Izložba crteža Miodraga Tabačkog u galeriji „Haos”

© Sputnik / Marija JakovljevićSkice Miodraga Tabačkog za "San letnje noći"
Skice Miodraga Tabačkog za San letnje noći - Sputnik Srbija
Pratite nas
Radovi uglednog i svetski poznatog scenografa i kostimografa Miodraga Tabačkog od sutra su pred publikom u galeriji „Haos”.

Retrospektivna postavka obuhvatiće dela iz petodecenijskog rada umetnika - crteže namenjene dramskim, baletskim i operskim predstavama, izvedene olovkom, tušem, akvarelom, pastelima, ponegde i uljem, u kojima se uočava maštovitost, kultura autora i smelost u pomeranju granica mogućeg i zadatog.

„Ova izložba pokazatelj je mojih kreativnih rešenja - mojih crteža i skica, ali na mene intimno ne utiče samo moj rad, nego neminovno predstava u celini, kako je publika videla, koliko je dugo igrana, gde je gostovala i pobeđivala”, kaže za Sputnjik Miodrag Tabački.

© SputnikMiodrag Tabački među svojim crtežima u galeriji Haos
Izložba crteža Miodraga Tabačkog u galeriji „Haos” - Sputnik Srbija
Miodrag Tabački među svojim crtežima u galeriji Haos

Na crtežima razigrane linije i graciozne figure

Uradio je više od dve stotine scenografija i kostime za preko stotinu dramskih, operskih, baletskih i lutkarskih predstava.

Crtež bez prisustva boja je bio moje rešenje za baletsku predstavu ’San letnje noći’ (1987), dramu ’Sumnjivo lice’ (1974) sa Ljubišom Ristićem, ’Bubnjeve u noći’ (1982, Beogradsko dramsko pozorište), ’Ožalošćenu porodicu’ (Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu), ’Antigonu’ (Ljubljansko mesno gledališče, pa ’Baladu o gospodaru Halevinu’ iz Antverpena. Sve ove predstave pripadaju jednom žanru mog rada, dok sam za pojedine opere uključio boju i prostorna rešenja prikazao u maniru epohe“, pojašnjava Tabački.

Razigranom linijom sa mnoštvom detalja i sa šaljivim gotovo karikaturalnim predstavama Tabački prikazuje scenu u „Bajci o kralju Jelenu“, komadu „Nikad se ne zna“ ili Fejdoovom „Silom muž“.

Linijama crteža suprotstavlja akcente u boji kod „Balade o gospodaru Halevinu“ i „Na letovanju“ Maksima Gorkog, slikarski postupak primenio je kod „Cementa“ F. Gladkova i H. Milera ili „Karmine Burane“ Karla Orfa, dok je kod „Rodoljubaca” Jovana Sterije Popovića kombinovao slikane partije i linearne crteže.

© Foto : Galerija HaosSkice kostima Miodraga Tabačkog za predstavu Kir Janja, 1978.
Izložba crteža Miodraga Tabačkog u galeriji „Haos” - Sputnik Srbija
Skice kostima Miodraga Tabačkog za predstavu Kir Janja, 1978.

Za „San letnje noći“ Tabački je izabrao graciozne, elagantno izdužene figure rađene tušem, Servantesov „Čoveka od La Manče“ se izdvaja po dostojanstvu muških figura i ljupkosti ženskih, po efektnim bojenim odnosima sa značajnom ulogom crvene boje, a „Duh zemlje“ F. Vedekinda po raskošnim skicama inspirisanim duhom secesije.

Maštovitost, kultura i smelost

U tekstu koji prati izložbu Gordana Popović Vasić ističe da su crteži Miodraga Tabačkog izrazite imaginacije, bogatog likovnog jezika i često složenih zamisli.

„Osnovne premise su uvek tekst i zahtevi reditelja i ta činjenica određuje početnu podređenost, neophodnu disciplinovanost, uslovno govoreći granice mogućeg. Međutim iza te barijere otkrivamo pravu prirodu talenta Miodraga Tabačkog: maštovitost, kulturu i smelost”, ocenila je Popović Vasić.

© Foto : Galerija HaosScenografsko rešenje za predstavu „Bubnjevi u noći", 1982.
Izložba crteža Miodraga Tabačkog u galeriji „Haos” - Sputnik Srbija
Scenografsko rešenje za predstavu „Bubnjevi u noći", 1982.

Tabački kaže da mu se retko dešavalo da se nađe u projektu u kome je koncept reditelja dijementralno različit od koncepta pisca i da uglavnom svi manje ili više pročitaju ili dožive projekat na isti način.

„Meni je stalo da što više kažem vizuelnom komponentnom predstave i to mi je obično uspevalo. Mnogo mi znači da elementarne smernice za predstavu dobijem pre čitanja teksta da se ne bi desilo da ja to drugačije pročitam od reditelja i da se za to jako vežem pa mi teško pada da se iza toga korigujem”, navodi Tabački.

Drugačije je kada radi poznati komad poput Šekspirovog „Hamleta”.

„Radio sam četiri Hamleta, a da ne govorim o onome koji sam čitao kao gimnazijalac i kasnije na Fakultetu primenjenih umetnosti. Intrigantno je što jedan isti tekst možete na drugačiji način pročitati. Naravno ne mnogo različit. Bar u mom iskustvu to ne postoji”, objašnjava Tabački.

© Foto : Galerija HaosLulu u predstavi „Erdgeist", 1978.
Izložba crteža Miodraga Tabačkog u galeriji „Haos” - Sputnik Srbija
Lulu u predstavi „Erdgeist", 1978.

Kreativnost i igra i u jednostavnosti

Tabački kaže da nikada nije sputavan u svojoj kreativnoj slobodi pa je inspiraciju nalazio čak i u enerijerima koji bi trebalo da budu vrlo jednostavni.

„Jednostavan enterijer vas može povesti u istraživanje. To je moje iskustvo sa predstavom ‘Nigde nikog nemam’ u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta gde sam osmislio neuobičajno rešenje. Četvrti zid između publike i scene sam sklonio tako što sam ga spustio i položio na put između gledališta i glumaca. To je moju maštu razigralo i kasnije se to ispostavilo kao veliki kvalitet predstave”, dodaje Tabački.

Izložba crteža Miodraga Tabačkog u galeriji „Haos” će trajati do 27. novembra.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala