„Firer je bio svuda“: Kako je Hitler bio u zatvoru u Moskvi i služio u američkoj mornarici

© AFP 2023 / HEINRICH HOFFMANNAdolf Hitler
Adolf Hitler - Sputnik Srbija
Pratite nas
„Jednom je oficir koji je proveravao da li je sve u redu na brodu, pitao za moje prezime“, prisetio se Vilijam Patrik. „Hitler“, odgovorio sam mirno. „Drago mi je što Vas vidim Hitler“, rekao je oficir uz osmeh. „Moje prezime je Hes“.

Mornar je pomislio da se momak šali, ali on je govorio istinu. Hitlera ranije nisu uzimali u vojsku SAD, iako je on bio željan fronta. Neprestano su ga odbijali, čim bi videli njegova dokumenta. On nije odustajao: napisao je pismo predsedniku Ruzveltu koji je izdao naredbu da se 6. marta 1944. godine Hitler upiše u američku ratnu mornaricu. Dobrovoljac se borio hrabro, bio je teško ranjen i nagrađen medaljom „Purpurno srce“. Ali Vilijam Patrik Hitler nije imao samo isto prezime, već je i bio bratanac firera Nemačke Adolfa Hitlera! I to nije sve. Mlađi brat Vilijama Patrika, podoficir Vermahta Hajnc Hitler, zarobljen je 10. januara 1942. godine na Istočnom fronu i ubrzo je preminuo u Butirskom zatvoru.  

Ucenjivanje strica porodičnim skandalima

Brat firera Alojz Hitler Junior je rođen 1882. godine, iz vanbračne veze njegovog oca (službenika na austrijskoj carini Alojza Hitlera Seniora) sa devojkom Franciske Macelsberger. Zatim je službenikova supruga preminula, on se oženio ljubavnicom i usvojio njenu decu, ali nakon dve godine i Franciske je preminula. Neumorni Hitler Senior se ponovo oženio budućom majkom Adolfa Klarom Pelcl.  

Sa 17 godina Alojz je pobegao iz očeve kuće zbog skandala sa ocem i loših odnosa sa maćehom. Otišao je u Irsku, koja je tada pripadala Velikoj Britaniji, i dobio posao pomoćnog kuvara u lokalnom hotelu. Dva puta je hapšen i služio je kazne za krađu stvari od gostiju. Zatim je oženio Irkinju Bridžit Dauling, preselio se u Liverpul, tamo je 1911. godine par dobio sina Vilijama Patrika Hitlera. 

Mladi Vilijam (kojeg je firer zvao jednostavno „Vili“) je 1933. godine došao u Nemačku kako bi (po sopstvenom priznanju) dobio dobar posao od svog strica, koji je bio na čelu države. Snovi su se ostvarili. Kancelar ga je zaposlio u „Rajh kredit banci“, a zatim u fabrici automobila „Opel“ kao vodećeg menadžera za prodaju automobila. Međutim, bratancu to nije bilo dovoljno.

Zbog svojih ambicija, stalno je „pritiskao“ strica, želeći da zauzme mesto u vladi Nemačke. Ovaj momak je navodno pretio da će prodati skandale o porodici firera zapadnim novinama, ako se „moje lične finansijske okolnosti ne poboljšaju i ako ne dođe do napretka u karijeri“. Bilo tako ili ne, ali 1938. godine Adolf Hitler je tražio da se Vilijam Patrik odrekne britanskog državljanstva i da dobije „prilično značajno mesto“ u SS ili čak mesto zamenika ministra. 

„Deda kancelara Rajha je bio Jevrejin“

Bratanac je procenio da je firerova zamisao zamka i pobegao je iz Nemačke u Ameriku tajno, ne obavestivši oca Alojza. Napisao je gnevni članak za magazin „Luk“ pod nazivom „Zašto mrzim svog strica?“, i držao je govore po Sjedinjenim Državama govoreći da je Hitlerov deda bio jevrejski trgovac.

Nakon što je Nemačka 11. decembra 1941. godine objavila rat SAD-u, Vilijam Patrik Hitler je tražio da ga pošalju na front kao običnog vojnika, ali bezuspešno. Čim su vojni komandanti ugledali ime momka, bilo im je loše. Bratanac firera je bio uporan i tvrdio je da želi da „uništi nacističko zlo“. Nakon odobrenja predsednika Ruzvelta i provere specijalnih službi, on je uključen u flotu kao brodski farmaceut (sa pravom nošenja vojnog oružja), a 1945. godine je ranjen šrapnelom kada je neprijateljska artiljerija gađala brod. Vilijam Patrik je 1947. godine demobilisan, oženio se i otvorio u Njujorku malu laboratoriju za analize krvi koje se plaćaju. Morao je da promeni prezime na Stjuart-Hjuston, jer javnost nije bila previše željna da daje krv kod specijaliste sa prezimenom Hitler. Bratanac firera je umro 1987. godine i sahranjen je zajedno sa svojom majkom na jednom od groblja u Njujorku. 

Pretukli ga do smrti zbog „Hajl Hitler!“

Alojz Hitler Junior je u maju 1914. godine ostavio ženu Irkinju Bridžit Dauling, vratio se u Nemačku i oženio se Nemicom Hedvigom Hajdeman koja je postala majka Hajnca Hitlera (mlađi brat Vilijama Patrika). Otkriveno je da se Alojz nije razveo sa prethodnom suprugom i treći put je poslat u zatvor zbog bigamije.

Hajnc je odrastao u uverenog nacistu, obožavao je Adolfa Hitlera, a diktator ga je zvao „omiljenim bratancem“. Sa 18 godina mladić je završio elitnu Nacionalnu političku akademiju i nameravao da postane oficir. Prema sećanjima jednog „nećaka“ iz razreda, Hajnc je vozio automobil po Magdeburgu bez vozačke dozvole, ignorišući saobraćaj. Kada bi ga policajac zaustavio, pokazivao je dokumenta i smejao se, gledajući kako policajac postaje bled.

Nakon napada Nemačke na SSSR, oficir za vezu 23. artiljerijskog puka Hajnc Hitler se našao na Istočnom frontu, odslužio je do čina podoficira i dobio Gvozdeni krst 2. klase. Karijera je brzo završena jer je 10. januara 1942 godine Hajnc dobio zadatak da obnovi komunikaciju na liniji fronta i zarobili su ga sovjetski vojnici. Nadmeno je izjavio da je firerov bratanac i da prema njemu treba da se odnose „sa poštovanjem“. Hitlerov rođak je bez poštovanja smešten u Butirski zatvor u Moskvi. Prema nekim izveštajima, Hajnc Hitler je preminuo od prehlade, a prema drugim je preminuo od prebijanja zatvorenika iz njegove ćelije jer ih je umorio beskrajnim pevanjem nacističkih marševa i glasnim vikanjem „Hajl Hitler!“. 

„Adolf nije znao za koncentracione logore“

Otac oba brata Alojz Hitler Junior je 1934. godine otvorio restoran u Berlinu „Alojz“. Ovo mesto je brzo postalo popularno među oficirima SS i vojnicima jurišnog odreda (Šturmabtajlung). Firer je ignorisao rođaka i nikada sa njim nije razgovarao, smatrajući da je posao u ugostiteljstvo nedostojan. Britanska vojska je 1945. godine uhapsila Alojza, ali su ga brzo pustili. Užasnut sastankom sa Hitlerovim bratom, engleski novinar je uzviknuo: „Ovaj firer je jednostavno svuda po Nemačkoj!“. Ubrzo je Alojz promenio prezime u Hiler. Umro je 1956. godine.

Adolfova sestra Paula Hitler je promenila pasoš pre nego što su nacisti došli na vlast i uzela prezime Vulf kako ne bi privukla previše pažnje. Nije se pridružila NSDAP i radila je kao sekretar u vojnoj bolnici. Posle rata gospođu Hitler su Amerikanci zadržali na kratko vreme. Paula se nastanila u Bavarskoj, zarađivala je za hleb kao medicinska sestra i bolničarka bivših članova SS koji su je rado zvali. Žena je umrla od raka 1694. godine.

Adolfova polusestra (ćerka druge žene firerovog oca) Angela Hitler (po mužu je bila Raubal) se posvađala sa kancelarom Rajha zbog njegove afere sa Evom Braun i šef Rajha je prekinuo sve odnose sa polusestrom i poslao je u Drezden. Oni su se pomirili nekoliko godina kasnije. Hitler je u testamentu naredio da se sestri isplaćuje po 1000 rajhmaraka mesečno. Angela je sve do svoje smrti 1949. godine, sa penom u ustima, tvrdila da ni ona, ni sam Hitler nisu znali o pogibiji miliona ljudi u koncentracionim logorima — „inače bi dobar Adolfik sve zaustavio“. Njen sin Leo (sestrić Hitlera) u činu poručnika čete sapera je zarobljen tokom kapitulacije Šeste armije u Staljingradu, a u sovjetskom logoru je bio do 1955. godine. 

U istoriji Drugog svetskog rata je zabeležena jedna iznenađujuća činjenica: Sovjetskoj armiji je služio član Komsomola, mitraljezac...Semjon Konstatinovič Hitler. Pokazavši junaštvo u borbama za Odesu, osam dana zaredom je uništavao neprijatelja koji je napadao, bio je ranjen i odlikovan medaljom „Za hrabrost“. Komandant Hitler je poginuo 3. juna 1942. godine sa 20 godina u bitkama za Sevastopolj. Ali on je, naravno, samo imenjak, a ne rođak. 

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala