
Štaviše, poreznici u Luksemburgu su Amazonu, čije je evropsko sedište u toj državi, odobrili povraćaj poreza u iznosu od 56 miliona evra, iako je ova kompanija tokom pandemije za trećinu povećala svoje prihode, na oko 42 milijarde evra.

Multinacionalne kompanije će morati da se prilagode

Ako bude uveden, globalni porez neće uticati na razvoj svetske ekonomije.
„Multinacionalne kompanije su, naravno, veliki igrači, neke od njih imaju prihode veće od BDP-a nekih država. Uticaće na njih, ali pre svega u profitnom delu. Ne mislim da će to voditi bilo kakvoj recesiji. Mislim da će se adaptirati, biće prinuđene na to. Nalaziće se načina da se pokuša da se nešto izbegne, ali sada nije pitanje da li će porez da se uvede, već kako će da se sprovede, a to zahteva veliki broj normi i propisa koji bi doveli do toga da do rupa ne dođe“, kaže Vujačić.
Međutim, ideja o globalnom porezu nije naišla na dobrodošlicu baš svuda. Tako mađarski ministar finansija Andraš Talaj odbija ideju globalnom porezu i navodi da se „Mađarska neće odreći prava da utvrđuje poresku politiku, koju smatra jednim od najvažnijih elemenata svog ekonomskog suvereniteta“.
Rezerve oko uvođenja ovog poreza izražava i irski ministar finansija Paskal Donahju koji naglašava pravo malih zemalja da budu u mogućnosti da nastave da koriste poresku politiku kao sredstvo da budu konkurentne na svetskom tržištu.
Upravo će, prema mišljenju advokata i konsultanta Branka Pavlovića, suverenitet biti problem sprovođenja jedne ovakve ideje.
„Ideja je da se nešto što je čak i u okviru EU na državama članicama prebaci na neku nadinstituciju, a pošto takve nadinstitucije ne postoje, onda će ta ideja morati da se primenjuje kroz fiskalne politike država. Razvlašćivanje država kroz jednu plemenitu ideju neće naići na podršku - niko nikada neće prihvatiti da neki subjekt izvan države određuje porez, makar on u konkretnom slučaju bio i ispravan, jer će onda steći legitimitet da uvodi poreze kako mu padne na pamet“, smatra Pavlović.
Stoga je, prema Pavlovićevim rečima, put od ideje o globalnom porezu do njegove realizacije „nemoguća misija“, osim ako se ne sprovede kroz nacionalna zakonodavstva pojedinačnih država.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala