Evrointegracije ili „strategija anakonde“: Šta je cilj nove „trojke“ u ruskom komšiluku

© Sputnik / Alekseй Furman / Uđi u bazu fotografijaTrg nezavisnosti u Kijevu
Trg nezavisnosti u Kijevu - Sputnik Srbija, 1920, 20.05.2021
Pratite nas
Ministri spoljnih poslova Ukrajine, Gruzije i Moldavije potpisali su memorandum o formiranju „udružene trojke“ koja će intenzivno sarađivati na pitanjima evropskih integracija. Eksperti komentarišu da je malo verovatno da će put „trojke“ ka EU biti ubrzan, ali da se zato njeno formiranje uklapa u američke planove.
Šefovi diplomatija Ukrajine, Gruzije i Moldavije Dmitrij Kuelba, David Zalkalijani i Aureliju Čokoj su u ponedeljak u Kijevu potpisali memorandum o formiranju „udružene trojke“. Cilj je, kako su naveli, da se konsultuju na temu evropskih integracija, pregovaraju sa institucijama Evropske unije, koordiniraju akcije u okviru Istočnog partnerstva, integrišu se u nastupu ka tržištu Evropske unije i razvijaju pravac bezbednosti tri zemlje. Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski je nedavno ocenio da je pristupanje Evropskoj uniji moguće u roku od pet do deset godina.

Ciljevi nove „trojke“

U ruskoj Dumi ocenjuju da su evrointegracije samo izgovor  za stvaranje nove „trojke“, te da sve liči na „ispunjavanje instrukcija SAD“.
Član spoljnopolitičkog odbora Dume Jelena Panjina ističe da ovakvo udruživanje teško da će imati ikakve veze sa evrointegracijom za koje su, kako kaže, šanse Ukrajine i Gruzije blizu nule, a za Moldaviju su aktuelne samo u slučaju da je proguta Rumunija.
„Zapravo, ovo je pokušaj da se izgradi još jedna linija „sanitarnog kordona“ protiv Rusije na južnom krilu postsovjetskog prostora. To je još jedan primer realizovanja famozne „strategije anakonde“, strategije okruživanja Rusije prstenom neprijateljskih alijansi“, uverena je Panjina.
Ekspert za geopolitiku Konstantin Sokolov formiranje novog trija stavlja u kontekst američkih planova, podsećajući da je pre samo nekoliko dana u poseti Kijevu boravio američki državni sekretar Entoni Blinken.
„Treba istaći da su sve ove tri zemlje pod direktnom kontrolom Sjedinjenih Država. Stoga je povučen ovakav potez. Naravno, ovaj potez ni na koji način u pravnom smislu ne ograničava Evropsku uniju u donošenju odluka, ali ovo je čist pi-ar momenat američkog pritiska na Evropu. S obzirom na situaciju u sve tri zemlje, za EU će ovo biti teret. A u kontekstu pandemije i ekonomske krize, ’udružena trojka‘ za njih verovatno nije najpoželjniji događaj“, smatra Sokolov.

Korist će imati EU

Ruski politikolog Pavel Šipilin smatra da Ukrajina, Gruzija i Moldavija novim udruživanjem neće dobiti ništa opipljivo, a smatra da je reč o još jednoj imitaciji burne aktivnosti usmene ka EU. On podseća da je ranije to bio GUAM (Organizacija za demokratiju i ekonomsku saradnju) u koji je bio uključen i Azerbejdžan.  
„Generalno, bilo kakvo uključivanje države u neke integracione projekte sa Evropskom unijom ima jedan cilj: države Istočnog partnerstva najčešće otvaraju vrata Evropskoj uniji, robi i proizvodima EU i na svaki način pokušavaju da komuniciraju sa njom. Evropskoj uniji je od njih potrebno samo jedno — tržište robe. Više nikakve integracije neće biti, oni neće pristupiti Evropskoj uniji koja hoće da iscrpi sve što može iz ovih kvazi-država. Stoga mislim da će Evropska unija na sve moguće načine pozdraviti sve ove trojke, kvartete i druge pokušaje zemalja da se sprijatelje sa EU i naravno, davaće im neke pluseve za to, možda bezvizna putovanja, ali ništa više“, istakao je Šipilin. 
On dodaje da ekonomskog objedinjavanja sa EU neće biti i da nijedna od postsovjetskih zemalja neće dobiti carinske ustupke. Ali, kako kaže, za ove države je sasvim dovoljno da ih EU potapše po ramenu, odobri njihove postupke i želju za menjanje standarda i propisa, kao i usmeravanje ka evropskom sistemu. Sve ovo je pokušaj da se predaja interesa sopstvene države umota u lep omot i ništa više, zaključio je Šipilin. 

Svaki član „trojke“ ima unutrašnje kočnice

Šef analitičkog biroa projekta SONAR-2050 Ivan Lizan ističe da svaki član ove trojke ima neku vrstu unutrašnje kočnice. On podseća da u Gruziji postoji unutrašnji politički sukob između partija „Gruzijski san“ i „END“ (partija bivšeg predsednika Gruzije Mihaila Sakašvilija). A Vašingtonu se, kako navodi, ne dopadaju napadi na partiju „END“. 
„Teško je reći kako evropska birokratija reaguje na ovo. S druge strane, Moldavija ima svoj sukob — socijalisti i Sandu, a svima je jasno šta se događa u Ukrajini. Stoga ne mogu da izdvojim nijednog kolovođu u ovoj priči. Najverovatnije je Kijev taj koji će dobiti najviše koristi od ove organizacije, na čelu sa Zelenskim“, rekao je Lizan. 
Po mišljenju eksperta, realne koristi od ove organizacije nema, ali zato postoji prividna korist, koju dobija Zelenski koji pokušava da napumpa sopstveni rejting
„Odnosno, Zelenski je dopro do birača Petra Porošenka i sada se predstavlja kao najveći ukrajinski patriota. Shodno tome, on je stvorio neku vrstu poverenja koje ipak ne prolazi kod racionalne svesti. Neko će poverovati u to, ali u stvarnosti ničeg novog neće biti. Ista priča je sa predsednicom Moldavije Majom Sandu, koja takođe pokušava da nešto pokaže svojim biračima. Podsećam da je ovo memorandum, a ne sporazum koji je ratifikovao parlament. Memorandum se može ili ne mora sprovoditi. On nameće neke zakonske obaveze, ali sankcija za kršenje zakona neće biti“, rekao je Lizan. 
 
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala