Kome je potreban rat između Jermenije i Azerbejdžana?

© AFP 2023 / Karen MinasyanJermenski vojnik
Jermenski vojnik - Sputnik Srbija
Pratite nas
Do sukoba između jermenske Tavuške oblasti i azerbejdžanskog Tovuzskog rejona došlo je 12. jula. Kako to obično biva, u Jerevanu i Bakuu su razna objašnjenja kako je do toga došlo.

Azerbejdžan tvrdi da su Jermeni iz čista mira počeli da gađaju teritoriju susedne države i kao posledica ovog napada poginulo je nekoliko azerbejdžanskih vojnika. Sa druge strane Jermenija tvrdi, da su napade započeli Azerbejdžanci, kako bi osvojili jedan od pograničnih punktova. U sukobu je poginulo nekoliko azerbejdžanskih vojnika, a o gubicima na jermenskoj strani (osim oficijalne izjave „nema žrtava“) drugih saopštenja nije bilo.

Kriza u odnosima Jermenije i Azerbejdžana

Kriza nije završena. Zvaničnici u Bakuu i Jerevanu sazivaju sastanke i prete jedni drugima, a eksperti i novinari se prepiru na temu „šta se dogodilo“ i „kome je to potrebno“. Po mišljenju ruskog eksperta Igora Korotčenka, provokacija na granici je potrebna jermenskom premijeru Nikoli Pašinjanu, kako bi odvukao pažnju sunarodnika od državnih problema. „Za Nikolu Pašinjana, kome opada uticaj, rat je dar sa neba, kome može da prepiše probleme i promašaje, da produži svoju vladavinu, objasni čistku svojih protivnika i Konstitutivnog suda Jermenije, kao i potrebu da konsoliduje narod u borbi protiv Azerbejdžana. Te tehnike su još od Trećeg rajha poznate“, - izjavio je Korotčenko.

© AP Photo / Armenian Defense Ministry Press ServiceSukob na jermensko-azerbejdžanskoj granici
Kome je potreban rat između Jermenije i Azerbejdžana? - Sputnik Srbija
Sukob na jermensko-azerbejdžanskoj granici

Sve veći broj Jermena je nezadovoljan radom Nikole Pašinjana – dok je bio na vlasti on je demonstrirao svoju ograničenost, osvetoljubivost, autoritativni karakter i nesposobnost da se promeni iz destruktivnog lidera ulične opozicije u konstruktivnog i konsolidovanog premijera.

Prvo, za konsolidaciju društva nije potrebno smišljati pretnju od rata – ona već postoji i Jermeni sa njom neprestano žive. Drugo, u Jerevanu su svesni  činjenice, da ako oni budu inicijatori malog pobedonosnog rata i napadnu Azerbejdžan, taj rat se može završiti preimenovanjem jerevanskog Trga Republike u Trg Gejdara Alijeva.

U slučaju napada Jermenije na Azerbejdžan nikakvih formalnih ili neformalnih garancija zaštite od strane Rusije neće biti, tada će kao pomoć Azerbejdžanu brzo, odlučno i u skladu sa međunarodnim dogovorima doći Turska. „Neka Jermenija dođe sebi…Azerbejdžan nije sam“, - podsetio je turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušolu.

Ako ćemo prihvatiti verziju o azerbejdžanskim napadima, onda će sve izgledati logičnije. Sada je pitanje Karabaha razvilo povoljan status za Jerevan i nepovoljan status kvo za Baku. Teritorija samoproglašene republike defakto je nezavisna i taj položaj je dao garancije, kako Jermeniji, tako i neformalno Rusiji. Postojanje garancija ne dozvoljava Azerbejdžanu da reši pitanje vraćanja teritorije silom (bar, bez riska da ponovi sudbinu Saakašvilija iz 2008. godine), a sam proces pregovora o Karabahu je zamrznut zbog nespremnosti Jerevana da sledi „madridske principe“ – plan o vraćanju Karabaha Azerbejdžanu.

Baku pokušava da nađe izlaz iz ovog ćorsokaka. Napada, povećava napetost – a zatim spoljnjim partnerima govori, da je to sve posledica odsustva progresa u pregovorima. „Šta Vi mislite, da će država koja ima deset miliona stanovnik, koja je bogata i razvijena u nedogled trpeti okupaciju svoje teritorije? To je nemoguće... Pregovori se ne mogu voditi samo radi pregovora. Pregovori moraju da daju rezultate. Ako ne daju rezultate, onda će, naravno, biti vojnih akcija“, - razočaran je Ambasador Azerbejdžana u Rusiji, Polad Bulbulolu. I dodaje, da ako ne aktiviraju pregovarački proces,  onda ti oružani sukobi u jednom danu mogu prerasti u rat, koji će biti katastrofalan za ceo region “.

Vojska Azerbejdžana - Sputnik Srbija
Napeto na granici: Azerbejdžanska vojska granatirala uporište Jermena

Abasador naravno lukavo izjavljuje – početak rata što se tiče Azerbejdžana (kada Moskva direktno ili indirektno ispuni sve obaveze prema Jermeniji) će biti strašan pre svega za predsednika Azerbejdžana Ilhama Alieva, koji će izgubiti nadu da povrati Karabah i sačuva svoju poziciju.

U isto vreme može se dogoditi i sledeći scenario, kada Alijevu (koji je povratak Karabah učinio „društvenim dogovorom“ sa stanovništvom i koji mu obezbeđuje doživotnu vlast), ne ostaje ništa drugo nego da rizikuje. Ili on može da računa na to, da je rizik minimalan – na primer, ako premijer Nikola Pašinjan i njegovi prozapadni saborci u jermenskoj vlasti nastave da ruše odnose sa Moskvom.

Upravo iz tog razloga Kremlj je (bez obzira šta da uradi Pašinjan, je siguran da nije potreban rat na Kavkazu) dužan da na neki način ubedi Baku da prekine provokacije. Pitanje je, kako to da učini? Moskva ne može da primora Jerevan da da ustupke u pregovorima. Prvo, jer „madridski principi“ odavno nisu primenljivi i daleko su od realnosti. Drugo, jednostrani ustupci neće dovesti do stišavanja odnosa, već će postati teren za iniciranje novih ustupaka. Treće, u uslovima današnje političke situacije u Jermeniji ni jedan jermenski lider ne može da prihvati jednostrane ustupke Baku. Pašinjana i tako optužuju kako namerava da preda Karabah Azerbejdžancima.

Naravno, možda nije potrebno ubeđivati, već naterati Baku da prekine sa provokacijama. Formalno Jermenija je član Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) i obzirom da su sukobi bili van teritorije Nagorno Karabaha (koji sa tačke gledišta međunarodnog prava formalno i čini deo Azerbejdžana), moguće je da je reč o napadima na člana ODKB.

Aktuelna situacija u odnosima Jermenije i Azerbejdžana 

Već treći dan se nastavljaju sukobi na jermensko-azerbejdžanskoj granici. Prema informacijama koje dolaze iz Bakua, poginulo je 11 azerbejdžanskih vojnika, uključujući i generala. Jermenska strana je saopštila da ima 4 žrtve i 5 ranjenih. Azerbejdžan i Jermenija prebacuju krivicu jedni na druge. Međunarodna zajednica poziva strane na dijalog. Ministarstvo inostranih poslova Rusije se oglasilo i navelo da je spremno da pruži pomoć u stabilizaciji odnosa.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala