Zašto Srbe ne smeju da zavaraju pohvale iz regiona za patrijarha Porfirija /video/

© AFP 2023 / OLIVER BUNICUstoličenje patrijarha Porfirija u Sabornoj crkvi
Ustoličenje patrijarha Porfirija u Sabornoj crkvi - Sputnik Srbija, 1920, 25.02.2021
Pratite nas
Pohvale za novog srpskog patrijarha u regionu ne treba da nas zavaraju – realnost je da je pomirenje među bivšim jugoslovenskim narodima daleko svetlosnim godinama. To govori i komentar predsednika Hrvatske Zorana Milanovića koji je, opisujući apostolski žreb, rekao da se ime novog poglavara SPC „vadi iz šubare“.

Vratimo se u stvarnost. Ona je, što se tiče Hrvatske, takva da je operacija „Oluja“ temeljni kamen modernog hrvatskog identiteta, a da su ideje „oca domovine“ Ante Starčevića postale hrvatski mejnstrim u 20. veku, kaže istoričar dr Čedomir Antić u emisiji „Svet sa Sputnjikom“.

Komentarišući izbor novog srpskog patrijarha, hrvatski aktivista Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava ističe da je Porfirije njegov prijatelj s kojim se, dok je bio mitropolit zagrebačko-ljubljanski, redovno sretao u Zagrebu.

Pohvale za Porfirija ne pomažu u Vukovaru

„Nisam vernik, ali vrlo cenim ono što je napravio papa Franja i čini mi se da je Porfirije čovek tog kalibra“, dodaje naš sagovornik.

On ipak sumnja da će izbor Porfirija kao čoveka koji gradi mostove uticati na to da prestanu da se lome table na ćirilici u Vukovaru.

Uz podsećanje da je vlast izrazila negodovanje i osudu takvih incidenata, Pusić konstatuje da hrvatsko društvo, kao ni srpsko, nije jedinstveno i da su pozicije često dijametralno suprotne. Pitanje je samo, kako kaže, kada će stranke koje smatraju da im podsticanje netrpeljivosti povećava izglede u izbornim trkama postati marginalne, a to ne ide ni lako, ni linearno.

Pusić, međutim, priznaje da je, i pored 30 godina obeshrabrujućeg iskustva, optimista u pogledu budućnosti srpsko-hrvatskih odnosa. Kako ističe, nekoliko događaja u poslednje vreme su vrlo pozitivno delovali, a kao primer navodi pomoć i podršku iz Srbije za postradale u zemljotresu u Petrinji.

Vrtoglavica identiteta u Crnoj Gori

Još jedna bolna rana u regionu su srpsko-crnogorski odnosi i, kako to formuliše francuska štampa, vrtoglavica identiteta u Crnoj Gori. Dr Vladimir Pavićević, direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije iz Podgorice, objašnjava da su u Crnoj Gori problemi nastali kada je predsednik Milo Đukanović odlučio da svoju politiku definiše kroz antisrpske elemente.

„Dobili smo apsurdnu situaciju da su građani Srbije i Crne Gore povezani i imaju dobru komunikaciju, a da u političkom smislu imamo velike probleme. Mislim da će, uprkos tome što i sada nakon razvlašćivanja DPS-a imamo povremene turbulencije u polju politike, formalni odnosi dve zemlje biti sve bolji“, kaže Pavićević.

Dr Čedomir Antić podseća da je Đukanović ranije bio na strani saradnje sa Srbijom, a da je posle 2011. krenuo novim kursom, počevši sa redefinicijom istorije, da bi 2018. doneo i rezoluciju kojom je ujedinjenje Srbije i Crne Gore posle Prvog svetskog rata predstavio kao srpsku okupaciju.

„Smatrao je da to može da bude pogonsko gorivo za njegovu vlasti, a i sada sve što radi jeste s ciljem da očuva jezgro svoje partije“, ocenjuje Antić.

Na pitanje koliko je u forsiranju priče o ugroženosti crnogorskog nacionalnog identiteta od SPC i Srbije Đukanoviću išla naruku zapadna podrška, Vladimir Pavićević odgovara da je još pred izbore 30. avgusta postalo jasno da je crnogorski predsednik postao nekredibilni partner ljudima na Zapadu.

„Ta Đukanovićeva nekredibilnost proističe iz njegove političke pozicije. On je nakon izbora na kojima je razvlašćen, umesto da se sabere i preispita gde je pogrešio, odlučio da ode na ekstremnu poziciju crnogorske politike i danas, pola godine nakon izbora, odlučio je da se učvrsti na pozicijama kleronacionalizma, što će kao posledicu imati dalje slabljenje uticaja njegove stranke i njegovog političkog autoriteta“, prognozira Pavićević.

On u tom kontekstu ukazuje na značaj popisa stanovništva koji treba da bude sproveden u crnoj Gori ove godine što je prilika da se svaki pojedinac izjasni kako se oseća po svim pitanjima pa i po pitanju nacionalne pripadnosti.

„Razvlašćivanje Đukanovićevog DPS-a donelo je slobodu u Crnu Goru. Pola godine nakon izbora mi i dalje imamo proslavljanje toga što DPS-ovi funkcioneri nisu u vladi. Upravo zato se malo i oprašta premijeru Zdravku Krivokapiću koji pravi greške u novoj vladi. Ljudi kažu: bolje i ovo nego ono što pamtimo pod Milom. Kad se tiče dubinskih podela, na kojima je Đukanović istrajno radio, ovo je sada epoha koja podrazumeva veliku šansu da svi doprinesu tome da radimo na pomirenju u Crnoj Gori“, poručuje ekspert.

Nova moda – priča o srpskoj okupaciji

Pitanje nacionalnog identiteta aktuelno je i u Severnoj Makedoniji, mahom zbog nastojanja nekih bugarskih političara da dokažu da su Makedonci bugarskog porekla. Gordana Jović Stojkovska, književnica i predsednica Nacionalnog saveta Srba u Severnoj Makedoniji, primećuje da se iz Sofije svako malo upućuju kritike Skoplju raznim povodom, od vakcina koje je Srbija ustupila Severnoj Makedoniji, preko čestitki premijera Zorana Zaeva za Svetog Savu, do vraćanja srpskog jezika u škole.

„Te kritike su postale tragikomične. Ljute se za vraćanje srpskog jezika u škole što je nonsens jer u Severnoj Makedoniji odavno postoje škole u kojima se izučava srpski jezik kao izborni predmet“, konstatuje ona. A kao da to nije dovoljno, vicepremijer Bugarske Krasimir Karakačanov čak govori o „srpskoj okupaciji“ Severne Makedonije u vreme Tita.

„Priča o srpskoj okupaciji je nova moda. U vreme ovakvih medija lako je praviti kvaziistoriju. Problema nije bilo dok javni servisi i socijalne mreže nisu počeli sa svojim pričama. Politika danas ima takvu podršku zato što narod veruje u sve što pročita. Srbi u Severnoj Makedoniji imaju često problem sa ljudima koji ih osuđuju kao osvajače ali je mnogo više onih kojima je jasno kako se sve odvojilo“, ističe Gordana Jović Stojkovska.

Dr Čedomir Antić slaže se da je pitanje svih pitanja na Balkanu uloga spoljnih sila u raspirivanju problema. Bez mešanja stranog faktora i uticaja geopolitike problemi koji razdiru i dele balkanske narode ne bi bili toliko veliki i teški, veruje Antić i u prilog tome postavlja pitanje: Zašto sad zapadni ambasadori ne naprave grupu za hrvatsku Krajinu, ako su ovde u Srbiji napravili grupu za Sandžak?

Pročitajte i:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala