Tri decenije kasnije: Americi preti sovjetski scenario

© AP Photo / Amanda SnyderProtesti u Sijetlu
Protesti u Sijetlu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Tri decenije nakon raspada Sovjetskog Saveza slična sudbina preti SAD, smatra kolumnista lista „Figaro“ Nikola Bavre i objašnjava da je razlog za to „samoubilačka“ politika američkog predsednika Donalda Trampa, koji je uvukao zemlju u atmosferu građanskog rata.

Prema mišljenju autora, današnja Amerika proživljava četiri krize istovremeno. Epidemija kovida 19 je, kako kaže Bavre, postala za SAD svojevrsni novi Perl Harbor, koji je već odneo 110 hiljada života.

To je dovelo do recesije istorijskih razmera, kada je 45 miliona ljudi ostalo bez posla za tri meseca, a ove godine se očekuje da će BDP pasti za 6,5 odsto. Ubistvo Džordža Flojda u Mineapolisu izazvalo je nerede na rasnoj osnovi i pljačke u američkim gradovima, koji podsećaju na proteste 1968. godine nakon ubistva Martina Lutera Kinga.

I za kraj, novinar ističe da Trampov populizam sa njegovim namerama da pribegne zakonu iz 1807. godine o suzbijanju ustanka i da poveri vojsci ponovno uspostavljanje reda u zemlji, uprkos osnovama pravne države i prigovorima vojnog rukovodstva - gura SAD u haos.

Protesti u Francuskoj - Sputnik Srbija
Plamen iz Amerike potpiruje Evropu: Hoće li „nova 1968.“ promeniti svet

Bavre smatra da, zaobilazeći Kongres, pritiskanjem pravosuđa i vojske, šef Bele kuće uništava aktuelni bezbednosni sistem. On je dodao da uprkos svim javnim nedostacima Trampove politike, još nije izgubio šansu za reizbor 2020. godine, kao i da se to u velikoj meri objašnjava slabošću kandidata demokrata Džoa Bajdena.

Ranije je list „Jerusalim Post“ napisao da Sjedinjene Američke Države brzo gube poziciju i „nazaduju“, što koriste Rusija, Kina i druge zemlje.

Prema pisanju autora, slabljenje SAD je izazvano protestima koji su zahvatili zemlju, kao i epidemijom virusa korona.

Neredi u SAD

Od kraja maja u mnogim velikim američkim gradovima počeli su protesti i neredi zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda prilikom hapšenja. Džordž Flojd je preminuo 25. maja u bolnici u Mineapolisu, posle intervencije belog policajca Dereka Šovina koji je prilikom hapšenja gotovo devet minuta držao koleno na njegovom vratu, uprkos Flojdovim povicima da ne može da diše.

Protesti koji su počeli u Americi nakon ubistva Džordža Flojda raširili su se po celom svetu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala