Ivan Klajn: Čovek koji je rešavao sve naše jezičke nedoumice

Ivan Klajn - Sputnik Srbija, 1920, 01.04.2021
Pratite nas
Kada biste prosečnog Srbina pitali da vam navede dva rečnika koja zna, ubeđen sam da bi rekao Vujaklijin rečnik i Rečnik jezičkih nedoumica Ivana Klajna. To dovoljno govori o tome kakvu je poziciju Klajn stekao u našem društvu, kaže za Sputnjik profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Aleksandar Milanović povodom smrti čuvenog lingviste.

Amblem srpskog jezika - Čovek koji je razrešavao sve naše jezičke nedoumice

Jedan od najistaknutijih srpskih lingvista i filologa, akademik Ivan Klajn, preminuo je 31. marta u Beogradu, u 85. godini.

Pored romanistike, područje rada akademika Klajna bili su normativna gramatika i standardizacija savremenog srpskog jezika. Bavio se i jezičkom komparativistikom i bio je odličan znalac stranih jezika, romanskih i engleskog.

Aleksandar Milanović posebno ističe duhovitost s kojom je Ivan Klajn pristupao našim svakodnevnim jezičkim nedaćama.

„Bila je to suptilna duhovitost, ponekad montipajtonovska, ponekad čista srpska, a uticala je na to da postane zaista neka vrsta amblema“, kaže Milovanović.

I njegov kolega Miloš Kovačević, takođe profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, ističe da je Ivan Klajn bio amblem.

Srpski jezik se u većem delu srpskog naroda predstavljao kroz Klajna. Oni i nisu znali šta je srpski jezik mimo onoga što je Klajn pisao. Zato se on mogao pohvaliti za života da ga podjednako čitaju i učenici u osnovnoj i u srednjoj školi, i studenti, i stručnjaci. Malo ko je u srpskoj lingvistici tim obrnutim putem od nauke došao do takvog autoriteta kakav je imao i bio Ivan Klajn“, ističe Miloš Kovačević.

Orbita kulture - Sputnik Srbija, 1920, 27.06.2020
Da li zaista govorimo srpski?

Klajn je, prema njegovim rečima, bio vrlo ozbiljan u razgovorima, a njegova duhovitost dolazila je do izražaja najčešće u jezičkim temama.

„Bio je vrlo dobar sagovornik. Retko ko je imao olovku kao on. U srpskoj kulturi dva su čoveka večito imala olovku pri ruci – Momo Kapor koji je svaku anegdotu pisao čim bi je čuo za stolom i Ivan Klajn koji bi beležio  čim bi čuo nešto što mu zapara uši ili nešto što bi moglo biti pozitivno da se propagira u samoj jezičkoj normi. Bio je normativista širokih evropskih shvatanja“, naglašava Miloš Kovačević.             

Fantastični borac za jezičku kulturu

Aleksandar Milovanović podseća da je Klajn s jedne strane bio „fantastični propagator jezičke norme“ i „fantastični borac za jezičku kulturu“, koji je pokrenuo i časopis „Jezik danas“ pri Matici srpskoj, posle Pavla Ivića bio drugi predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika i čovek koji je u mnogim našim glasilima imao povlašćenu poziciju.

„S druge strane moramo ga pamtiti i kao velikog leksikografa – njegov Srpsko-italijanski rečnik je nesumnjivo najbolji rečnik te vrste kod nas. Za njega je dobio najprestižnije nagrade. Tu je i Rečnik stranih reči, kao i 'Velika sinteza' o pravilima tvorbe reči u srpskom jeziku“, napominje Milanović.

Naš sagovornik ističe da je prvi put u srbistici celokupno znanje o tvorbi reči u srpskom jeziku u udžbeničkoj formi predstavljeno upravo delovanjem Ivana Klajna.

Mapa Balkana - Sputnik Srbija, 1920, 11.05.2018
Lingvisti: Nema sumnje — srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski su zajednički jezik

„Kad čujete da je objavio je 18 knjiga, ko zna još koliko hiljada priloga o srpskome jeziku, vi shvatite da će Klajn nesumnjivo imati veoma zasluženo visoko mesto u istoriji srpske lingvistike“, kaže Aleksandar Milanović.  

Lingvista koji je pisao za narod i o narodu

Profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Miloš Kovačević ističe da lingvisti postaju opštepoznati onog trenutka kada počnu da pišu za narod i da pišu o narodu.

„Ivan Klajn je ceo svoj vek posvetio pisanju jezičkih nedoumica, odnosno jezičkim sitnicama. Ali, to nisu jezičke sitnice, to su zapravo krupnice, u pravom smislu. Jer, ukoliko jednom dozvolite da nešto od tih jezičkih sitnica probije sistem, sistem otvara mesto i za sve druge rogobatnosti i za rušenje jezičkog sistema. Klajn, koji je u duši bio strukturalista, donosio je takve preporuke koje su se lako prihvatale zato što su bile utemeljene“, kaže Kovačević.

On dodaje da je Klajn jezička pravila umesto obrazloženjima objašnjavao pričicama o jeziku koje su „prijanjale za uvo“.

„Rešenje problema ste saznavali po nekoj anegdoti koju bi on smislio, a da biste jednostavno govorili o jeziku i jezičkim stvarima, vi morate te stvari odlično znati. A on je to govorio kao da priča deci. Svi smo mi deca u toj njegovoj viziji samoga jezika“, zaključuje Kovačević.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala