Nova ucena zbog Belorusije: EU gura Srbiju ka zidu — da od nje stvori antirusku perjanicu

© Sputnik / Aleksej Vitvicki / Uđi u bazu fotografijaAntiruske sankcije EU
Antiruske sankcije EU - Sputnik Srbija
Pratite nas
Poziv EU da Srbija uvede sankcije Belorusiji licemeran je, jer Unija zaboravlja na obećanja koja je dala našoj zemlji, dok sa druge strane, želi da od nje napravi perjanicu antiruske politike. Jer, po njima, Belorusija je samo predgrađe Rusije.

Srbija se, podsećamo, pridružila deklaraciji EU o izborima u Belorusiji, ali, prema rečima profesora Fakulteta za međunarodnu politiku i bezbednost, kao da to nije dovoljno.

„EU želi da nas, ako je moguće, stavi u prve redove protiv Belorusa i Rusa. Na taj način stvaraju nam jako veliki problem, jer su nam i Belorusija i Rusija maksimalno blagonakloni. Obaška što se poglavlja o priključenju ne otvaraju, ne uzima se u obzir ni pandemija i svi problemi koje ona nosi. Radi se o tome da se Srbija disciplinuje i privoli, kao da na najbolnijim tačkama budemo predvodnici antiruskog stava“, ocenjuje Kajtez.

EU od Srbije pravi antirusku perjanicu

Još oko nedelju dana ostalo je da se Srbija izjasni o pridruživanju sankcijama koje je 6. novembra EU uvela beloruskom predsedniku Aleksandru Lukašenku i još trinaestorici beloruskih zvaničnika, uključujući i Lukašenkovog sina.

Sankcije, isprva uvedene protiv četrdeset beloruskih zvaničnika 2. oktobra, proširene su pre sedam dana, uz saopštenje da se od zemalja-kandidata za članstvo u EU traži da slede spoljnu politiku Unije.

Kada bi na strani Brisela postojalo imalo dobre volje, ne bi insistirali na tome da Srbija uvede sankcije Belorusiji, jer je naša zemlja tek na putu ka članstvu u EU, koji, prema Kajtezovim rečima, neće biti lak, niti će ići prečicama.

Srpsko državno vođstvo trebalo bi da odmeri argumente za i protiv, kaže Kajtez i podseća da je Srbija odlaganjem vojnih vežbi „Slovensko bratstvo“, u kojima učestvuje i beloruska vojska, napravila kompromis.

„Međutim, EU nas stalno gura ka zidu, imaju stalno nova i nova uslovljavanja“, napominje Kajtez.

Sankcije bi bile novo poglavlje

Za nekadašnjeg jugoslovenskog diplomatu Zorana Milivojevića evropski zahtev geopolitički je motivisan i u kontekstu neposrednog interesa Brisela. Sa tog aspekta posmatrano, pritisak EU na zemlje-kandidate je logičan, ali ne postoji mogućnost da zbog eventualnog odbijanja da se povinuje odlukama Brisela, Srbiji budu uvedene sankcije, ističe on.

„To politički može stvoriti ambijent da proces pristupanja ne ide nekim ubrzanijim tempom, ali naš tempo je već usporen. I to ne zbog Belorusije, već zbog poglavlja 23, vladavine prava, medija i svega onoga što je u suštini tog poglavlja. Sa druge strane, proces je usporen zbog Kosova i Metohije, a sigurno ne zbog Belorusije“, kaže Milivojević.

Srbija usklađuje svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom EU tempom koji u ovom trenutku nije pravno definisan i koji nema pravnu osnovu, u smislu da je do kraja obavezujući. Precizno definisane spoljnopolitičke obaveze Srbije prema spoljnoj politici EU biće definisane u pregovorima oko poglavlja 31, koje još nije otvoreno, a spoljne politike trebalo bi uskladiti u momentu potpisivanja pristupnog ugovora Srbije u EU, dodaje naš sagovornik.

Ukoliko bi se Srbija pridružila sankcijama Belorusiji, takav potez ostavio bi traga na srpsko-beloruske odnose, smatra naš sagovornik. Treba imati u vidu da su odnosi između Srbije i Belorusije na, kako Milivojević kaže, zavidnom nivou i da nema otvorenih pitanja.

„To bi se svakako odrazilo na srpsko-beloruske bilateralne odnose, u tom smislu što Belorusija, bar mi se tako čini, ne bi mogla da ignoriše takvu činjenicu, ne bi mogla da ne smatra da je to pitanje koje otvara novu stranicu u odnosima između dve zemlje“, zaključuje Milivojević.

Brisel je, nakon što je proširio sankcije protiv beloruskih zvaničnika, zemljama-kandidatima ostavio rok od četrnaest dana da usklade svoje spoljne politike sa politikom EU. U zvaničnom glasniku Evropske unije navodi se da „evropski blok Lukašenka smatra odgovornim za nasilnu represiju od strane državnog aparata sprovedenu pre i posle predsedničkih izbora 2020. godine“.

Osim Srbije, evropsku deklaraciju kojom se osuđuju predsednički izbori u Belorusiji u avgustu su potpisali i drugi kandidati sa Balkana — Severna Makedonija, Crna Gora i Albanija, kao i Bosna i Hercegovina, koja je u statusu potencijalnog kandidata. Severna Makedonija je za sada jedina balkanska država u statusu kandidata za članstvo u Uniji koja je podržala sankcije Belorusiji.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala