Poslanik Dume o sankcijama Rusiji: Kanada morala da se dokaže „starijem bratu“ – Americi

© Sputnik / Alekseй Maйšev / Uđi u bazu fotografijaZgrada Državne dume Rusije
Zgrada Državne dume Rusije - Sputnik Srbija, 1920, 30.03.2021
Pratite nas
Član odbora za međunarodne poslove Državne dume Rusije Sergej Železnjak ocenio je najnovije sankcije koje je Kanada uvela protiv Rusije zbog Krima kao manifestaciju dokazivanja „starijem bratu“ – Americi, da je spremna da podrži antirusku kampanju.

On smatra da te restriktivne mere iznenađuju svojom apsurdnošću.

S jedne strane, Železnjak je istakao da sankcije protiv dva fizička lica i četiri kompanije pokreću na razmišljanje da su kanadske vlasti nekako morale da pokažu „starijem bratu“, Sjedinjenim Američkim Državama, spremnost da podrže antirusku kampanju.

„S druge strane, trebalo bi analizirati da li je ovaj antiruski manevar oblik nelojalne konkurencije koji toliko vole da primenjuju američki susedi“, dodao je političar.

Krimski most preko Kerčkog moreuza - Sputnik Srbija, 1920, 30.03.2021
Krim o antiruskim sankcijama Kanade i Australije: Imaće bumerang-efekat, hvala za reklamu

Prema njegovim rečima, Toronto se u svojoj spoljnoj politici uvek osvrće na Vašington, a posebno kada se to tiče saradnje sa Rusijom.

„Na veliku žalost, antiruskim delovanjem Kanada ne samo da otežava razvoj saradnje s našom zemljom, već i pokazuje odsustvo suvereniteta u pitanjima spoljne strategije, slepo ugađajući američkim vlastima“, naglasio je Železnjak.

Antiruske sankcije Australije

Istovremeno, krimski senator i član Odbora za međunarodne odnose Saveta Federacije Rusije Sergej Cekov prokomentarisao je sankcije koje je Australija uvela protiv četiri ruske kompanije i jednog fizičkog lica zbog izgradnje Krimskog mosta, rekavši da sankcije protiv Moskve „štancuju iz godine u godinu“ već sedam godina.

„Znamo da je svojevremeno 41 zemlja uvela sankcije protiv Rusije. Već sedam godina je prošlo, ali one nastavljaju sankcionu politiku. Među tim zemljama se ističu Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada i Australija, ali i druge zemlje Evropske unije i one koje su se pridružile EU“, rekao je Cekov u razgovoru za „RT“.

Kako je rekao, nije prvi put da se uvode ograničavajuće mere protiv onih koji su izgradili Krimski most i da trenutna situacija odlično karakteriše uspostavljenu međunarodnu zajednicu, uključujući Australiju.

„Eto takav je danas nivo razumevanja demokratskih vrednosti i pitanje poštovanja ljudskih prava na određenoj teritoriji“, zaključio je senator.

Podsetimo, posle Kanade i Australija je proširila sankcije Rusiji zbog Krima. Ta zemlja je uvela finansijske sankcije i zabranu putovanja jednom ruskom državljaninu i četiri ruske kompanije koje su povezane sa izgradnjom i eksploatacijom železničkog dela Krimskog mosta.

Krim je ušao u sastav Rusije u martu 2014. godine, nakon referenduma održanog posle državnog prevrata u Kijevu. Za ujedinjenje sa Rusijom glasalo je 96,77 odsto birača Republike Krim i 95,6 odsto glasača Sevastopolja. Ukrajina i dalje smatra Krim svojom privremeno okupiranom teritorijom. Prema rečima predsednika Rusije Vladimira Putina, pitanje Krima je zatvoreno.

Pročitajte još:

 

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala