Pisci i NATO agresija na SRJ: Kome su pale „humanističke“ maske, a ko je postao „savest čovečanstva“

Orbita kulture
Orbita kulture - Sputnik Srbija, 1920, 26.03.2021
Pratite nas
Obeležavajući godišnjicu početka NATO agresije na Saveznu republiku Jugoslaviju sećamo se i da su u njoj učestvovali i neki od najvećih svetskih pisaca i intelektualaca, ali pamtimo i da je jedan broj svetskih književnih velikana nedvosmisleno iskazao protest i osudio bombardovanje.

Angažmanom u propagandnoj akciji NATO pale su „humanističke“ maske sa lica velikih pisaca poput Marija Vargasa Ljose, Vaclava Havela, Salmana Ruždija, Gintera Grasa... Nasuprot njima, nobelovci Aleksandar Solženjicin, Harold Pinter, Žoze Saramago, Dari Fo, Peter Handke, Garsija Markes... osudom bombardovanja i jasno iskazanim humanizmom zaslužili su epitet „savesti čovečanstva“.

O angažmanu vrhunskih svetskih pisaca tokom NATO agresije na SRJ razgovaramo sa književnicima Slobodanom Vladušićem i Vladimirom Tabaševićem.

Postoje li analogije između kulturne i biološke evolucije, šta sve utiče na naš način poimanja kulture, zašto je naučno neodrživa rasna teorija, da li bi Mocart bio prepoznat kao genije da je rođen u nekoj siromašnoj afričkoj zemlji – neka su od pitanja na koja odgovore nudi italijanski naučnik Luiđi Luka Kavali Sforca čiju je knjigu „Evolucija kulture“ nedavno objavila kuća „Informatika“.

O studiji koja je i neka vrsta intelektualne ispovesti u kojoj je čuveni genetičar multidisciplinarno istražio genetiku, arheologiju, lingvistiku, religiju, istoriju… u pokušaju da odgovori na pitanje ko smo, šta nas sve oblikuje i na koji način – u „Orbiti kulture“ razgovaramo sa antropologom Bojanom Jovanovićem.

O kakvoj i koliko važnoj kulturnoj istoriji govori monografija „Jugoslavija na venecijanskom bijenalu 1938-1990“ nedavno ovenčana nagradom „Pavle Vasić“? Šta je inspiracija za istraživanje ove važne oblasti našeg stvaralaštva – otkriva nagrađena autorka Ana Ereš.

Šta nam svojim debitantskim albumom „Runo“ poručuje mladi banjalučki muzičar i kantautor za koga već kažu da u savremeni zvuk unosi svežu, inovativnu interpretaciju naše tradicionalne muzike – pitamo autora albuma „Runo“ Igora Božanića.

Hapšenje Slobodana Miloševića i drama koja prati poslednje sate zajedničkog života članova njegove porodice, posle dvadeset godina ponovo se našla na tv ekranima, ovoga puta kao TV serija „Porodica“ reditelja Bojana Vuletića. Dramatičnost koju su svojevremeno, u direktnom televizijskom prenosu, stvarali dugi pregovori o predaji kao i danonoćne straže predsednikovih simpatizera i pristalica ispred vile „Mir“, u seriji je dodatno pojačana i mnoštvom likova prepoznatljivih sa tadašnje političke scene.

Scenarista i reditelj serije Bojan Vuletić za Sputnjik otkriva zašto je ovoga puta izabrao temu koja i dalje izaziva burne reakcije.

Kako je i iz čega decenijama sticala „Iskustvo u gužvi“, a upravo tako se zove i njena retrospektivna izložba otvorena u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, zašto je jedna istoričarka umetnosti odlučila da slavu stekne fotografijom kojom je ovekovečila mnogo toga – od rok koncerata i likovne scene do portreta političara – za „Orbitu“ otkriva Goranka Matić.

Može li se pop ikona poput Tine Tarner ikad istinski oprostiti od scene, kao što je najavila snimivši tim povodom dokumentarni film o svom životu? O tome kako će izgledati muzička scena bez šest decenija prisutne jedinstvene i neponovljive pevačice koja sama predstavlja ceo jedan izraz i muzički žanr – razgovaramo sa novinarom i publicistom Srđanom Stojanovićem.

Orbita kulture: Slobodan Vladušić, Vladimir Tabašević, Bojan Jovanović, Ana Areš, Igor Božanić, Bojan Vuletić, Goranka Matić i Srđan Stojanović
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala