Može li novi šef nemačkih demohrišćana „ući u cipele“ Angele Merkel i kao kancelar

© AP Photo / Michael KappelerArmin Lašet, novi lider nemačke Hrišćansko-demokratske unije CDU
Armin Lašet, novi lider nemačke Hrišćansko-demokratske unije CDU - Sputnik Srbija
Pratite nas
Armin Lašet, aktuelni premijer pokrajine Severna Rajna Vestfalija, izabran je na digitalnoj skupštini stranke za šefa Hrišćansko-demokratske unije (CDU). Naredni meseci, međutim, pokazaće može li Lašet sa ove pozicije „ući u cipele“ Angele Merkel i na mestu najmoćnije osobe u državi - kancelara Nemačke.

Izbor Lašeta za lidera CDU, prema rečima dopisnik RTS-a iz Nemačke Nenada Radičevića, nije preveliko iznenađenje. Rezultat glasanja bio je relativno tesan imajući u vidu da je Lašet osvojio 521 glas, a glavni protivkandidat i nekadašnji šef poslaničkog kluba CDU Fridrih Merc 466.

„Zapravo se dogodila situacija slična prethodnim unutarstranačkim izborima kada je sa tesnom razlikom pobedila Anegret Kramp-Kanenbauer, koja je kao i Lašet bila svojevrstan kandidat kontinuiteta politike Angele Merkel. Da su glasali članovi CDU, a ne delegati, Lašet verovatno ne bi pobedio. Ovako, glasali su praktično lokalni funkcioneri CDU, njih 1.001, pa je u tom smislu bilo za očekivati da će on verovatno uspeti da izdejstvuje pobedu, naročito jer je premijer najmnogoljudnije nemačke pokrajine koja u okviru CDU-a daje najviše delegata na Kongres, njih skoro 300“, ocenjuje Radičević.

Može li Lašet „ući u cipele“ Angele Merkel i na mestu kancelara

Armin Lašet je, smatra sagovornik Sputnjika, na neki način poprilično dobar naslednik Angele Merkel u smislu da je reč o čoveku koji ju je svesrdno podržavao po pitanju migrantske politike i mnogih drugih tema.

„Može se reći da je veoma blizak i njenom stanovištu po pitanju zaštite životne sredine i klimatskih promena, odnosno prilagođavanja ekonomije novom vremenu. Ono po čemu se on ponešto razlikuje od nje i što je zamerao kancelarki jeste da ona svojevremeno nije dovoljno brzo reagovala na predloge iz Pariza o reformi Evropske unije i u tom smislu je veoma blizak Emanuelu Makronu i sa njim ima veoma dobru saradnju“, kaže Radičević.

Izbor Lašeta za šefa stranke, podvlači Radičević, ne znači automatski da će on biti kandidat koalicije CDU i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) za kancelara Nemačke. 

„Narednih meseci ćemo videti da li će se on izboriti za mesto kancelarskog kandidata, budući da u opštoj populaciji nije veoma popularan. Njegova popularnost se istopila u okviru ove pandemije kada je delovao relativno neodlučno, za razliku od njegovog kolege iz Bavarske, šefa SCU Markusa Zedera, koji beleži rekordnu popularnost i koji se pominje kao mogući kancelarski kandidat ove dve stranke na sledećim izborima. Kao mogući kandidat pominje se i aktuelni ministar zdravlja Jens Špan, koji je inače najbliži saradnik Armina Lašeta. Tako da je sasvim moguće da Lašet neće biti novi kancelar, već da će to biti neko drugi“, napominje Radičević.

Borba za kancelarskog kandidata odrediće dalji rejting CDU

Kako kaže, puno toga zavisi od toga kako će u narednim mesecima izgledati „borba“ za kancelarskog kandidata.

„Ukoliko ona bude poprilično „krvava“ i ukoliko bude mnogo nezadovoljnih njenim ishodom, sasvim je moguće da se istopi trenutni, relativno dobar rejting CDU, koji je negde na 36 ili 37 procenata. Trenutno taj demohrišćnski blok ima jaku popularnost, između ostalog i zbog upravljanja pandemijom, uprkos očiglednim greškama i pooštravanju mera. U tom smislu puno će zavisiti od nastupajuće borbe za kancelarskog kandidata i da li će on biti sagledan samo kao produžena ruka Angele Merkel, kako mnogi vide Armina Lašeta, ili kao neko nezavisan, što je utisak koji odaje Markus Zeder“, primećuje naš sagovornik.

U svakom slučaju, dodaje Radičević, demohrišćani su za novog predsednika dobili jednog poprilično visprenog i pametnog političara.

„On je dugo u politici, bukvalno od svoje 18 godine i nešto je drugačijeg stila od Angele Merkel. Vispreniji je i u nekim segmentima čak možda manje diplomata od nje. Naime, sada mnogi na društvenim mrežama dele jednu njegovu prepisku iz 2014. godine u kojoj je tadašnjem državnom sekretaru SAD Džonu Keriju, koji je tvitovao da Islamska država mora biti uništena, spočitavao da je Amerika podržavala teroriste u Siriji. To je nezamislivo čuti od Angele Merkel, pa on u tom smislu ima nešto drugačiji stil, ali joj je po politici vrlo sličan“, kaže Radičević.

Lašetov odnos prema SAD

Činjenica da je Lašet postao lider najveće nemačke stranke sasvim sigurno će uticati na odnose prema Francuskoj, uveren je Radičević.

„On je veoma blizak Makronu i insistira na tom francusko-nemačkom jedinstvu po brojnim pitanjima. Kada je reč o odnosu prema Americi ne očekujem velike promene. Nemačka će se truditi da bude saradnik SAD, ali će žestoko braniti svoje ekonomske interese, a tu se kao najspornija tema pominje pitanje „Severnog toka 2“. U tom smislu verujem da će Lašet nastaviti aktuelnu politiku u kojoj Nemačka nastoji da izbegne američke sankcije i da se taj projekat nastavi,“ kaže Nenad Radičević.

Bez promena stava prema Srbiji 

Što se tiče Srbije, Radičević misli da će Lašetov odnos ostati isti kao do sada i da se politika kakvu je vodila Angela Merkel neće menjati. On, međutim, napominje da bi eventualni ulazak „Zelenih“ u buduću vladu, koja će biti formirana nakon parlamentarnih izbora na jesen, mogao da donese veći pritisak na Srbiju po pitanju poštovanja ljudskih prava i vladavine prava.

Inače, Lašet je imao prilike da se sretne sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Diseldorfu u maju 2018.godine kada su u sedištu pokrajinske vlade razgovarali o Evropi i ekonomskoj saradnji. Vučić je ranije danas čestitao Lašetu na izboru.

Armin Lašet ima 59 godina, a od 2017. godine premijer je najmnogoljudnije pokrajine Nemačke, gde je bio i ministar za integraciju. Bio je poslanik u Bundestagu i Evropskom parlamentu. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala