Putinova poruka – više niko ne može da ugrožava Rusiju, a da ne očekuje totalni odgovor

© Press-služba prezidenta RF / Uđi u bazu fotografijaRuski predsednik Vladimir Putin
Ruski predsednik Vladimir Putin - Sputnik Srbija, 1920, 21.04.2021
Pratite nas
Govor ruskog predsednika Vladimira Putina pred oba doma ruskog parlamenta pokazuje da je međunarodna situacija dospela do tačke kada više niko ne može da ugrožava Rusiju, a da ne naiđe na totalni kontraudar, bez obzira na posledice. Rusija je jasno poručila da Ukrajina i dalje ugrožavanje ruskih interesa može da bude i uvod u rat.

Ovako analitičar Dragomir Anđelković komentariše govor Vladimira Putina u Federalnoj skupštini.

„Rusija je dugo pokazivala visok stepen tolerancije prema Zapadu, pokušavajući da se dođe do kompromisa i da se problemi prevaziđu. Ali, evidentno je da je Moskvi danas definitivno jasno da je za dogovor potrebno dve strane, a druga strana doživljava Rusiju kao neprijatelja; kao da zaboravlja da je Hladni rat završen, da nema više ideoloških barijera“, navodi on.

Putinova poruka biće shvaćena na Zapadu

Zapad je, prema Anđelkovićevim rečima, u naporima da uruši Rusiju vođen ne ideološkim, već geopolitičkim motivima, koji su ga navodili da urušava i rusko carstvo, kao i da sarađuje sa boljševicima.

„Zapad očigledno ne želi jakog geopolitičkog partnera van zapadnog kruga i zato ovako postupa prema Rusiji – došlo se do linije kada Moskva shvata da je svaki korak dalje njeno direktno ugrožavanje i poručuje svima da će svaki dalji nasrtaj na nju biti povod da se Rusija suprotstavi zapadnim i evroatlantskim centrima moći“, kaže Anđelković.

Mišljenje našeg sagovornika je da će na zapadu, Putinova poruka biti shvaćena, jer zapadni političari do sada su blefirali.

Tri bitne spoljnopolitičke poruke

U spoljnopolitičkom delu Putinovog obraćanja, Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu, prepoznaje tri celine.

„Prvo, Putin je naglasio ulogu Saveta bezbednosti. To shvatam kao najavu da će Rusija međunarodne probleme ipak rešavati u multilateralnom formatu, da Bajdenova inicijativa da se problemi rešavaju direktno, u razgovorima Vašingtona i Moskve, izgleda nije opcija i da se u sve buduće dogovore uključuje i Kina kao stalna članica Saveta bezbednosti, ali i evropske zemlje koje učestvuju u tom telu“, ističe on.

Druga celina odnosi se na Putinovo insistiranje na međunarodnom pravu, odnosno zahtevu da se poštuju pravila igre, kao i da treba utvrditi nova pravila multilateralnog sveta sutrašnjice, čime bi se, prema Prorokovićevom mišljenju, izbegli haos i ad hok rešenja, kojima je Vašington naročito sklon poslednjih godina.

„Treće je njegova vrlo oštra poruka protiv obojenih revolucija. Mislim da su dešavanja u Belorusiji naterali Putina da se, ne samo pasivno protivi takvom razvoju događaja, nego da suštinski aktivno deluje protiv toga. Da je ovo, recimo, 2014. i da se ovaj govor tiče „evromajdana“, mislim da ne bi pustio da Janukovič tako lako odstupi sa vlasti, niti bi priznao novu ukrajinsku vlast“, smatra Proroković.

Čini se da će Rusija vrlo aktivno raditi da se suprotstavi nasilnim promenama vlasti i potonjoj legitimizaciji tih procesa, zaključuje naš sagovornik.

Još jednom naglašena miroljubivost ruske spoljne politike

Značaj Saveta bezbednosti u Putinovom govoru naglašava i pravnica i politikološkinja Kira Sazonova, koja ističe da ruski predsednik neprekidno promoviše ideju da je najviše telo Ujedinjenih nacija najvažnija struktura za međunarodnu bezbednost.

„Više od godinu dana on na raznim platformama govori o potrebi za hitnim sastankom lidera zemalja velike petorke, koje imaju veto u Svetu bezbednosti UN. Ove države igraju posebnu ulogu za međunarodnu bezbednost, pa bi bilo koji oblik interakcije bio vrlo koristan i pomogao bi u smanjenju stepena napetosti, koji je trenutno na visokom nivou na međunarodnoj areni“, ističe ona.

Na, kako kaže, arogantno ponašanje SAD, koje dozvoljavaju sebi da se mešaju u unutrašnje procese u drugim zemljama i daju uputstva ko šta treba da radi, Ruska Federacija uvek odgovara.

„To nije agresija, već samoodbrana u diplomatskom i ekonomskom formatu. Naše sankcije su sankcije kao odgovor na sankcije. Predsednik je još jednom potvrdio izuzetno mirnu prirodu naše spoljne politike“, zaključuje Sazonova.

Ruski predsednik Vladimir Putin se, podsećamo, obratio Federalnoj skupštini - poslanicima Državne Dume i Saveta Federacije. U svom govoru najviše pažnje je posvetio unutrašnjoj politici. Govorio je o porodici, epidemiji, a poslao je i kratku, ali jasnu poruku partnerima u inostranstvu – ko provocira Rusiju, zažaliće kao nikada do sada.

Prema Putinovim rečima, u međunarodnoj politici Moskva se ponaša „u najvišem stepenu suzdržano“, uprkos otvorenom bezobrazluku drugih zemalja.

„Rusija ima svoje interese koje štitimo i branićemo ih u okviru međunarodnog prava kao što to rade i druge zemlje u svetu; a ako neko odbija da shvati tu očiglednu stvar, ne želi da vodi dijalog i bira egoistični i oholi ton, Rusija će uvek naći put da odbrani svoju poziciju“, istakao je Putin.

Rusija želi dobre odnose sa svima i ne namerava da spaljuje mostove, ali ako neko ruske dobre namere tumači kao ravnodušnost ili slabost, mora da zna da će odgovor Rusije biti asimetričan, brz i žestok. Organizatori bilo kakvih provokacija koje ugrožavaju suštinske interese ruske bezbednosti, prema Putinovim rečima, zažaliće tako kako nikada ranije nije.

Pri tome, crvene linije u odnosima sa drugim zemljama Rusija će određivati u svakom konkretnom slučaju sama. Putin je takođe naglasio da njegova zemlja nastavlja da jača oružane snage.

Prema rečima ruskog predsednika, prakse organizovanja državnih udara, politička ubistva, kao što je pokušaj svrgavanja i ubistva beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka, kao i uvođenje nelegalnih sankcija, prešle su sve granice.

Putinovo obraćanje Federalnoj skupštini i poruke koje je ruski predsednik u njemu poslao bile su tema emisije „Svet sa Sputnjikom“:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala