Izbori u Mostaru - posle punih 12 godina

© AP Photo / Hidajet DelicMostar
Mostar - Sputnik Srbija
Pratite nas
Lokalni izbori u Mostaru održani su 20. decembra, prvi put posle 12 godina. Izbori će svakako doneti određene promene na političkoj sceni, kako grada, tako i entiteta Federacija BiH i prvi su nužni korak ka rešavanju otvorenih pitanja između Hrvata i Bošnjaka u BiH.

Dugo je bilo potrebno da se hrvatski i bošnjački politički lideri, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, uz podršku i pritisak faktora koji se u BiH kolokvijalno naziva „međunarodnom zajednicom“ 17. juna dogovore o održavanju lokalnih izbora u Mostaru. Ipak, dogovor je pao i, nakon više od decenije, omogućeno je da se lokalni izbori u Mostaru održe.

U međuvremenu, od 2008. do sada, Ljubo Bešlić, koji je za gradonačelnika Mostara izabran još 2009, upravljao je gradom bez zakonodavnog tela, odnosno Gradskog veća.

Politički pejzaž najvećeg hercegovačkog grada po mnogo čemu je specifičan u odnosu na ostatak BiH i kroz njega se prelamaju hrvatsko-bošnjački odnosi u entitetu Federacija BiH. Mostar je ovih dvanaest godina praktično bio talac spora u kome je hrvatska politička elita tražila izmenu izbornog zakona BiH kako bi sprečila preglasavanje, kako u okviru entiteta i kantona u kome živi, tako i na nivou BiH, objašnjava Milan Sitarski iz mostarskog Instituta za društvena istraživanja.

Politički štrajk SDA

Problemi sa izborima u Mostaru počeli su nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su smatrale da na lokalnim izborima bošnjački glas vredi više od hrvatskog. Tužba je uvažena i deo Statuta grada, nametnutog od strane visokog predstavnika Pedija Ešdauna, ukinut je.

Međutim, za sve ove godine, hrvatske i bošnjačke političke stranke nisu uspele da postignu dogovor. Nisu se dogovorile čak ni pošto je Irma Baralija iz Naše stranke dobila spor protiv BiH na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu zbog toga što, kako je navela u tužbi, nije imala mogućnosti da glasa na lokalnim izborima u Mostaru.

Baralijin doprinos je, prema mišljenju našeg sagovornika, u tome što je presuda suda u Strazburu zainteresovala međunarodnu zajednicu, konkretno EU i SAD da se uključe u proces.

„Ovaj dogovor bio je odlagan samo zbog nečega što nazivam političkim štrajkom SDA. Jer, argumenti su u potpunosti bili na strani onih koji su se zalagali za ovakav dogovor – jednaka vrednost glasova građana po izbornim jedinicama. Naravno da je mnogo kontroverznih pitanja u BiH, ali ovde je jasno ko je bio krivac i zašto se na dogovor čekalo dvanaest godina“, kaže Sitarski.

Prvi nužni korak ka rešavanju hrvatsko-bošnjačkog spora

Ipak, tek je prvi deo Mostarskog sporazuma, koji se odnosi na izmene izbornog zakona i izbor Gradskog veća Mostara, implementiran, dodaje on i podseća da sporazum koji su postigli Čović i Izetbegović ima još dva segmenta.

„To je usvajanje novog Statuta grada, na čemu je naročito insistirala SDA. Statut treba da usvoji novo Gradsko veće. Postoji i treća komponenta sporazuma, na kojoj insistiraju HDZ i ostale hrvatske stranke, a to je pokretanje efikasnog i plodotvornog razgovora o izmenama onih segmenata izbornog zakona koji regulišu način izbora članova Predsedništva BiH iz Federacije i federalnog Doma naroda, jer to su ona pitanja koja tište Hrvate, gde su oni u više navrata bili preglasavani“, napominje Sitarski.

S obzirom na nerešena pitanja između dva konstitutivna naroda, Bošnjaka i Hrvata u BiH, izbori u Mostaru nisu rešenje za sve, ali su prvi nužan korak ka rešavanju političkih i sistemskih kontroverzi, ne samo grada Mostara, nego i cele BiH, ocenjuje on.  

Grad-slučaj nezabeležen u svetskoj demokratiji

Neodržavanje izbora ostavilo je posledice na Mostar – budžet grada je iz godine u godinu recikliran, izostala je strategija razvoja… Grad je još i dobro funkcionisao, s obzirom da nije imao svoj predstavnički organ, smatra naš sagovornik.

„To je jedna bizarna situacija. Mostar je postao grad-slučaj – u demokratskom svetu nije zabeleženo da se izbori održavaju tek posle trećeg mandata u odnosu na prethodne. Mislim da je krajnje vreme da ovaj grad postane jednak sa svim drugim lokalnim samoupravama u BiH, iako ni sada nije jednak. Opet održavamo izbore u drugačijem terminu nego sve ostale lokalne samouprave. To se moglo izbeći da je bilo političke volje; iz nekih svojih motiva, određene političke snage zahtevale su da se u Mostaru izbori održe kasnije – da li zbog inženjeringa prijavljivanjem njima sklonih birača, ne znam. Ali, da je situacija i dalje na neki način bizarna, jeste, ali manje nego što je bila u prethodnih dvanaest godina“, smatra Sitarski.

Mostarci glasaju – do sada su u velikom broju izlazili na kantonalne, federalne ili izbore za BiH organe vlasti – međutim, dvanaest godina bili su uskraćeni za izlazak na lokalne izbore, što, prema mišljenju Sitarskog. može da znači da će izaći u još većem broju. O tome govore i ankete koje predviđaju izlaznost od čak 81 odsto.

„Očekujem dosta visok odziv. Rezultat izbora u najvećoj meri zavisi od odziva na obe strane faktički podeljenog grada. On formalno nije podeljen, ne postoje čak ni gradske opštine, ali su podele koji delovi grada pripadaju kojoj političkoj sceni – da li hrvatskoj ili bošnjačkoj očigledne. U svakom slučaju, očekujem visok odziv, nadam mu se i mislim da je red da Mostarci konačno, posle 12 godina iskažu svoju političku volju i po pitanju svoje lokalne vlasti“, zaključuje Sitarski.

Pročitajte još:

Srpske stranke odbile da se sretnu sa Inckom

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala