Veliki test sistema: Zašto su se Kina i Rusija pokazale uspešnijim od Zapada? /video/

© Depositphotos.com / RyzhovZastave Rusije i Kine
Zastave Rusije i Kine - Sputnik Srbija
Pratite nas
Zbog ekonomskog šoka od kovida-19, i porasta broja nezaposlenih koji je usledio, otkrio je nedavno „Vašington post“, svaki osmi Amerikanac „povremeno ili često“ nema dovoljno hrane, oko 26 miliona ljudi, i čak 16 odsto domaćinstava sa decom. A za to vreme Rusija i Kina, glavni rivali Amerike jer je ona tako izabrala, iz krize izlaze znatno brže.

Kao i druge zemlje i Rusija se suočila s problemima vezanim za kovid-19, rekao je u četvrtak njen predsednik Vladimir Putin na godišnjoj konferenciji za štampu. Ali, napomenuo je, s tim problemima izborila se bolje od mnogih drugih.

Oporavak Rusije

„Ruska ekonomija oporavila se brže od većine u industrijalizovanom svetu“, naslov je teksta u „Fajnenšel tajmsu“ koji ovim Putinovim rečima daje za pravo. A podaci OECD-a pokazaće i da su u najkatastrofalnijem, drugom kvartalu ove katastrofalne godine manji pad od ruske ekonomije zabeležili samo Kina i, za nijansu, Južna Koreja. Dok su baš sve zemlje Zapada zabeležile dva do tri puta veći pad.

Pri čemu u oči upadaju dva paradoksa. Prvo, Rusija se nalazi pod raznoraznim sankcijama Zapada koje bi trebalo da joj naškode, a ne obrnuto. I drugo, kako beleži „Fajnenšel tajms“, Rusija je za hitno lečenje svoje ekonomije potrošila „manje od desetog dela pomoći koju su (svojim ekonomijama) pružile Nemačka, Italija i SAD“. Pa ipak kroz krizu prolazi znatno bolje od njih.

Put na mesec

A Kina je u isto vreme, dok u Americi raste broj gladnih, u sred krize uspela da okonča svoju borbu protiv ekstremnog siromaštva. Mesec dana pre roka koji je sebi zadala, krajem novembra, saopšteno je da je broj ekstremno siromašnih, sa sto miliona ljudi pre samo 8 godina, sveden na nulu.

Površina Meseca - Sputnik Srbija
Kinezi doneli mesečevo kamenje: Prva misija posle pola veka

Usput je i uspešno lansirala misiju na Mesec, prvu posle 50 godina. I uputila je jednu svoju podmornicu do najdublje tačke na planeti Zemlji.

A njena ekonomija će, prema proceni MMF-a, biti jedina na svetu koja će ove godine zabeležiti rast, kako se očekuje, od oko dva odsto. Dok će do 2025, prema kalkulaciji „Blumberga“, kineski udeo u ukupnom svetskom rastu porasti na 27,7 procenata; poređenja radi, to je 17 procentnih poena više nego što se predviđa Sjedinjenim Državama.

Pobednici i poraženi

Imajući sve to u vidu, verovatno da i ne treba da nas čudi atmosfera u Kini koju opisuje „Njujork tajms“, u tekstu pod naslovom „Borbeni kineski nacionalisti vide da se svet okreće na njihovu stranu“.

„Kineska Komunistička partija gura narativ da je u pandemiji dokazana superiornost njenog autoritarnog modela“, piše list, i priznaje da je to poruka u koju se veruje: „Sada postoji jasniji osećaj da se zapadne sile verovatno nalaze u nepovratnom opadanju, i da je pandemija potvrdila uspon Kine... 'Vreme je da se probudimo iz stanja slepe vere u zapadni sistem', navodi se u komentaru jednog kineskog državnog medija.“

A citiran je i univerzitetski profesor iz Pekinga Vang Sjangsui, koji opominje: „U ovoj borbi protiv pandemije, biće sila pobednica, i poraženih. Mi smo sila pobednica, a Sjedinjene Države još su zaglavljene u problemima, i mislim da mogu da postanu poražena sila.“

Ko će se naći na pobedničkoj, a ko na gubitničkoj strani istorije kad svet krene putem izlaska iz današnje krize? Kako su Rusija i Kina uspele u onome u čemu Zapad nije? I kakva se poruka tu nalazi za našu zemlju, u momentu u kome joj se najavljuje pojačavanje pritisaka sa Zapada?

Ovo su pitanja o kojima su u „Novom Sputnjik poretku“ razgovarali urednik u „Politici“ Bojan Bilbija i dugogodišnji spoljnopolitički urednik u Tanjugu Borislav Korkodelović.

Pad i oporavak

Putin: Zabrinjavajuće tendencije u svetskoj ekonomiji - pad proizvodnje i siromaštvo - Sputnik Srbija
Putin: Zabrinjavajuće tendencije u svetskoj ekonomiji - pad proizvodnje i siromaštvo

Komentarišući izjavu zamenika ruskog ministra finansija Vladimira Količeva, koji je za „Fajnenšel tajms“ rekao i da bi „pad ruskog BDP-a bio zanemarljiv da nije bilo dogovora unutar OPEK-a o ograničavanju proizvodnje u vreme prvog talasa pandemije“, Bojan Bilbija ukazuje i da bi, štaviše, „situacija bila još i povoljnija da se cene nafte i gasa veštački ne održavaju na niskom nivou... A to se upravo i čini iz geopolitičkih razloga, kako bi se sprečilo izdašnije punjenje ruskog budžeta i jačanje njene ekonomije.“

Što se Kine tiče, napominje Borislav Korkodelović, „situacija izazvana pandemijom kovida-19 predstavljala je veliki test za kineski politički i ekonomski sistem. I, kao i prilikom svetske finansijske krize 2008. godine, ispostavilo se da je Kina imala problem samo u jednom kvartalu, kada je zabeležen pad, da bi već od narednog kvartala ponovo, kao i u vremenu pre krize, usledio neprestani rast. Pored ostalog, i zbog toga što su se svi segmenti privrede uključili u rad na njenom oporavku.“

O tome svedoče i podaci „Vol strit džornala“, koji pokazuju da je u novembru Kina ostvarila rekordan trgovinski suficit – 75,42 milijarde dolara – a njen izvoz je u tom mesecu, u odnosu na novembar 2019, porastao za čak 21 odsto.

Država i društvo

Zaslužna za pozitivnu reakciju na krizu bez presedana, smatra Bojan Bilbija, jesu sama društva u Rusiji i Kini, koja su „mnogo žilavija i naviknutija na iskušenja nego što su to zapadna društva“, ali, isto tako, „reč je i pozitivnoj tekovini planskog sistema razvoja privrede – nasuprot neoliberalnoj logici tržišta koje je slobodno da samo sebe uređuje – čije prednosti dolaze do izražaja upravo u kriznim vremenima u kojima možete brže i efikasnije da mobilišete resurse koji su vam potrebni“.

A kao dodatni važan faktor pokazali su se i bolnički kapaciteti – u Rusiji skoro tri puta veći u odnosu na broj stanovnika nego u SAD – koji su, budući da mogu da prihvate veći broj zaraženih, zauzvrat omogućili manje restriktivne mere za privredu, a samim tim i manji pad privredne aktivnosti, odnosno, BDP-a...

Kinezi su se pak „opredelili za odlučnije mere na samom početku epidemije, čime su uspeli da ograniče njeno širenje, a to je bilo propraćeno merama državne podrške privredi u svim onim delovima zemlje koji nisu bili zahvaćeni zarazom. U suštini“, sumira Korkodelović, „i ruski i kineski primer pokazuju koliko je važno postojanje centralizovanog, državnog sistema“.

Strahovi Zapada

Kina zastava - Sputnik Srbija
Tajna kineske moći: Najjači ekonomski rast u zemlji iz koje je krenula korona

I jedni i drugi, dodaje Bilbija, „do dobrih rezultata došli su zato što svom razvoju ne pristupaju kruto i dogmatski, već su sopstvene sisteme dopunili onim zapadnim iskustvima za koja su procenili da mogu da im budu od koristi; ovo za razliku od samog Zapada, koji se slepo drži sopstvene neoliberalne dogme... I upravo je taj hibrid sopstvenih i tuđih iskustava i Rusiji i Kini omogućio ogroman napredak, koji je pak na Zapadu raspalio strah od gubitka pozicije i zaostajanja. Te se stoga i pristupilo pokušajima obuzdavanja Rusije i Kine svim sredstvima.“

Uz optužbe na račun, pre svega, Kine da svet želi da oblikuje prema svojim umesto prema američkim pravilima.

O tome nedavno piše „Forin polisi“: „Sjedinjene Države treba da revitalizuju, adaptiraju i brane međunarodni sistem baziran na pravilima i američkom vođstvu. Dugoročno, Sjedinjene Države bi želele da Kina bude kooperativni član tog sistema. Ali to neće biti moguće u bliskoj budućnosti, a verovatno sve dok Komunistička partija bude vladala u Pekingu... Kina želi da predvodi novi svetski poredak čiji će centar biti kineska moć i kojim će biti upravljano po pravilima sačinjenim u Kini.“

Situacija u svetu zbog korona virusa u Kini - Sputnik Srbija
Korona je pokazala: Zakon džungle i dalje važi, jedini spas – jaka država

Kina jeste veoma samopouzdana, ali ovde je reč o projekciji američkih strahova da će se drugi ponašati kao što se ponašala ona dok je mogla“, komentariše Borislav Korkodelović, i zaključuje da, uprkos frustracijama Zapada zbog uspona Kine i Rusije, koje su dodatno pojačane njihovim uspešnijim odgovorom na krizu izazvanu kovidom-19, sukob među njima nije neminovan: „Nedavno uspostavljanje Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva (RCEP) u azijsko-pacifičkom regionu, u kome je ključni igrač Kina ali su u njega uključeni i američki saveznici kao što su Japan, Južna Koreja, Novi Zeland i Australija, pokazuje da je moguć i drugačiji put, saradnje na zajedničku korist umesto sukoba. I to može da bude koristan primer i za druge delove sveta, uključujući i naš, budući da rast Kine – i povratak Rusije – više niko ne može da ignoriše.“

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala