Asanžovo izručenje Americi gotovo da je izvesno. Čeka ga 175 godina robije

© Sputnik / Džastin Griffits-Uillьяms / Uđi u bazu fotografijaAkcija u znak podrške Džulijanu Asanžu ispred zgrade suda u Londonu
Akcija u znak podrške Džulijanu Asanžu ispred zgrade suda u Londonu  - Sputnik Srbija
Pratite nas
Kada se pogleda šta se ovih dana dešava, tokom suđenja – da je optužnica ponovo proširena, da ni Asanž i njegovi advokati do poslednjeg časa nisu imali pristup dokumentima, da svoje advokate nije video poslednjih šest meseci… Verujem da će Asanž biti izručen, kaže Nikola Vrzić, novinar i autor knjige „Vikiliks-tajne beogradskih depeša“

Komentarišući nastavak rasprave hoće li Velika Britanija Asanža izručiti Sjedinjenim državama Vrzić podseća da je Edvard Snouden suđenje osnivaču Vikiliksa Džulijanu Asanžu uporedio sa Kafkinim „Procesom“.

Ukoliko sud zaista odluči da Asanž bude izručen preko okeana, gde bi mu bilo suđeno za odavanje obaveštajnih tajni, osnivaču Vikiliksa preti zatvorska kazna duža od doživotne – 175 godina. 

Naš sagovornik dodaje da je, pored toga što su britanske vlasti prejudicirale presudu izjavom da su „istrajne da ga (Asanža) isporuče“, i sudija koja je ranije bila zadužena za njegov slučaj, Ema Arbino, dokazano bila u konfliktu interesa zbog sopstvenih i veza njenog muža, lorda Arbinoa, sa britanskim i američkim vojnoindustrijskim kompleksom i obaveštajnim službama.

Za Asanžovo izručenje garant je sporazum koji favorizuje SAD

Vrzićev stav kao da potvrđuju i događaji, ali i analize koje zapadni mediji daju o Asanžovom slučaju. Još kada je potpisan 2003, sporazum o ekstradiciji između Velike Britanije i SAD okarakterisan kao sporazum u kome je jedna strana, SAD, favorizovana, a da osnivač Vikiliksa nema čemu mnogo da se nada, potvrdio je i nekadašnji šef Odseka za ekstradicije britanskog tužilaštva Nik Vamos, još u februaru, kada je saslušanje Asanžu počelo.

S obzirom na „vrlo visok stepen poverenja i poštovanja između dve prijateljske nacije (SAD i Britanije)“, rekao je tada Vamos, Asanžovom timu advokata biće vrlo teško da ubedi britanski sud da je američki sistem nepravedan, „ma koliko god se političkih spletki kovitlalo okolo“.

Ko želi da sudi Asanžu – Tramp ili duboka država

Administracija Baraka Obame odustala je 2013. od namere da goni Asanža navodno iz bojazni da bi njegovo suđenje i eventualna osuda mogle da predstavljaju presedan za gonjenje drugih novinara koji otkrivaju državne tajne.

Međutim, Trampova administracija ponovo je pokrenula slučaj (Asanž je proveo sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu zbog optužbi za navodno silovanje koje su došle iz Švedske, a od kojih se kasnije odustalo), što je advokatima osnivača Vikiliksa poslužilo kao argument da se radi o političkoj odmazdi zbog objavljivanja poverljivih informacija koje kompromituju američke aktivnosti u Iraku i Avganistanu.

„Predsednik Tramp je na vlast došao sa novim pristupom slobodi govora i novim neprijateljstvo prema medijima, objavljujući rat novinarima-istraživačima“, tvrdio Asanžov advokat Edvard Ficdžerald u februaru.

Vrzić, pak, smatra da je veliko pitanje ko je pokrenuo stvari – Tramp ili oni delovi administracije koje američki predsednik ne kontroliše – duboka država.

„No, ako stavimo to pitanje na stranu, jasno je da Asanžov slučaj predstavlja opasan presedan. Uopšte, ta opsesivna potreba američke obaveštajne zajednice da kazni Asanža zbog toga što je uradio, a uradio je perfektan novinarski posao, ima dvojaku svrhu: jedna je osveta Asanžu zbog onoga što je uradio, a drugo je jedna veoma uverljiva, preteća poruka budućim, kako uzbunjivačima, tako i novinarima-istraživačima, koji bi se usudili da urade ono što je uradio Asanž“, kaže Vrzić i dodaje da bi, zbog onoga što je uradio, ceo svet trebalo da mu bude zahvalan.

Blaćenje Asanža kako bi Amerika opravdala svoje postupke

Asanž je, prema rečima našeg sagovornika, pokazao uvid u način funkcionisanja svetske supersile, koja se zaklinje da je „svetionik demokratije“ i zaštite ljudskih prava. Zahvaljujući Asanžu, mogli smo da se uverimo da stvari stoje sasvim suprotno od toga, dodaje on.

Sa namerom da opravdaju sopstvene postupke, uz pomoć mejnstrim medija, Asanžu su američke vlasti, duboka država i vojnoindustrijski kompleks prilepile etiketu oportuniste sa hakerskim veštinama. Međutim, kaže Vrzić, istina o Džulijanu Asanžu sasvim je drugačija.

„Potpuno je jasno da je Asanž novinar, da je to što je uradio, odnosno sve to što je Vikiliks uradio i otkrio tokom nekoliko godina svog postojanja i aktivnog delovanja, jedno vrhunsko novinarsko postignuće. Tu apsolutno ne postoji nikakva dilema“, smatra on.
Asanžu preti 175 godina robije

Saslušanje o ekstradiciji Džulijana Asanža počelo je februara ove godine, nakon što je uhapšen, pošto je morao da napusti ekvadorsku ambasadu u Londonu, a potom je odloženo za maj, kako bi se strane bolje pripremile za proces. Aprila meseca, zbog epidemije koronavirusa, sve je odloženo za 7. septembar.

Dok Asanž i njegovi advokati odbacuju optužbe i tvrde da se radi o napadu na slobodu govora i političkoj odmazdi zbog njegovih uzbunjivačkih aktivnosti, druga strana, vlada SAD, oličena u advokatu Džejmsu Luisu, tereti Asanža da je ugrozio živote američkih doušnika objavljujući strogo poverljive dokumente o američkim obaveštajnim aktivnostima u Iraku i Avganistanu i želi da mu sudi pred saveznim sudom u Virdžiniji.

Zapadni mediji pišu da će, pošto strane iznesu argumente, sudiji biti potrebno nekoliko meseci da donese odluku o Asanžovom eventualnom izručenju, a u obzir se uzima i eventualna žalba Evropskom sudu za ljudska prava, koja bi ekstradiciju mogla da odloži na neodređeno vreme.

Na svojoj strani, Asanž ima grupe za zaštitu ljudskih prava, poput Amensti internešenela i reportera bez granica, kao i brojne javne ličnosti, kao što je modna kreatorka Vivijen Vestvud, koji su se u ponedeljak okupili ispred zgrade suda kako bi mu pružili podršku.

„Velika Britanija mora da se pridržava svojih obaveza prema međunarodnom zakonu o ljudskim pravima, koji zabranjuju premeštaj pojedinaca u drugu zemlju u kojoj bi se suočili sa ozbiljnim kršenjem ljudskih prava. Izručenje Džulijana Asanža imaće dalekosežne implikacije na ljudska prava stvaranjem zastrašujućeg presedana prema onima koji objavljuju poverljive podatke u javnom interesu“, rekao je direktor Amnesti internešenela Nils Muiznieks.

Pročitajte još:

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala