Krvni ugrušci, sterilitet, nedovoljna zaštita: Šta je mit, a šta istina o vakcinama

© Sputnik / Lola ĐorđevićVakcinacija u Srbiji
Vakcinacija u Srbiji - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2021
Pratite nas
Iako vakcinacija u Srbiji uveliko traje, ima onih koji se i dalje premišljaju da li da prime vakcinu, a kao razlog navode to što neke dileme oko bezbednosti i efikasnosti cepiva nisu uklonjene. Brinu ih informacije da vakcina može da stvori krvne ugruške, izazove sterilitet ili da nedovoljno štiti od korona virusa. Šta je mit, a šta istina o vakcinama?

Masovna vakcinacija u Srbiji počela je 19. januara, a jedan deo državnog vrha primio je vakcine još krajem decembra prošle godine. Do sada je dato više od tri miliona doza cepiva – prvu dozu primilo je više od 1,8 miliona stanovnika, a drugu više od 1,2 miliona. Ipak, pojedini eksperti upozoravaju da vakcinacija teče sporo, a da ljudi u cepiva i dalje nemaju poverenje.

Građanima su na raspolaganju četiri vakcine: ruska „Sputnjik Ve“ (Sputnik V), kineska „Sinofarm“, britansko-švedska „AstraZeneka“ i američko-nemačka „Fajzer/Bajontek“. Sve zahtevaju primanje dve doze da bi dosegle maksimum svoje efikasnosti.

© Sputnik / Lola ĐorđevićMasovna vakcinacija u Srbiji počela je 19. januara, ali ljudi i dalje nemaju poverenje u cepiva
Krvni ugrušci, sterilitet, nedovoljna zaštita: Šta je mit, a šta istina o vakcinama - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2021
Masovna vakcinacija u Srbiji počela je 19. januara, ali ljudi i dalje nemaju poverenje u cepiva

Ruska vakcina „Sputnjik Ve“

„Sputnjik Ve“ vakcina sastavljena je od komponenati – u sebi nema celu česticu korona virusa. Ona sadrži virusni vektor, izmenjenu varijantu nekog drugog virusa, koji se ne umnožava, a koji u sebi nosi gen patogena, tj. korona virusa. Drugačija je od onih koje su napravljene na sličan način jer za prvu i drugu dozu koristi različite virusne vektore. U tečnom obliku treba da se čuva na -18,5 stepeni Celzijusa, a u suvom od 2 do 8 stepeni.

Klinička ispitivanja ove vakcine utvrdila su da se kod većine osoba prva antitela stvaraju za oko tri nedelje od primanja prve doze i da je delotvorna oko 92 odsto, što znači da je toliki procenat ispitanika imao pozitivan nalaz na antitela nakon primanja druge doze. Koncentracija antitela u organizmu ostala je nepromenjena u toku njenog praćenja.

Glavna dilema vezana za „Sputnjik Ve“ koja se u međuvremenu pojavila je – da li je bezbedna za osobe starije od 60 godina? Odgovor je: da.

„Vakcina je kod nas stigla s papirima za registraciju u kojima je stajalo da je vakcina bezbedna do 60 godina zato što smo požurili s upotrebom ruske vakcine, pa je stigla s tim papirima, prvom registracijom te vakcine. U međuvremenu je u Rusiji završeno ispitivanje za starije od 60 godina i tamo je dobila dozvolu i počela da se upotrebljava otprilike kad i kod nas, s tim što se u Rusiji upotrebljavala bez ograničenja. To je bio čisto tehnički problem, jer se radi o potpuno istom proizvodu“, pojašnjava za Sputnjik virusolog i mikrobiolog dr Milanko Šekler.

Davanje „Sputnjika Ve“ osobama starijim od 60 godina odobreno je 25. decembra 2020. godine.

© Sputnik / Lola Đorđević„Sputnjik Ve“ (Sputnik V) je bezbedna za ljude starije od 60 godina
Krvni ugrušci, sterilitet, nedovoljna zaštita: Šta je mit, a šta istina o vakcinama - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2021
„Sputnjik Ve“ (Sputnik V) je bezbedna za ljude starije od 60 godina

Kineska vakcina „Sinofarm“

Za razliku od ostalih navedenih u ovom tekstu, vakcina „Sinofarm“ napravljena je „po starom receptu“, što znači da nije sastavljena od komponenti, već u sebi ima celu umrtvljenu česticu korona virusa. Čuva se na temperaturi od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Dok ostale vakcine razvijaju imunitet već nakon prve doze, ovo cepivo zbog načina pravljenja to čini sporije, najranije oko dve nedelje posle primanja druge doze. Međutim, prema najnovijim tvrdnjama naučnika sa Kembridža i Oksforda, ona je najotpornija na mutacije virusa baš zato što nosi celu česticu virusa. Najnovija ispitivanja u UAE pokazala su da je efikasna do 90 odsto.

Zbog sporijeg stvaranja antitela i niže efikasnosti od većine vakcina, glavna dilema vezana za „Sinofarm“ je – da li će da nas zaštiti? Odgovor je: da.

„Hoće. Apsolutno. Evropska agencija za lekove kao minimum za registovanje vakcine zahteva efikasnost veću od 50 odsto. To ne znači da ’Sinofarm‘ ima toliko nisku efikasnost. Naprotiv. Podatak koji su Emirati izneli posle šest miliona upotrebljenih doza vakcine su relevantiji i tačniji nego kad se nešto radi na 30 hiljada. Tako da nema zabrinutosti. To što je sporija ništa bitno ne menja, sem da čovek koji je primio kinesku vakcinu treba da toga bude svestan i da se pažljivije i duže čuva dok ne nastane potreban nivo zaštite“, pojašnjava Šekler.

© Tanjug / JAROSLAV PAP„Sinofarm“ sporije stvara antitela, ali kada to učini – zaštitiće vas
Krvni ugrušci, sterilitet, nedovoljna zaštita: Šta je mit, a šta istina o vakcinama - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2021
„Sinofarm“ sporije stvara antitela, ali kada to učini – zaštitiće vas

Britansko-švedska vakcina „AstraZeneka“

Vakcina „AstraZeneka“ napravljena je na sličan način kao i „Sputnjik Ve“. Razlika je u tome što ona za prvu i drugu dozu koristi isti virusni vektor. Čuva se na temperaturi od 2 do 8 stepeni Celzijusa, najduže šest meseci.

Klinička ispitivanja „AstraZeneke“ utvrdila su da je njena delotvornost kod mlađih od 65 godina 76 odsto, a kod starijih 85 odsto. Iako se čini da je efikasnost niska, istraživanja su pokazala da ova vakcina već nekoliko nedelja nakon prve doze sprečava teže oblike bolesti i hospitalizaciju u čak 95 odsto slučajeva, a nakon druge u čitavih 100 odsto slučajeva.

Ipak, vakcinacija pojedinih pacijenata ovim cepivom dovela je do stvaranja krvnih ugrušaka u organizmu, zbog čega je imunizacija „AstraZenekom“ u nekim zemljama obustavljena, a u nekim je kao uslov za primanje određena starosna granica. Na 34 miliona datih doza otkrivena su 222 slučaja tromboze povezanih sa vakcinom, a umrlo je oko 30 ljudi. Evropska agencija za lekove razmotrila je situaciju i procenila da korist „AstraZeneke“ prevazilazi rizik koji stvara.

Glavna dilema u slučaju „AstraZeneke“ je – da li nosi rizik od stvaranja krvnih ugrušaka? Odgovor je: nije dokazano.

„Ja stvarno ne mislim da je ona opasna. Čak i ta činjenica o kojoj se govori, o krvnim ugrušcima, nisam siguran da je iko objasnio na osnovu kojih podataka je utvrđeno da je taj krvni ugrušak nastao baš zbog vakcine. Druga stvar, to je britansko-švedska kompanija. Vakcina se koristi u Velikoj Britaniji, Švedskoj, najviše u Finskoj, takođe bez ikakvog ograničenja. Onda dobijete tumačenje, ja bih rekao političko, čim se od zemlje do zemlje razlikuju uslovi pod kojima se vakcina koristi. Čim te odluke donose političari, kada se koristi, a kada ne, meni to odmah ’smrdi‘. U Srbiji je ’AstraZeneku‘ primilo više od 200.000 ljudi, da kucnem o drvo, niko nije imao nikakav problem“, napominje Šekler.

© Sputnik / Gustavo Valiente / Uđi u bazu fotografijaNije dokazano da „AstraZeneka“ nosi rizik od stvaranja krvnih ugrušaka
Krvni ugrušci, sterilitet, nedovoljna zaštita: Šta je mit, a šta istina o vakcinama - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2021
Nije dokazano da „AstraZeneka“ nosi rizik od stvaranja krvnih ugrušaka

Američko-nemačka vakcina „Fajzer/Bajontek“

„Fajzer/Bajontek“ je RNA vakcina. Takođe je sastavljena od komponenti, ali ne sadrži virusni vektor, već u sebi ima isključivo deo genetskog koda patogena, tj. korona virusa. Razlikuje se i po tome što treba da se čuva na temperaturama od -80 do -60 stepeni Celzijusa, najduže šest meseci, i od 2 do 8 stepeni, do pet dana.

Klinička ispitivanja pokazala su da „Fajzer/Bajontek“ u više od 85 odsto slučajeva razvija imunitet za oko dve nedelje od primanja prve doze, a nakon dobijanja druge u oko 95 odsto slučajeva. Antitela nekoliko meseci cirkulišu u organizmu nakon primanja obe doze, a njihova koncentracija za to vreme ne opada značajno.

Zbog niskih temperatura na kojima mora da se čuva, pojavio se problem u distribuciji ove vakcine, jer mnoge zdravstvene ustanove nemaju zamrzivače koji mogu da održe tako niske temperature, pa je glavna dilema vezana za „Fajzer/Bajontek“ – da li može da bude opasna zbog mogućih problema sa skladištenjem? Odgovor je: nije dokazano.

„Tačno je da je logistički mnogo zahtevnija od ostalih vakcina, baš zbog te činjenice o niskim temperaturama na kojima mora da se čuva, odnosno vremenu za koje ona mora da se potroši od momenta kada se bočica otvori, vakcina rastvori i stavi na sobnu temperaturu. Dakle, postoje ograničenja, kojom brzinom tih šest doza iz bočice treba da se potroše. Normalno je da to dovodi u rizik, da može da se pogreši. S druge strane, znam ljude koji su vakcinisani ’Fajzerom‘, a koji imaju ’nule‘, devet nedelja posle primljene vakcine. Ja ne ulazim u to da li su razlozi ti koje smo naveli. Imamo ih među zdravstvenim radnicima koji su u januaru prvi vakcinisani ’Fajzerom‘, jer smo samo nju tada imali. Verovali ili ne, među tim ljudima imate na desetine njih koji dan danas imaju ’nulu‘ – nula antitela“, ističe Šekler.

© Tanjug / Soeren StacheNije dokazano da „Fajzer/Bajontek“ predstavlja opasnost zbog problema sa skladištenjem
Krvni ugrušci, sterilitet, nedovoljna zaštita: Šta je mit, a šta istina o vakcinama - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2021
Nije dokazano da „Fajzer/Bajontek“ predstavlja opasnost zbog problema sa skladištenjem

Sterilitet – neosnovana tvrdnja

U poslednje vreme u javnosti se mnogo polemisalo i oko toga da li vakcine mogu da izazovu sterilitet. Naučnih dokaza za tu teoriju za sada nema, ali pojedini stručnjaci tvrde da tako nešto nije nemoguće kada su u pitanju vakcine koje su pravljene „po novim receptima“. Šekler sve to komentariše ironično:

„Znači, Amerikanci daju svom narodu vakcine da bi ih sterilisali, kako bi ih bilo što manje. Rusi daju svoju vakcinu svom narodu isto da ih satru, da nemaju više dece i da nestanu s lica Zemlje. Britanci svoju vakcinu daju da svi nestanu i Kinezi isto prave vakcinu da satru sve svoje generacije, da nema dece. Je l’ to zaključak?“
„Vakcina je prebrzo napravljena“

Mnogi su skeptični i kada je u pitanju vreme za koje su vakcine napravljene. Šekler na to kaže da vakcina može da se pravi i 20 godina, a da na kraju bude opasna, ali i da može da se napravi i za kratko vreme, a da bude sigurna. Tu tvrdnju podupire pričom o Ludviku Hiršfeldu, poljskom bakteriologu i imunologu koji je radio u Švajcarskoj, prijatelju Arčibalda Rajsa i pronalazaču krvnih grupa.

„Kada se sa Srbijom desilo to što se desilo 1914. godine i kada se pojavio tifus koji je ubio na stotine hiljada ljudi, na poziv Arčibalda Rajsa on kao veliki ekspert za epidemije dolazi 1915. u Srbiju da pomogne. Otišao je u Valjevo, centar zaraze. Taj čovek nije hteo da se povuče, da se vrati u Švajcarsku, već je dobrovoljno doveo i svoju suprugu i sa srpskom vojskom se povlačio preko Albanije. Taj čovek je na Solunskom frontu, videvši koliko srpska vojska strada od paratifusa A, B, C, kolere i trbušnog tifusa, u podrumskim prostorijama za nekoliko nedelja proizveo petovalentnu vakcinu, inaktivisanu. Vojvoda Mišić se prvi vakcinisao, a potom i svih 110.000 srpskih vojnika, koji su kasnije oslobodili Srbiju. Niti klinička ispitivanja, niti godine. Pričamo o nedeljama. Samo dobra namera i znanje“, zaključuje Šekler.


Saznajte više o svetskom „ratu“ za vakcine u emisiji „Novi Sputnjik poredak“:

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala