Šta se krije iza novog predloga iz Japana za rešenje kurilskog pitanja

© Sputnik / Alexander Liskin / Uđi u bazu fotografijaStene na ostrvu Šikotan, ili Spanberg na Kurilima
Stene na ostrvu Šikotan, ili Spanberg na Kurilima - Sputnik Srbija, 1920, 13.03.2021
Pratite nas
Rusija sada nije slaba kao što je bila ’90-ih, i to je glavni razlog agresivne retorike koja je usmerena protiv nje, ocenjuju ruski stručnjaci komentarišući izjavu bivšeg japanskog diplomate da Japan treba da pokaže „spremnost i sposobnost“ da blokira moreuze između kontinentalnog dela Rusije i Južnih Kurila da bi rešio to „teritorijalno pitanje“.

Japanski politikolog Akio Kavatao ideju da se na ovaj način reši kurilsko pitanje izneo je u članku za japansko izdanje „Njusvika“. „Da bi ruske vlasti bile svesne značaja rešenja teritorijalnog problema japanska vlada treba da pokaže spremnost i sposobnost da blokira moreuz Soja (Laperuza) i Cugaru (Sangarsk) koji su glavne maršrute za snabdevanje između kopnenog dela Rusije i četiri ’severna ostrva‘“, napisao je Kavatao.

Predlog iz Japana deo neobjavljenog rata Zapada sa Rusijom

„Ovde se vidi određena tendencija: lagani, probni prelaz sa retorike političkog pritiska na retoriku pretnje silom. Mada se, iskreno govoreći, ne sećam japanske retorike u kojoj se koristio termin „blokada“. Međutim, jasno je da takva izjava nema praktičnog smisla“, ocenjuje politikolog Dmitrij Jurjev.

Po njegovom mišljenju, teza „sačekaćemo dok Rusija ne oslabi“ samo potvrđuje da Zapad danas priznaje moć Rusije i da ne može da se pomiri sa tim. Jurjev dodaje da je ovo što je rečeno u skladu sa globalnim tendencijama jer je Japan deo kolektivnog Zapada, koji je u stanju neobjavljenog rata sa Rusijom.

„U takvoj situaciji, sve zapadne direktive imaju za cilj slabljenje Rusije. Rusija nije neprijatelj zbog onoga što ona radi, već zbog činjenice kakva je ona. Oni su shvatili da Rusija sada nije onakva kakva je bila devedesetih i to je glavni razlog agresije koja je usmerena na nju“, kaže Jurjev.

Valerij Kistanov, šef Centra za japanske studije Instituta za Daleki istok Ruske akademije nauka, saglasan je sa time i kaže da su tada država i društvo bili u stanju kolapsa, da su Japanci mogli da dobiju ove teritorije, a Jeljcin ih je zamalo i dao.

„Blokada moreuza uvek dovodi do rata“

On skreće pažnju na to da ovo nije izjava zvanične vlade Japana, već mišljenje nezavisnog političara. Kistanov objašnjava da je Kavatao nekada radio u Rusiji, u Sovjetskom Savezu, čak i u japanskoj ambasadi, te da dobro poznaje situaciju u Rusiji i tečno govori ruski jezik.

„Kao prvo, ako se gleda apstraktno, naravno da je ozbiljna stvar blokirati moreuze i to može dovesti do vojnih akcija. Istorija nas uči da zatvaranje moreuza uvek dovodi do rata. Ali ne mislim da će japanska vlada sada početi da sprovodi ovu ideju u delo. Ona je gnusna sama po sebi i, rekao bih, krajnje ekstremistička. Ali mora se pogledati kontekst u kom je izneta“, kaže Kistanov.

Ekspert pojašnjava da je autor izneo ideju u kontekstu svog članka koji je objavljen u japanskoj verziji američkog časopisa Njusvik. Naslov članka glasi otprilike ovako: Tehnika pregovaranja sa Putinom, koji je promenio svoju strategiju. U članku se govori o tome da Putin nije opravdao očekivanja Japana u vezi sa Kurilskim ostrvima, u smislu da će poći na neke ustupke. Odnosno, njegov stav je naglo pooštren. Pa, u kontekstu ovoga Kavatao u svom članku razmišlja šta bi sada Japan trebalo da uradi u ovim uslovima.

„On smatra da čak i ako se Putin i njegovo okruženje promene, ako dođu liberalniji političari, ipak Rusija u skorije vreme neće poći na ustupke kada je reč o Južnim Kurilima ili, kako ih Japanci zovu, severnim teritorijama. Stoga je ovo vrlo dugoročan cilj, politika koju treba sprovoditi vrlo mukotrpno i postepeno.“

Kako uticati na rusko javno mnjenje

Kistanov dodaje da se razmatraju neki faktori koji će doprineti stvaranju uslova za povratak ovih ostrva. Konkretno, govori se da je neophodno sarađivati sa ruskim javnim mnenjem u zemlji, kako bi Rusi bili više naklonjeni Japanu i mirinije se odnosili prema ideji predaje ostrva.

„Kavatao se očigledno nada da se sada razvijaju neki preduslovi kada je Rusija zapravo u ekonomskoj izolaciji - sankcije od Evropske unije, Amerike i tako dalje. A drugi faktor koji pominje jeste da će jednog dana Kina početi da pretenduje na to da joj Rusija vrati ogromne teritorije na Dalekom istoku, koje je Rusija navodno nezakonito oduzela Kini u prošlosti, u doba dinastije Ćing. Onda će Rusija, uplašena ovim tvrdnjama Kine, pohrliti u zagrljaj Japana kako bi se zajednički suprotstavila kineskim pretenzijama, i kako bi stekla naklonost Japana, odreći će se Kurilskih ostrva. To je ideja članka“, istakao je ekspert.

Kistanov je zaključio da se slične izjave nikako ne smeju smatrati zvaničnim stavom vlade Japana, te da nema potrebe da se od toga prvi senzacija.

Zašto Rusija nikad neće vratiti Kurile Japanu saznajte u autorskoj emisiji glavne urednice srpske redakcije Sputnjika Ljubinke Milinčić „Moj pogled na Rusiju“:

Pročitajte i:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala