Kako zaustaviti digitalni kolonijalizam

© Depositphotos.com / Igor StevanovicCenzura
Cenzura - Sputnik Srbija
Pratite nas
Supersila u 21. veku mora da kontroliše ne samo geografski, već i digitalni prostor. U suprotnom, rizikuje da postane internet dodatak Sjedinjenih Država. Rusija ima niz sopstvenih IT platformi, ali još uvek se ne može govoriti o punom digitalnom suverenitetu.

Međunarodni diskusioni klub «Valdaj», ekspertsko-analitičarski centar, u utorak je objavio izveštaj „Međunarodna konkurencija i liderstvo u digitalnom okruženju“, koji detaljno ispituje probleme nove vrste kolonijalizma koji je zahvatio svet — „digitalnog kolonijalizma“. Autori izveštaja Andrej Bezrukov, Maksim Sučkov i Andrej Sušencov smatraju da Rusija, za razliku od većine drugih zemalja, ima sve šanse da sačuva suverenitet i, štaviše, da predvodi alternativni svetski tabor zemalja „digitalnog nesvrstavanja“. Stručnjaci su čak utvrdili plan za postizanje tog ambicioznog cilja. 

Digitalne tehnologije postaju glavno polje novog rata; u kontekstu virtualizacije svih aspekata društvenog života, informativni prostor se militarizuje, napisali su autori izveštaja.

Šta štiti od digitalnog kolonijalizma

Po mišljenju autora izveštaja, „prisustvo država u glavnoj ligi svetske politike nezamislivo je bez strategija razvoja u globalnom digitalnom okruženju, dostupnosti resursa, sopstvenih ideja i proizvoda u ovoj oblasti“, pa prema tome, samo posedovanje IT resursa će zaštititi Moskvu od sudbine još jedne u nizu „digitalne kolonije“ ne samo Vašingtona, već i u budućnosti — Pekinga. 

Sama kategorija „velike sile“ u 21. veku podrazumeva stvaranje sopstvenih tehnoloških platformi, pa bi, po mišljenju stručnjaka „Valdaja“, Rusija trebalo da razvije celu liniju IT tehnologija i proizvoda na sopstvenoj naučno-tehničkoj osnovi, a zatim da započne izvoz ovog novog proizvoda u zemlje Afrike, Latinske Amerike, Bliskog istoka, u susedne zemlje Evroazijske ekonomske unije.

Tamo je potrebno isporučivati kognitivne sisteme i sisteme za samostalnu obuku, rešenja u oblasti sajber bezbednosti, sigurnog elektronskog upravljanja dokumentima i platforme za pružanje usluga.

„Minimalni zadatak Rusije je da održi suverenitet prilikom donošenja odluka koje utiču na glavna područja nacionalne bezbednosti. Maksimalni zadatak je stvaranje sopstvenog konkurentnog tehnološkog ekosistema“, zaključuju stručnjaci. Oni se nadaju da će Moskva uspeti da postane ključni učesnik u razvoju novih pravila igre u ovom novom svetu. 

Ideju o izvozu internet tehnologija i proizvoda u treće zemlje možemo nazvati „ne besmislenim, već dalekim snom jednog od autora izveštaja — Andreja Bezrukova“, koji j istovremeno na čelu udruženja „Izvoz tehnološkog suvereniteta“, istakao je generalni direktor kompanije „Ašmanov i partneri“ Igor Ašmanov, komentarišući izveštaj „Valdaja“. 

Izgradnja digitalnog suvereniteta

„Za razliku od SAD-a, Rusija može da pomogne drugim zemljama bez oduzimanja njihovog suvereniteta, već naprotiv, jačajući ga“.  

Isto je i sa informacionim tehnologijama — mi predlažemo manje tehnološki naprednim zemljama „sveobuhvatni internet“,pretraživače, društvene mreže bez obaveznih „dodataka“ u vidu spoljne kontrole i upravljanja. Prema tome, postoje takvi planovi, ali na njima treba još mnogo raditi“, rekao je Ašmanov za izdanje «Vzgljad». 

„Zaista, Rusija ima zadatak da izgradi digitalni suverenitet, koji je postao sastavni deo običnog suvereniteta — državnog. Bez prvog je vrlo lako izgubiti drugi, što smo videli na primeru „arapskog proleća“ ili puča u Ukrajini. Pokušaji hakovanja države uz pomoć digitalnih tehnologija preduzeti su i u našoj zemlji sasvim nedavno, tokom mitinga 23. januara“, konstatovao je Ašmanov. 

Prema rečima sagovornika, da bi postigla puni suverenitet u digitalnom prostranstvu, Rusija treba da obezbedi tri glavne komponente. „Kao prvo, neophodno je zaštititi zemlju u sajber prostoru od napada, virusa, hakovanja, špijuna ugrađenih „trojanaca“. Da se isključi svaka mogućnost upadanja u naše sisteme“, smatra sagovornik. 

Kao drugo, neophodno je eliminisati zavisnost u kojoj se rad interneta u Rusiji može kontrolisati spolja. „Zamislite da živite u selu do kog se kabl za struju proteže iz obližnjeg grada. U ovom gradu postoji neprijateljska uprava gradonačelnika, koja se, štaviše, borila sa ostalim rivalima i već im je presekla kabl, ostavljajući ih bez svetla. Naravno, tada ćete se zamisliti nad time da je vreme za kupovinu sopstvenog generatora električne energije“, objasnio je Ašmanov, ističući da je potreban suvereni ruski internet, koji neće biti podložan pretnjama da ga neka druga država jednostavno isključi. 

„Kao treće, Rusija mora da obezbedi suverenitet u informacionom prostoru “, ubeđen je Ašmanov. To, dodaje on, zahteva potpunu zamenu tehnološke linije stranih proizvoda na ruske, što nije lak zadatak. 

Po mišljenju sagovornika, postojeće ruske digitalne platforme Jandeks, Mail.Ru, VKontakte ili Odnoklasniki nisu dovoljne za obezbeđivanje suvereniteta, budući da postoje neke druge vrste sadržaja za čiju proizvodnju i potrošnju nema analoga u Rusiji. „Reč je o video servisima. Na primer, mi nemamo takve servise kao što je YouTube. Ruski RuTube i Яndeks.Эfir su mnogo slabiji. Nemamo ni svoj Instagram. Čak je i TikTok došao iz Kine. Ispostavlja se da u našoj tehnološkoj liniji ima još puno praznina“, navodi Ašmanov. 

Sa druge strane, profesor na Fakultetu političkih nauka Moskovskog državnog univerziteta, član Naučnog saveta pri Ruskom savetu bezbednosti Andrej Manojlo, komentarišući izveštaj „Valdaja“, istakao je da ne treba odustajti od zapadnih servisa i gadžeta, već ih „maksimalno efikasno iskoristiti za svoje interese“.

„Možete uzeti najbolje, naučiti i početi sa stvaranjem svog analoga“, predlaže profesor. 

Manojlo je podsetio da se pojam „digitalni neokolonijalizam“ pojavio pre 20 godina, pa su čak i tada izneta prva predviđanja da zaostale zemlje mogu postati zavisne od novog kolonijalnog tipa. „Što više neokolonijalisti pokušavaju da potčine bilo koji segment ljudskih odnosa kako bi diktirali sopstvene uslove, to više raste otpor. Rusija, koja se zalaže za pravdu, možda će se naći među predvodnicima ovog pokreta“, uveren je Manojlo. 

Strani resursi da poštuju ruske zakone

Šef Centra za ekonomska istraživanja na Institutu za globalizaciju i društvene pokrete Vasilij Koltašov ističe da američka propagandna mašina danas „drsko krši“ ljudsko pravo na pristup informacijama. 

"Država treba da zaštiti ruske servise kao slabije, i u svakom slučaju da spreči dominaciju anglosaksonskih, posebno Fejsbuka, Jutjuba i Tvitera“, ubeđen je ekspert. 

„Strani informativni resursi moraju plaćati porez u Rusiji i poštovati naše zahteve. Oni ne mogu nikoga cenzurisati, niti nametati informacije za koje smatraju da su tačne. Moraju početi da odgovaraju u potpunosti na ruskom sudu. Kada se to dogodi, promeniće se čitav odnos snaga u informacionom prostoru“, siguran je ekspert. 

Ekspert smatra odbijanje priznavanja američkih i britanskih patenata za softverske proizvode jednim od efikasnih koraka za oslobađanje od diktata u digitalnom okruženju. „Neophodno je nacionalizovati patentna prava i prava intelektualne svojine po analogiji sa ranijom nacionalizacijom suvereniteta“, predlaže Koltašov. 

Takođe bi trebalo prestati sa upotrebom zapadnih operativnih sistema (OS) sa programima za njih.

„Široka upotreba Majkrosofta je neprihvatljiva. Rusiji je potreban sopstveni operativni sistem ili barem OS zasnovan na besplatnom patentu, ali sa neophodnim ruskim servisima. Neophodno je naneti udarac protiv globalnog digitalnog imperijalizma na klasičan način, oslobodivši se od njegovih samoproglašenih prava na intelektualnu svojinu. A onda će Moskva moći da ponudi svoje proizvode drugim zemljama“, predviđa ekonomista. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala