Francuskoj prete kosovizacija i građanski rat: Zašto su se oficiri uznemirili

© REUTERS, PHILIPPE WOJAZERFrancuski vojnici u patroli u blizini Ajfelovog tornja u Parizu
Francuski vojnici u patroli u blizini Ajfelovog tornja u Parizu - Sputnik Srbija, 1920, 28.04.2021
Pratite nas
Francuske oficire, koji su poslali otvoreno pismo u kojem upozoravaju da njihovoj zemlji preti građanski rat, za slanje ovog pisma motivisala je primetna nemoć vlasti da zaustavi imigraciju, kao i činjenica da postoje delovi teritorije koji su odvojeni od ostatka zemlje. Zbog svega toga, Francuskoj prete kosovizacija i unutrašnji sukobi.

Jedan od procesa pred kojima su francuske vlasti nemoćne je imigracija, drugi je nemoć države pred činjenicom da pojedini delovi teritorije, predgrađa velikih gradova u kojima živi islamsko stanovništvo, nije pod kontrolom države, objašnjava ekspert za francusku politiku Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije.

„Francuska država de fakto više ne kontroliše neka od predgrađa velikih gradova, u koja francuska policija ne ulazi ili ulazi vrlo retko. Činjenica je i da trgovci drogom preuzimaju kontrolu nad određenim delovima teritorije, a u ideološkom smislu imami preuzimaju društveni život u svoje ruke, tako da u nekim delovima, Francuska više ne liči na samu sebe“, konstatuje on.

Kosovizacija i građanski rat – opcija za Francusku ako se stvari ne promene

Stoga pismo koje su poslali oficiri, poput nekadašnjeg komandanta Legije stranaca, generala Kristijana Pikemala, prema Zečevićevom mišljenju, iskazuje njihovu zabrinutost zbog stanja u zemlji, da bi moralo da se učini mnogo više kako bi se islamizam u Francuskoj suzbio.

„To podrazumeva niz političkih mera, koje su sa stanovišta sadašnjeg pravnog poretka, vrlo problematične“, kaže on.

Kako sada stanje u francuskom društvu stoji, ono klizi ka građanskom ratu, koje je posledica, kako Zečević kaže, kosovizacije Francuske.

„Ono što smo mi doživeli na Kosovu, to je naseljavanje Albanaca iz Albanije. Čije je stado, toga je i livada! Na Kosovu je bilo sve više Albanaca i tako je postalo albansko. Niko nije presekao tu priču. To se upravo dešava u Francuskoj – masovno naseljavanje muslimana u raznim oblicima i Francuska gubi svoj identitet. Neki delovi Francuske danas više liče na Tunis, Alžir, Maroko, nego na neku evropsku zemlju. Pitanje je kako to preseći i zaustaviti, a mnogi misle da bez građanskog rata to više nije moguće“, konstatuje Zečević.

Resetovanje sistema je moguće na izborima

Pismo, iako ima odjeka u javnosti, ne može da uzdrma temelje Pete republike. Međutim, ukoliko bi se tendencija opšte nesigurnosti, atentati i surova ubistva, nastavili, Francuska bi morala da izađe iz sadašnjeg ustavnog koncepta, mišljenje je našeg sagovornika. Sa druge strane, partije okupljene oko predsednika Makrona pismo francuskih oficira smatraju izdajničkim činom i pozivom na vojni puč.

Sve zavisi od razvoja događaja, mnogo toga zavisi od toga hoće li doći do eskalacija sukoba na neuralgičnim tačkama francuskog društva i teritorije, zbog čega je teško prognozirati budućnost, napominje Zečević.

„Možda bi neko moguće demokratsko razrešenje bili izbori 2022. Naravno, pod uslovom da na izborima ne bude previše stranih upliva i da građani Francuske mogu da zaista odluče o tome ko će biti novi predsednik i kakva će biti nova politika“, kaže on i dodaje da se u slučaju promena otvara pitanje ostanka Francuske u globalnom sistemu EU ili će i taj sistem morati drastično da se menja.

Potraga za novim De Golom

Odnosi između vojske i politike kroz francusku istoriju veoma je zanimljiva tema za proučavanje, a pismo francuskih oficira, otvorilo ju je iznova. Ti odnosi kretali su se od potpune neutralnosti vojske do otvorenog mešanja u politička pitanja. Ni vojnici na čelu države u francuskoj istoriji nisu retkost, počevši od Napoleona, preko maršala Makmaona, do generala De Gola. Oni su se pojavljivali u kriznim vremenima kao, neki manje, a neki više uspešno, „spasioci nacije“.

Upravo je vojska pomogla De Golu da se vrati na vlast 1958, međutim, kako Zečević kaže, De Gol je bio političar velikog formata koji je znao da bez demokratskog legitimiteta ne može da vlada.

„Iako ga je vojska de fakto dovela na vlast, De Gol je odmah organizovao referendum o novom ustavu. Nikada nije hteo da vlada bez demokratskog legitimiteta. Sistem koji je uspostavljen tada doveo je do države koja je bila i nacionalna, i humana, a istovremeno se radilo o tržišnoj ekonomiji“, kaže Zečević.

Iz pisma, iako se to u njemu ne pominje eksplicitno, kao da se čuje vapaj za novim „spasiocem nacije“ koji bi došao iz redova vojske. Međutim, prema Zečevićevim rečima, u sadašnjem trenutku vojska neće igrati ulogu u francuskoj politici, ukoliko na to ne bude prinuđena, smatra on.

„Vojska je poslednja instanca koja bi možda bila iskorišćena da se stvari resetuju, da se preseku. Ali ipak mislim da će se to pokušati sa izborima sledeće godine“, kaže Zečević.

Među vojnicima koji bi mogao da odigra ulogu novog De Gola je bivši šef generalštaba, general Pjer de Vilije, koga je Emanuel Makron smenio zbog sukoba oko vojnog budžeta 2017. Međutim, on, prema mišljenju našeg sagovornika, nema De Golovu harizmu i političku inteligenciju.

„On nema kapacitet da ostavi uniformu kao što je to De Gol uradio i da se pretvori u političara. De Gol je imao taj kapacitet. Međutim, on se u poslednje vreme u javnosti pojavljuje kao čovek sa prikrivenim političkim ambicijama i pokušava da odigra ulogu novog De Gola. Mada mislim da on to ne može, videćemo“, zaključuje Zečević.

 

 

 

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala