Otišla Isidora Žebeljan, ostalo delo vredno za tri života

© Foto : Sputnjiku ustupile „Novosti“Isidora Žebeljan
Isidora Žebeljan - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ostavila je muzički opus koji staje ne u jedan, već u tri života. Na našu žalost, otišla je suviše rano, a mogla je još toliko toga da uradi, kaže na vest o odlasku Isidore Žebeljan kompozitorka Ivana Stefanović.

Opus vredan tri života

Vest da je opus Isidore Žebeljan, vredan tri života, trajno zaustavljen i iznenada zaokružen, u javnosti je dočekana uz šok i nevericu. Najmlađi član Srpske akademije nauka i umetnosti, žena koja je slavu savremene kompozicije pronosila svetom, tiha i diskretna Isidora Žebeljan napustila nas je samo dva dana posle svog 53 rođendana.

„Isidora je bila važan, hrabar umetnik. Stalno je koračala napred, kao svi hrabri ljudi“, podseća Ivana Stefanović.

Dobitnica brojnih nagrada u zemlji i inostranstvu, Isidora je po logici uspeha i dara predstavljala jedinstveno zaštitno lice svake priče o srpskoj kompoziciji i njenom statusu u svetu.

© Foto : YT/Gregoriani ZupanyIsidora Žebeljan
Otišla Isidora Žebeljan, ostalo delo vredno za tri života - Sputnik Srbija
Isidora Žebeljan

Prva srpska opera koja je pokorila svet

Opera „Zora D“ donela joj je svetsku slavu i bila prva srpska opera koja je svetsku premijeru imala u inostranstvu. To je i prvo muzičko delo koje je, posle 1935, postavljeno na sceni van granica Srbije. Od tada, Isidora je neprekidno dobijala porudžbine od značajnih institucija u Srbiji i svetu.

Za kompozitorku Ivanu Stefanović, Isidora je jedna od onih osoba koja je važnija od našeg pamćenja. Ona posebno ističe operu „Zora D“ kojoj se, kako kaže, uvek s razlogom vraća.

„Imala sam sreću da, kao umetnički direktor BEMUS festivala, predstavim ovo delo beogradskoj publici. Ne samo operom i kompleksnim delima, već i sa malim kompozicijama Isidora je pokazivala da je bila veliki radnik i da je svoju muziku stvarala bespoštedno - rudarski. Neizmerno žalim za svim onim divnim stvarima koje ova naša talentovana umetnica neće napisati.“

Muzika za „Prokletu avliju“

Širokih znanja i interesovanja, Isidora je radila muziku inspirisanu književnošću, ali i onu namenjenu teatru i filmu. Sarađivala je sa pozorišnim i filmskim rediteljima, poput Nebojše Bradića, Dejana Mijača, Vide Ognjenović, Tomija Janežića, Miše Radivojevića i mnogih drugih. Komponovala je muziku za četrdeset pozorišnih predstava u svim značajnim kućama u Srbiji, Norveškoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Za muziku za pozorište tri puta joj je dodeljena Sterijina nagrada.

Nebojša Bradić, pozorišni reditelj koji je imao prilke da sarađuje sa Isidorom na nekoliko pozorišnih predstava, o radu sa proslavljenom kompozitorkom kaže:

„Isidorina muzika davala je posebnu dimenziju pozorištu. Radeći sa njom na predstavi ’Prokleta avlija’ koja mi je bila izuzetno važna, u Isidorinoj muzici pronalazio sam i pokret, i svetlost, i sve one dimenzije koju muzika, kada je rade veliki umetnici, pruža“, ističe reditelj.

Njena muzika nije bila primenjena, to je autorski odraz doživljaja celine jedne predstave, podseća Bradić.

„Isidora je bila autentičan umetnik, neko ko je imao svoj svet. Taj svet je nalazio svoja ovaploćena u različitim žanrovima. Zbog toga se o njenom opusu može govoriti kao o jedinstvenom delu, kojem je muzika samo jedno od ishodišta. Nema sumnje da ona pripada velikoj umetnosti koja govori i o prošlosti, i o našem vremenu, ali i o budućnosti“, kaže Nebojša Bradić.
Studenti su je obožavali

Podsetivši se ranih dana u kojima je upoznao, Zoran Erić ističe prve Isidorine radove koji su i tada ukazivali na njen talenat.

„Bio sam kolega njenog profesora i referent za njen diplomski rad. I danas se najjasnije sećam i najbolje poznajem njene prve simfonijske kompozicije, u prvom redu njen diplomski rad ’Pikarske scene’ za simfonijski orkestar. Bilo je jasno da je pred nama raskošan dar“, seća se Erić.

O Isidorinom pedagoškom radu, po Erićevom mišljenju, najbolje govore njeni studenti koji su je veoma cenili, slušali i jednostavno - voleli.

„Pamtiću je kao jednog od naših najistaknutijih kompozitora i kao divnog kolegu. Kao osobu koja je uvek bila tu da pomogne svojim studentima. To što je lako uspostavljala kontakte sa mladima je zahvaljujući njenoj muzici koja im je bila bliska“, zaključuje Erić.

Muziku Isidore Žebeljan izvode najznačajniji ansambli današnjice, kao što su Oktet Berlinske filharmonije, Bi-Bi-Sijev simfonijski orkestar, Geteborški simfonijski orkestar, Bečki simfoničari, Brodski kvartet i mnogi drugi.

Njene kompozicije se redovno izvode u čitavoj Evropi, Izraelu, na Dalekom istoku, u Americi, Africi i Australiji. Autorski kompakt diskovi objavljeni su u Nemačkoj i Velikoj Britaniji.

Neka od najvažnijih dela Isidore Žebeljan su: opere „Zora D“, „Maratonci“, „Simon izabranik“, „Dve glave i devojka“, „Nahod Simon“; orkestarska dela: „Konji Svetog Marka“, „Zujte strune“, „Escenas picaras“; koncertna dela: „Igra drvenih štapova“ za hornu i gudače, „Frula i flamingosi“ za klarinet i orkestar, „Tri čudne ljubavi“ za violinu i orkestar i ciklus pesama za glas i orkestar „Rukoveti“.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala