Antonio Gutereš: I pandemija nas nagoni da se borimo zajedno

© AP Photo / Anjum NaveedGeneralni sekretar UN Antonio Gutereš
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš - Sputnik Srbija
Pratite nas
Petnaestog septembra u Njujorku počinje jubilarno 75. zasedanje Generalne skupštine OUN. Ove godine, zbog pandemije izazvane virusom korona, zasedanje na visokom nivou će biti prvi put u istoriji održano u poluvirtuelnom formatu: većina lidera neće doći u Njujork, a u sali će se emitovati unapred snimljeni video-govori.

O značaju ovog zasedanja Generalne skupštine i o njenim prioritetima, o sudbini iranskog nuklearnog sporazuma, budućnosti vakcina koje se razvijaju protiv kovida 19, produženju ugovora o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja i očekivanjima od samita lidera „petorke“ Saveta bezbednosti, govori generalni sekretar UN Antonio Gutereš. 

Kakve rezultate očekujete od predstojećeg zasedanja Generalne skupštine UN, s obzirom na to da će se ono po prvi put održati u poluvirtuelnom formatu? Koji lideri i ministri spoljnih poslova će lično učestvovati na sednici na visokom nivou? Da li ćete se sastati sa predsednikom SAD Donaldom Trampom? 

– Ovo će biti jako značajno zasedanje, na kome će se diskutovati i rešavati najvažniji problemi sa kojima se svet suočava: od klimatskih promena do pandemije kovida 19. Glavni razlog zbog kog se ovaj događaj održava u poluvirtuelnom formatu, pandemija koja pogađa svaku zemlju i svaki region, sam po sebi ističe potrebu za kolektivnim rešenjima zajedničkih problema sa kojima se svi sada suočavamo. I verujem da će svi koji će učestvovati u ovom zasedanju biti spremni da pronađu zajednička rešenja koja su nam potrebna.

Uprkos poteškoćama sa održavanjem sastanka uživo, ja imam bliske kontakte sa mnogim stranim liderima širom sveta.   

U poslednje vreme SAD imaju prilično neobičan stav prema UN: na svoj način tumače rezolucije Saveta bezbednosti o Iranu, uvode sankcije protiv zaposlenih u Međunarodnom krivičnom sudu i napuštaju SZO. Da li ovo potkopava autoritet organizacije? I šta možete učiniti po tom pitanju? 

– Više puta sam izjavljivao da je Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA) trijumf multilateralne diplomatije i neširenja nuklearnog oružja. Smatram da bi države članice trebale učiniti sve da ga sačuvaju. Što se tiče moje uloge, sekretarijat će se voditi onim što dolazi od Saveta bezbednosti. 

Pozivam sve države članice da podržavaju jedna drugu i sistem Ujedinjenih nacija u borbi sa izazovima našeg vremena, uključujući i trenutnu krizu u oblasti zdravstva. Jasno sam rekao da je Svetskoj zdravstvenoj organizaciji potrebna podrška država članica u ovom odlučujućem trenutku u borbi sa kovidom 19. 

Takođe sam jasno izrazio svoju zabrinutost zbog negativnog delovanja protiv MKS. Nadam se da će sve restriktivne mere koje su nametnute pojedincima, biti primenjene u skladu sa obavezama zemlje domaćina u okviru sporazuma o eksteritorijalnosti sedišta UN.  

Rusija je prva država koja je zvanično registrovala vakcinu protiv kovida 19. Smatrate li da bi SZO trebalo da je preporuči za upotrebu? Da li ćete se vakcinisati? 

– Odluke o vakcinama protiv kovida 19 moraju donositi profesionalci iz oblasti medicine, uključujući i osoblje SZO. Ja očekujem da će oni pažljivo proučiti potencijalne vakcine i na osnovu toga dati svoje preporuke. 

Rusija i mnoge druge države su poslednjih godina postale predmet jednostranih sankcija i ograničenja. Kako, kao šef Svetske organizacije, doživljavate te jednostrane sankcije koje nije odobrio Savet bezbednosti UN? Da li takva praksa šteti međunarodnoj saradnji? 

– U OUN sankcioni režimi su prerogativ Saveta bezbednosti. Jasno je da među državama članicama UN ne postoji konsenzus u vezi sa primenom jednostranih sankcija.  

Kao što možda znate, u svojoj izjavi od 24. marta 2020. godine, koju ja u potpunosti podržavam, Mišel Bašele (komesarka UN za ljudska prava) pozvala je da se hitno preispitaju široke sektorske sankcije u zemljama koje se suočavaju sa pandemijom virusa korona, kako bi se izbegao kolaps medicinskog sistema u njima, uzimajući u obzir eksplozivni efekat koji to može imati na statistiku smrtnosti, patnje i daljeg širenja infekcije. 

Kada sam se 26. marta obratio članovima G20, takođe sam zatražio ukidanje sankcija koje bi mogle da podriju sposobnost zemalja da se bore protiv pandemije. S tim u vezi, takođe sam zabrinut da stav privatnog biznisa, koji teži ka tome da izbegava rizike, može i dalje ometati zakonske operacije pružanja humanitarne pomoći, posebno u bankarskom sektoru. 

Pregovori Rusije i SAD o produženju START-a 3 još nisu dali rezultate. Možda bi raspravu o budućnosti ovog sporazuma trebalo preneti na Savet bezbednosti? Da li ćete iskoristiti svoj autoritet i direktno razgovarati sa predsednicima Vladimirom Putinom i Donaldom Trampom, da biste ih podstakli da produže sporazum? Da li mislite da bi Kina trebalo da se pridruži sporazumima?

Produženje START 3 za punih pet godina je sada jedan od najvažnijih prioriteta na polju razoružanja i međunarodne bezbednosti. Ono će garantovati da će se očuvati ograničenja dva najveća nuklearna arsenala na svetu, koja se proveravaju. To će dati vremena za postavljanje temelja za pregovore o novim sporazumima, koji mogu uključivati i druge države koje imaju nuklearno oružje. 

Pozdravljam nedavne pregovore između Sjedinjenih Država i Ruske Federacije u Beču i pozivam obe strane da se što pre dogovore o koracima za produženje sporazuma na punih pet godina. 

Produžavanje START-a 3 je pitanje koje bi strane sporazuma trebalo da reše. Ali napominjem kako Sjedinjenim Državama, tako i Ruskoj Federaciji, da ne zaborave da je ovo korisno ne samo za njihovu bezbednost, već i za bezbednost svih država, za globalnu stabilnost, jer bi posledice upotrebe nuklearnog oružja bile globalne. 

Što se tiče uloge Kine, svestan sam da Kina, Rusija i SAD imaju različita gledišta po ovom pitanju. Nejednakost u veličini strateških arsenala takođe je ključna tačka nesuglasica. 

Lideri „petorke“ stalnih članica Saveta bezbednosti još uvek nisu odredili datum svog samita. Kakav rezultat očekujete od ovog sastanka? Da li mislite da bi predsednici trebalo da usvoje neki dokument kako bi zaštitili Savet bezbednosti od gubitka autoriteta?

– Nadam se i očekujem da će se lideri „petorke“ stalnih članica Saveta bezbednosti sastati na određenoj etapi i podržavam sve napore lidera zemalja „petorke“ da zajedno rade na rešavanju zajedničkih problema. Smatram da jedinstvo pet zemalja ima presudan značaj za efikasno funkcionisanje Saveta bezbednosti. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala