Koliko dugo će rasti cene nafte

© REUTERS / Sergei Karpukhin/File PhotoRadnik na naftnom polju kompanije Bašnjeft u Baškortostanu u Rusiji
Radnik na naftnom polju kompanije Bašnjeft u Baškortostanu u Rusiji - Sputnik Srbija, 1920, 13.02.2021
Pratite nas
Tržište nafte je optimistično. Cene su premašile 61 dolar po barelu. Industrija se oporavlja nakon krizne godine. Analitičari predviđaju rast usred povećane potražnje, pre svega zbog azijskih zemalja gde se ne žuri sa prelaskom na zelenu energetiku.

Međutim, situaciju mogu promeniti EU i Japan.

Pandemija je korigovala cene „crnog zlata“

Naftna industrija je teško pogođena pandemijom. Industrijska preduzeća su obustavila rad, smanjen je transport i vazdušni saobraćaj. Opala je potražnja za gorivom — glavnim naftnim proizvodom.

Zbog toga su zemlje OPEK+ morale naglo da smanje proizvodnju. Na primer, Rusija za 8,5 odsto, o čemu je u decembru govorio potpredsednik vlade Aleksandar Novak na sastanku sa Vladimirom Putinom. Ali cene su porasle sa 20 dolara po barelu krajem aprila na 40 dolara sredinom juna. Pored OPEK+, Iran je takođe smanjio proizvodnju sa 2,8 miliona barela dnevno na 0,3 miliona — zbog američkih sankcija.

Tanker  - Sputnik Srbija, 1920, 08.02.2021
Cena nafte u porastu: Više od 120 tankera plovi ka kineskim lukama

U decembru je već bilo 52 dolara za barel. A zatim se usledio pad usred vesti o novom soju virusa korona i daljim ograničenjima.

Sada se potražnja povećava. Tržište je optimistično zahvaljujući masovnoj vakcinaciji, koje bi trebalo da dovedu do smanjenja obolelih i da obustave lokdaune u velikom broju zemalja. U februaru cene neprestano rastu. Brent je probio rekord od 61 dolara. Poslednji put takva cena je bila 7. januara prošle godine.

OPEK i dalje reguliše tržište

Istovremeno, OPEK preispituje svoje kvote na mesečnom nivou, i reaguje na balans ponude i potražnje. „Ovaj pristup ima smirujući efekat na učesnike na tržištu. Oni računaju na podršku kartela u slučaju neefikasnosti vakcine i sporog povratka ekonomije na nivo koji je imala pre kovida-19“, ističe rukovodilac odeljenja za analitička istraživanja na Višoj školi za finansije Mihail Kogan.

Zemlje OPEK+ su odbile predlog za povećanje proizvodnje za dva miliona barela dnevno od januara. Međutim, Rusiji i Kazahstanu je dozvoljeno da malo povećaju proizvodnju. Ostali će dobrovoljno ukloniti 1,425 miliona barela dnevno sa tržišta u februaru-martu. Od toga, milion pripada Saudijskoj Arabiji. U kontekstu ovih obećanja cena nafte i dalje raste.

Rafinerija nafte Motiva u Port Arturu u američkoj državi Teksas - Sputnik Srbija, 1920, 05.01.2021
Rezultat sastanka OPEK+: Rusija povećava proizvodnju nafte, dok Saudijci smanjuju
Međutim, analitičari ne očekuju nagli porast. Nekoliko faktora će uticati istovremeno. Pre svega, još uvek ima dosta rezervi, preko milijardu barela se nakupilo u skladištima širom sveta.

U međuvremenu, Libija povećava zalihe. Moguće je da se sirovine iz Irana sipaju na tržište. „Libijska nafta je sposobna da apsorbuje rastuću potražnju, a iranska nafta će primorati OPEK+ da prilagodi svoju politiku. Ali to će se dogoditi ako Vašington i Teheran regulišu svoje razlike“, rekao je Kogan.

On pretpostavlja da će se u narednim mesecima nafta trgovati u rasponu od 52-65 dolara.

Azijati će podržati tržište nafte

Tržište će podržati azijske zemlje, gde se ekonomija oporavlja brže. Međunarodna energetska agencija predviđa da će 2021. godine potražnja u Kini porasti za 745 hiljada barela dnevno, a u Indiji za 380 hiljada. Štaviše, kineske i indijske rafinerije nafte mogu zahtevati više goriva nego što se očekivalo. Ove zemlje ne žure sa prelaskom na zelenu energetiku.

Naftne pumpe kompanije Lukoil u zapadnom sibirskom gradu Kogalim u Rusiji - Sputnik Srbija, 1920, 10.12.2020
Rusiju je nemoguće izgurati sa tržišta nafte bez ozbiljnih posledica
„Dok avioni i brodovi ne budu koristili alternativne izvore energije, ne može biti govora o zameni nafte. Stoga je prognoza američkog Ministarstva energetike o porastu cene sirovine do 2050. godine na 173 dolara sasvim realna. Ovo je više od istorijskog maksimuma 2008. godine (147). Istina, osnovni scenario pretpostavlja da će biti 95 dolara, a negativni 48. A širenje zelene energetike će u svakom slučaju postepeno smanjiti potražnju za ugljovodonicima“, rekao je glavni analitičar investicione kompanije „Fondov kapital“ Danil Bolotskih.

Tako Nemačka planira da udvostruči udeo obnovljivih izvora u energetskom sektoru do 2030. godine. Japan se priprema da prestane sa upotrebom motora sa unutrašnjim sagorevanjem u korist električnih do 2025. godine.

Bilo kako bilo, Rusija ne bi trebalo da se oslanja na porast cena nafte. Čak i ako cene porastu do 173 dolara, sankcije će ostati. Stoga je diverzifikacija ekonomije, o kojoj se decenijama raspravlja, i dalje aktuelna.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala