Narodna biblioteka Srbije na pragu rešenja za zaštitu neprocenjivog blaga srpske pismenosti

© Foto : Narodna biblioteka SrbijeZbornik srpskih žitija i Hilandarski tipik taha-monaha Marka, 1370/75. godina, početak Hilandarskog tipika: jedini rukopis koji je preživeo uništenje Biblioteke 1941. (Rukopisna zbirka)
Zbornik srpskih žitija i Hilandarski tipik taha-monaha Marka, 1370/75. godina, početak Hilandarskog tipika: jedini rukopis koji je preživeo uništenje Biblioteke 1941. (Rukopisna zbirka) - Sputnik Srbija
Pratite nas
Beogradski parimejnik, Tipik jerusalimski, Četvorojevanđelje, rukopis pesme „Ave Serbia" Jovana Dučića, zbirke knjiga Vuka Karadžića, Dositeja Obradovića, Petra Petrovića Njegoša, Zaharija Orfelina, Zabavnik Dimitrija Davidovića, samo je deo bogatog kulturnog nasleđa koje čuva Narodna biblioteka Srbije.

Višedecenijski problem nacionalne biblioteke na Svetosavskom platou – nedostatak prostora za smeštaj bibliotečke građe konačno bi mogao biti rešen pošto je Narodna biblioteka Srbije u saradnji sa Društvom arhitekata Beograda nedavno raspisala konkurs za idejno rešenje za izgradnju - proširenje postojećeg depoa.

Planski osnov za predmetnu izgradnju sadržan je, kako je navedeno u konkursu, u Planu detaljne regulacije dela Vračarskog platoa između ulica: Katanićeve, Makenzijeve, Čuburske, unutrašnje granice parcela duž parne strane Šumatovačke, Braničevske, Rankeove, Nebojšine, Skerlićeve i Bore Stankovića, a rok za predaju radova je 19. februar.

Tako će Narodna biblioteka dobiti dovoljno prostora za smeštaj svojih fondova koji se neprestano dopunjuju i obogaćuju.

© Foto : Narodna biblioteka SrbijeBeogradski parimejnik, prva četvrtina 13. veka: najstarija srpska knjiga u Narodnoj biblioteci Srbije, iz vremena Svetog Save (Rukopisna zbirka)
Narodna biblioteka Srbije na pragu rešenja za zaštitu neprocenjivog blaga srpske pismenosti - Sputnik Srbija
Beogradski parimejnik, prva četvrtina 13. veka: najstarija srpska knjiga u Narodnoj biblioteci Srbije, iz vremena Svetog Save (Rukopisna zbirka)

Beogradski parimejnik – najstarija rukopisna knjiga

Među najdragocenijim predmetima u fondu Narodne biblioteke Srbije jeste 320 rukopisnih knjiga, pretežno srpskih, slovenskih, pisanih ćiriličnim pismom i samo nekoliko na drugim pismima i drugim jezicima.

„Najstarija srpska knjiga u Narodnoj biblioteci Srbije je Beogradski parimejnik iz prve četvrtine 13. veka. Prošle godine smo uspeli da objavimo njegovo fototipsko izdanje. To je knjiga iz vremena Svetoga Save. Ne znamo tačno vreme njenog nastanka. Nastala je na području Raške države i sadrži izbor starozavetnih čitanja za bogosluženja, izuzetno važna za staru slavistiku uopšte, jer ima neposredne veze sa najstarijim slojem staroslovenske pismenosti“, ističe u razgovoru za Sputnjik načelnik Arheografskog odeljenja Narodne biblioteke Srbije dr Vladan Trijić.

Trijić podseća da je veliko knjiško blago, sakupljeno pre svega u Staroj Srbiji tokom 19. veka, oštećeno tokom Prvog svetskog rata, a potom uništeno u bombardovanju 6. aprila 1941. kada je izgorela Narodna biblioteka Srbije na Kosančićevom vencu i mnogi unikati nepovratno nestali.

© Foto : Narodna biblioteka SrbijeNikodimov tipik, 1319. godina, početak kolofona: autograf prevoda Jerusalimskog tipika arhiepiskopa Nikodima, jedan od rukopisa uništenih u nemačkom bombardovanju 1941. (Stara zbirka)
Narodna biblioteka Srbije na pragu rešenja za zaštitu neprocenjivog blaga srpske pismenosti - Sputnik Srbija
Nikodimov tipik, 1319. godina, početak kolofona: autograf prevoda Jerusalimskog tipika arhiepiskopa Nikodima, jedan od rukopisa uništenih u nemačkom bombardovanju 1941. (Stara zbirka)

Jedini rukopis koji je preživeo uništenje Biblioteke 1941. je Zbornik srpskih žitija i Hilandarski tipik taha-monaha Marka, 1370/1375. godina, početak Hilandarskog tipika.

Bogat liturgijski život u knjigama iz 13. veka

Prvi rukopisi su počeli da stižu u nacionalnu biblioteku već septembra 1941. tako da je do danas sakupljeno 320 rukopisnih knjiga.

„Imamo više izuzetno značajnih knjiga iz 13. veka, jer svedoče o tradiciji pre uvođenja Jerusalimskog tipika gde je postojalo čitavo jedno šarenilo. U tim knjigama se očitava vrlo bogat liturgijski život kojim je živeo srpski narod u 13. veku. Vidi se i kako su knjige prilagođavane potrebama te određene zajednice. To je prava riznica zbog svedočanstva o tadašnjem životu, ali i zbog veze sa staroslovenskom pismenošću koja je najvećim delom sačuvana u srpskim knjigama, posebno 13. veka. Zbog toga je naša pismenost izuzetna u odnosu na ostale slovenske pismenosti“, naglašava Trijić.

Biblioteka čuve i knjige od 14. veka pa nadalje.

„Neke su dragocene zbog svojih ukrasa, druge zbog pisma, treće zbog sadražaja. Ima primeraka koji uspevaju da objedine sve te kvalitete. Iako je naša zbirka rukopisnih knjiga obnavljana poslednjih 70-80 godina, ona uspeva da na reprezentativan način predstavi razvoj srpske književnosti i pismenosti kroz vreme“, kaže naš sagovornik.

© Sputnik / Dejan SimićVladan Trijić
Narodna biblioteka Srbije na pragu rešenja za zaštitu neprocenjivog blaga srpske pismenosti - Sputnik Srbija
Vladan Trijić

Od inkunabula do zvučnih zapisa

Vredna pažnje je zbirka stare srpske štampane knjige od 15. do 17. veka.

„Tu imamo od prvih srpsko-slovenskih inkunabula iz Cetinjske štamparije pa nadalje. Čuvamo jednu inkunabulu na latinskom iz 1481, zatim preko 120 primeraka knjiga zapadnoevropske literature iz 16. veka“, navodi načelnik Arheografskog odeljenja NBS.

Nacionalna biblioteka poseduje i zbirku mapa i atlasa od 16. veka pa nadalje, a među njima najstarija geografska karta na kojoj je prikazana Srbija jeste „New Griechenlandt mit anstossenden Länder“ iz 1580.

© Foto : Narodna biblioteka SrbijeNew Griechenlandt mit anstossenden Länder, 1580: najstarija geografska karta u NBS na kojoj je prikazana Srbija (Kartografska zbirka)
Narodna biblioteka Srbije na pragu rešenja za zaštitu neprocenjivog blaga srpske pismenosti - Sputnik Srbija
New Griechenlandt mit anstossenden Länder, 1580: najstarija geografska karta u NBS na kojoj je prikazana Srbija (Kartografska zbirka)

Trijić skreće pažnju i na fonografsku zbirku zvučnih snimaka i muzikalija štampanih i rukom pisanih, a sve od prvog zvučnog snimka načinjenog u Beogradu 1903.

U kolekciji starih i retkih knjiga, štampanih od 1519. do 1867. godine, kada je zvanično u Srbiji usvojen Vukov pravopis, nalaze se zbirke knjiga Jovana Rajića, Branka Radičevića, Stojana Novakovića, Atanasija Stojkovića, Jovana Sterije Popovića, Dositeja Obradovića, Petra Drugog Petrovića Njegoša, Dimitrija Davidovića, Đure Daničića, Zaharija Orfelina, zbirka knjiga o Gerasimu Zeliću.

Srpsko kulturno blago rasuto po svetu

Dešava se da Trijić sa svojim kolegama pronalazi primerke srpskog kulturnog nasleđa i van granica naše zemlje.

„Pre nekoliko godina smo uspeli da pribavimo izuzetno dragocenu knjigu Zaharija Orfelina iz 1761. ’Gorestni plač’ koji govori o položaju srpskog naroda u Austrougarskoj. Znalo se samo za jedan primerak te knjige, koji je uništen u bombardovanju 1941. Mislili smo da ne postoji više nijedan, ali je bečki antikvar ponudio na prodaju sačuvani primerak i biblioteka je uspela da ga kupi. To je poema Zaharija Orfelina koja se smatra prvim srpskim modernim pesničkim delom“, naglašava Trijić.

Naš sagovornik kaže da je srpsko blago rasuto po čitavom svetu – od severa Rusije do Sjedinjenih Američkih Država i na jugu do Sinaja i Jerusalima.

© Foto : Narodna biblioteka SrbijeZaharije Orfelin, Gorki plač nekada slavne Srbije..., Venecija 1761: jedini poznati primerak prvog srpskog modernog pesničkog dela (Zbirka stare knjige)
Narodna biblioteka Srbije na pragu rešenja za zaštitu neprocenjivog blaga srpske pismenosti - Sputnik Srbija
Zaharije Orfelin, Gorki plač nekada slavne Srbije..., Venecija 1761: jedini poznati primerak prvog srpskog modernog pesničkog dela (Zbirka stare knjige)

„To govori o kulturnim kretanjima, ali i o načinu života srpskog naroda i njegove sudbine. Nikako ne možemo da poistovetimo našu državu sa onim gde je srpski narod živeo i stvarao, što je još važnije. Te knjige su rasute po svetu, ali se možda tako na najbolji način reprezentuje srpska kultura ukoliko se, naravno, čuvaju na pravi način, ako su dostupne našim proučavaocima i predstavljaju se na način na koji zaslužuju“, smatra Trijić.

On podseća da se najstariji prepis Nomokanona Svetog Save - Ilovička krmčija nalazi u Zagrebu, u Sinajskom manastiru su dragoceni rukopisi iz 13. i 14. veka pa i stariji, a jednu zbirku čuva i Patrijaršijska biblioteka u Jerusalimu.

„Pre nekoliko godina radeći u bečkoj biblioteci i opisujući jednu rukopisnu knjigu, primetio sam sastav originalne srpske književnosti - zajednički Kanon Svetom Simeonu i Svetom Savi Teodosija Hilandarca koji nam je bio poznat u nekoliko primeraka. Sada smo našli još jedan prepis u knjizi koja nam je poznata i dva puta je do sada bila opisivana, ali sastav se nalazio na neočekivanom mestu i poredak je poremećen. Neko prilikom povezivanja knjige u 19. veku nije sastavio listove kako treba pa je taj segment Teodosijevog nasleđa bio izgubljen do sada“, napominje Trijić.

© Foto : Narodna biblioteka SrbijeJovan Dučić, Ave Serbia: rukopis pesme koju je Dučić napisao u Atini 1918. (Zbirka mlađih književnih rukopisa i arhivalija)
Narodna biblioteka Srbije na pragu rešenja za zaštitu neprocenjivog blaga srpske pismenosti - Sputnik Srbija
Jovan Dučić, Ave Serbia: rukopis pesme koju je Dučić napisao u Atini 1918. (Zbirka mlađih književnih rukopisa i arhivalija)

Knjiga ima u Parizu, Londonu, Oksfordu, Moskvi, Sank Peterburgu, Sofiji..

„Na stotine je gradova u kojima se nalazi srpsko kulturno nasleđe, sve do Harvarda i Jerusalima. Nije sačuvan veliki broj primeraka u poređenju sa nekim drugim kulturama, ali je on vrlo reprezentativan i šerenolik po sadržaju i drugim osobinama. Da bismo sklopili sliku razvoja naše pismenosti, da bi se sve slilo u jednu priču o razvoju kulture srpskog naroda, potreban je veliki fizički napor“, naglašava dr Vladan Trijić.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala