Zašto je izgrađena jedinstvena ploveća crkva u Rusiji /foto/

© Foto : Public DomainPloveća crkva Nikolaja Čudotvorca
Ploveća crkva Nikolaja Čudotvorca - Sputnik Srbija, 1920, 28.03.2021
Pratite nas
Postoji veliki broj neobičnih hramova, ali mnogi ne znaju, da je početkom prošlog veka postojao unikatan u Ruskoj imperiji hram-brod. Plutajuća crkva je sagrađena u čast Svetog Nikole Čudotvorca, plovila je duž Kaspijskog mora i Volge. Bio je to pravi hram u kojem su služili sveštenici i održavale se liturgije.

Kako je nastala crkva-brod

Pošto su se početkom prošlog veka stotine brodova, pa čak i plutajućih kancelarija nalazile na Kaspijskom moru i kontrolisali kretanje robe, bilo je neophodno omogućiti mornarima, ribarima i radnicima da posete hram baš tu, u „plutajućem gradu“. Mnogi su nekoliko meseci provodili na brodovima i baržama i nisu bili u mogućnosti da idu do Astrahanja.

Episkop astrahanjski Đorđe predložio je da se izgradi crkva na vodi. To je predlagao i bogati stanovnik Astrahanja Jankov, vrlo pobožan čovek, koga su veoma poštovali. Posebna komisija, koju je formiralo veće bratstva Ćirila i Metodija iz manastira Čurkinski, odlučila je da kupi brod kako bi ga pretvorila u ploveći hram.

Pregledano je nekoliko desetina brodova i najviše je odgovarao putnički brod „Pirat“. Brod je 1910. godine kupljen i započet je remont i pretvaranje u ploveću crkvu. „Pirat“ je bio aktivan više od 50 godina na Volgi, sagrađen je 1858. godine u Engleskoj po specijalnom zahtevu. Prvo je nazvan „Kriuši“, a naziv „Pirat“ je dobio u vlasništvu Minjina.

Brod je imao gvozdeni trup i drvenu palubu. Dužina mu je bila 44,5 metara, a širina od sedam do 13 metara. Imao je parni motor i opsluživala ga je posada od 18 mornara. Ploveći hram sa sedam pozlaćenih kupola mogao je da dostigne brzinu preko 20 kilometara na sat.
© Foto : Public DomainCrtež ploveće crkve Nikolajя Čudotvorca
Zašto je izgrađena jedinstvena ploveća crkva u Rusiji /foto/ - Sputnik Srbija, 1920, 28.03.2021
Crtež ploveće crkve Nikolajя Čudotvorca

Imao je i ambulantu i bolnicu

Za nekoliko meseci spoljašnji i unutrašnji izgled parobroda je promenjen. Većina detalja je promenjena, trup je morao da se produži, a crkva se nalazila u pramcu broda. Pored toga, izgrađena je i kapela-zvonik u kojoj se nalazilo šest zvona, uključujući veliko zvono teško skoro 254 kilograma. Na brodu je bila i struja.

Pretvaranje parobroda u hram Svetog Nikole Čudotvorca je bilo veoma skupo. Građani i neke organizacije su davale donacije za izgradnju plovećeg hrama. Lokalna ambulanta je dostavila lekove i medicinsku opremu za mini bolnicu na brodu.

Ako ne računamo oltar, površina hrama bila je najmanje 40 kvadratnih metara. Ikonostas sa drevnim ikonama koje su izradili moskovski ikonopisci bio je prekriven prelepim ornamentima. I zidovi hrama su bili ukrašeni, na njima su se nalazile drevne ikone.

Hram je imao sve potrebne crkvene predmete, uključujući i svešteničke odore. Tu su živeli sveštenik, đakon i starešina hrama. Na brodu su bile i kabine za goste, a u hramu je postojala trpezarija, u kojoj su se siromašni hranili besplatno. Postojao je i hor i manastirski kuvar, sve kao u običnom hramu.

Crkva na vodi je osveštana 11. aprila 1910. godine. Na događaju je bilo mnogo ljudi: radnici, mornari, trgovci, predstavnici pravoslavne crkve i lokalno stanovništvo. Na brodu je bio natpis „Sveti Nikola Čudotvorac“, bela zastava sa krstom vijorila se na vetru. Crkvu-parobrod osveštao je autor ove ideje, episkop Đorđe. Održao je svečani govor, primetivši da je takav plutajući hram prvi primerak koji je poznat u istoriji.

Hram je bio skup, ali osnovni deo novca crkva je dobila od donacija vernika. Crkva je plovila duž Kaspijskog mora i Volge, služeći ne samo mornarima i ribarima, već i stanovnicima lokalnih sela. Pored toga, doprinela je prelasku u hrišćanstvo Kalmika koji žive u ovim krajevima. Monah Irinarh, koji je služio na brodu, znao je kalmički jezik.

Zanimljivo je da je tokom istorije svog postojanja hram više puta upadao u oluju, ali je svaki put bio neoštećen.

© Foto : Public DomainPloveća crkva Nikolaja Čudotvorca
Zašto je izgrađena jedinstvena ploveća crkva u Rusiji /foto/ - Sputnik Srbija, 1920, 28.03.2021
Ploveća crkva Nikolaja Čudotvorca

Šta se dalje desilo sa plovećim hramom?

Crkva Svetog Nikole Čudotvorca bila je aktivna samo pet godina. Došla su teška vremena i 1916. godine crkva je zatvorena. Novine su pisale da je brod dotrajao i da je njegovo održavanje preskupo. Postavilo se pitanje šta sa njim raditi? Episkop Filaret odlučio je da plutajući hram proda na otpad, ali je to izazvalo nemir među ljudima i sveštenstvom. Filaret je penzionisan, ali je brod ipak prodat.

Vremenom su zaboravili na hram, počela je februarska revolucija, a zatim i oktobarska koja je promenila tok istorije.

Prema sačuvanim dokumentima, 1918. godine ploveća crkva je ponovo pretvorena u običan parobrod. Bio je spasilački brod u luci Baku i zvao se „Neočekivani“. Međutim, sudbina broda tu nije završena: ponovo mu je promenjena namena i postao je plutajuće pozorište. U početku se zvao „Josif Staljin", a zatim „Morjana".

O daljoj sudbini hrama nema podataka. Prema jednoj verziji, brod je postojao do 1960-ih godina, kao stambeni objekat, a prema drugoj verziji je rastavljen i bačen na otpad 1920-ih godina.

Posle raspada Sovjetskog Saveza u Rusiji su počele da se pojavljuju crkve na brodovima. Postoji crkva sa tri kupole na brodu „Otac Verenfri“, posvećen Svetom knezu Vladimiru, napravljena na malom desantnom brodu.

Takođe, 1998. godine, porinut je ploveći hram „Sveti Inokentije Moskovski“. Postoje i crkve-brodovi kao što su „Albatros“, u čast Andreja Prvozvanog, i svetionik-kapela izgrađena 2013. godine u blizini ušća reka Irtiš i Ob.

© Sputnik / Mihail Mokrushin / Uđi u bazu fotografijaPloveća crkva „Svetog Vladimira" na obali Volgograda
Zašto je izgrađena jedinstvena ploveća crkva u Rusiji /foto/ - Sputnik Srbija, 1920, 28.03.2021
Ploveća crkva „Svetog Vladimira" na obali Volgograda

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala