Preimenuju vladare, otimaju svetinje: Sinhronizovani pokušaj krađe srpskog identiteta u regionu

© Sputnik / Petar VujanićPećka patrijaršija, enterijer
Pećka patrijaršija, enterijer - Sputnik Srbija
Pratite nas
Sve češći pokušaji krađe srpskog identiteta u regionu dešavaju se zato što je važno preoblikovati srpski identitet u antisrpski, kako bi se srpski narod nagrizao i zdrobio na istočnim i zapadnim delovima srpskog etničkog prostora.
Preimenovana freska u Osogovskom manastiru - Sputnik Srbija
Šokantno iznenađenje u pravoslavnom manastiru u Makedoniji: Preimenovani srpski svetitelji

Preimenovanje fresaka srpskih svetitelja i Osogovskom manastiru u Severnoj Makedoniji i proglašavanje Pećke patrijaršije za centar albanskog pravoslavlja, samo su poslednji primeri u nizu pokušaja promene svesti i zatiranja tragova srpskog naroda i njegove verske i etničke tradicije u regionu.

Do sada, nebrojeno puta smo čuli kako su srpske crkve na Kosovu i Metohiji zapravo albanske crkve koje su Srbi okupirali, a slične stavove zastupaju i pripadnici doskorašnje vlasti u Crnoj Gori.

U toj državi, međutim, pokušaj svojevrsne krađe srpskog crkvenog identiteta kroz takozvani Zakon o slobodi veroispovesti, nije uspeo.

Krađa srpskog identiteta u toku

Na pitanje zbog čega je važno ukrasti srpski nacionalni i verski identitet i pretvoriti ga u nešto drugo, po pravilu antisrpsko, istoričar Aleksandar Raković, autor studije „Srbi i religijski intervencionizam“, odgovara da je važno zdrobiti srpski narod na istočnim i zapadnim rubovima njegovog etničkog prostora jer je srpski narod, pored turskog, jedini na Balkanu sposoban da objedini druge narode u jedinstvenu političku tvorevinu.

„Ako bi se stvorila jaka srpska država, objedinjena, koju bi činili Srbija, Crna Gora i Republika Srpska i tome se pridružila Makedonija, kao najsrodnija nama Srbima (iako se radi o drugačije formiranoj naciji – Srbi i Makedonci su dve nacije, ali vrlo srodne i kulturološki vrlo bliske), to bi bila jaka država, koja bi zauzimala šezdeset odsto bivše Jugoslavije, a ta država je igrala evropsku ulogu kada je bila kraljevina, a svetsku ulogu u doba socijalizma – velike sile ne žele da trpe jednu tako jaku, pravoslavnu državu kakva bi bila ta koja bi mogla da se stvori. Uz to, kod njih postoji bojazan da bi ta država mogla da bude okrenuta Rusiji“, objašnjava Raković.

Sinhronizovani napadi

Vesti o pokušajima krađe srpskog, što crkvenog, što istorijskog identiteta pojavljuju se u talasima – dolaze istovremeno sa više tačaka, kao da oni koji srpski identitet pokušavaju da ukradu postupaju koordinisano i prema planu.

Sinhronizacija pokušaja krađe srpskog identiteta između crnogorskih separatista, pripadnika Makedonske pravoslavne crkve u raskolu i kosovskih Albanaca, prema Rakovićevim rečima, postoji.

„Takođe, sinhronizacija postoji i sa Hrvatima. To se vidi na osnovu toga što su, recimo, neki ljudi iz poretka takozvane Crnogorske pravoslavne crkve bili i osnivači takozvane Hrvatske pravoslavne crkve. Govorim o sadašnjem vremenu, a ako se setimo Drugog svetskog rata, videćemo da je isto bilo i tada“, navodi Raković.

Sinhronizacija se, dodaje naš sagovornik, kreće starom antisrpskom linijom Zagreb – Skoplje – Sofija, s tim što su se sada u nju uključili i Podgorica i Priština.

„Čini mi se da je jasno da tu postoji rukopis koji dolazi iz Vatikana. Nisam siguran za sadašnjeg papu, čak verujem da ne, ali iz vatikanske duboke države ima takvih podrivanja. Takođe, podrivanja ima iz evroatlantskih struktura, posebno iz američke duboke države. To su glavni akteri; ima i sporednih aktera, ali ovi su glavni koje sam uspeo da lociram i objavim u svojoj knjizi“, navodi Raković.

Srbija izlazi na kraj sa kradljivcima

Rešenje, prema rečima našeg sagovornika, jeste – nastaviti sa borbom.

„U Crnoj Gori smo pobedili – tu smo odbranili svetinje. Na KiM smo uspeli da odbranimo svetinje uprkos progonu srpskog naroda – pobedili smo u UNESKO kada su pokušali da nam preuzmu četiri najvažnije svetinje. Albanci, naravno, neće stati u namerama da ih preotmu, i mi, naravno, nećemo stati u namerama da ih odbranimo. I, čini mi se, svaki dan treba biti aktivan u tome“, kaže Raković.

Kada je reč o Severnoj Makedoniji, naš sagovornik pretpostavlja da će vreme učiniti svoje i da će se makedonska politička elita u jednom trenutku okrenuti Beogradu jer će, kako kaže, pritisci iz Sofije i Tirane biti takvi da će naterati nekada najužniju jugoslovensku republiku da se vrati u savez sa Srbijom. Tada će i situacija oko rešavanja crkvenog spora sa Skopljem biti lakša, zaključuje Raković.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala