Gotovo je pak izvjesno da će do 1. jula biti otvorena većina hotela u Crnoj Gori, ali to turističkim radnicima ne uliva previše optimizma.
Aleksandar Franeta, vlasnik pet privatnih luksuznih objekata za izdavanje u Lapčićima iznad Budve, za Sputnjik kaže da su svi gosti koji su kod njega za ovu godinu bili rezervisali, u međuvremenu — otkazali rezervacije.
Prazna plaža u Bečićima
„Moja lična procjena je da će turizam ove godine minimum 70-80 odsto biti lošiji nego prošle godine, što će dovesti u katastrofalnu situaciju sve primorske opštine, a pogotovo Budvu, gdje su ljudi uložili ogroman novac u izgradnju novih hotela i apartmana... Prvo i osnovno, restorani i kafei.. — ništa nije otvoreno osim nekih 20 odsto koji imaju svoje radnike, dok ostali nisu ni otvarani jer nemaju svoje radnike niti imaju turiste. Na plaži u Bečićima vi sada nemate apsolutno nikoga“, obrazlaže Franeta za Sputnjik.
On takođe dodaje da za sada nema naznaka kad bi sezona mogla da počne — jer ništa ne zavisi od Crne Gore.
„Imamo ogroman problem jer pojedine zemlje, prema kojima smo mi otvorili granicu (poput Hrvatske i Njemačke...), to isto nisu učinile prema nama. Takođe, svi koji imaju turističke objekte su manje više zaduženi ili kod stranaca ili privatno, a banke i javni izvršitelji su već krenuli na njih. Postavlja se pitanje odakle to da servisiraju, a dodatno nemaju ni radnu snagu jer je granica prema Srbiji zatvorena. Mi sami sebe guramo u propast“, upozorava Franeta.
Bez ruskih turista
U kontekstu upitne turističke sezone, naš sagovornik se osvrnuo i na najskoriju prognozu jedne od tri priznate američke rejting agencije „Fič“, koja je ove godine objavila prognozu pada hrvatskog turizma za čak 70 odsto, ocjenivši da je u Crnoj Gori situacija mnogo gora nego u Hrvatskoj.
„Jedina osoba koja je ispravno rekla je gospođa Ana Nives Radović iz Turističke organizacije Kotor, koja je kazala da će ova sezona potpuno da propadne. Da će sledeća sezona da bude na pola od normalne, a da tek za 3-4 godine treba da očekujemo da se vratimo na prethodnu godinu i po broju gostiju i po tome što će oni u Crnoj Gori moći da potroše“, upozorava Franeta, uz argument da je ove godine pride onemogućen i dolazak ruskih turista, koji čine preko 30 odsto gostiju na Crnogorskom primorju.
Da stvar bude alarmantnija, prema najnovijim podacima Svjetskog savjeta za turizam i putovanja, doprinos sektora turizma i putovanja crnogorskoj ekonomiji mnogo je veći od do sada saopštavanih 1,2 milijarde evra.
Naime, doprinos turizma i putovanja crnogorskoj ekonomiji iznosi 1,58 milijardi evra, što čini čak 32,1 odsto crnogorskog BDP-a, dok je za turizam i putovanja vezano čak 66.900 radnih mjesta u Crnoj Gori, odnosno 32,8 odsto ukupnih radnih mjesta u državi.
Najbrže će se oporaviti luksuzni turizam
Ipak, iako sektor turizma sa povezanim djelatnostima čini gotovo trećinu crnogorske privrede, već sada je jasno da će zbog pandemije kovida 19 putovanja širom planete biti značajno ograničena, pa od ove turističke sezone niko ne očekuje mnogo.
Na udaru su gotovo svi turistički radnici i agencije, dok su predviđanja da će oni koji prežive ovu godinu, morati da se naviknu na novi način rada, koji će uključivati brojne epidemiološke mjere, barem dok se ne otkrije vakcina ili lijek za kovid 19.
Sa druge strane, za one koji planiraju odmor u Crnoj Gori, za sada je jasno da će najmanje problema imati oni turisti sa malo dubljim džepom. Prosto, luksuzni smještaj, kao standard, daje više prostora po pojedinom gostu, pa je samim ti i socijalno distanciranje lakše kako gostima, tako i osoblju.
Zato se i očekuje da će se luksuzni turizam i u Crnoj Gori i globalno mnogo brže oporaviti i prilagoditi na poslovne promjene, a kada je u pitanju crnogorsko primorje, tu se prije svega misli na destinacije poput Grad hotela — Sveti Stefan, hotela Splendid i sl...
Takođe, s obzirom da je epidemija virusa korona u Rusiji, iz koje godišnje Crnu Goru posjećuje najviše turista, i dalje na snazi, nešto kasniji oporavak tog tržišta vjerovatno će imati drastično negativan uticaj na bilanse crnogorskog turizma, koji će ove godine morati da se fokusira prvenstveno na tražnju iz regiona.
Tu se prije svega misli na goste iz Srbije, čiji su turisti druga najbrojnija grupa na crnogorskom primorju. Sputnjiku je npr. rečeno da će u jednom privatnom smještaju više srednje klase u Budvi, ako do 1. jula bude sve kako treba, glavni gosti biti iz Beograda i Novog Sada.
Najgora od svega je, kako kažu vlasnici privatnih smeštajnih kapaciteta, neizvjesnost, pa za sada nema ni previše interesovanja i rezervacija što utiče i na potencijalno formiranje cijena.
Hrvati drastično spustili cijene
Kao indikator za turistički sektor u Crnoj Gori mogla bi da posluži i situacija u susjednoj Hrvatskoj, gdje su cijene za iznajmljivanje apartmana i kuća na hrvatskoj obali Jadrana, prema pisanju tamošnjih medija, znatno niže u odnosu na prošlu godinu, iako je potražnja i dalje veoma skromna.
Kako piše portal „Indeks“, cijene apartmana u predsezoni i nakon sezone u Hrvatskoj tokom 2019. godine kretale su se od 40 do 100 evra, dok su u sezoni bile od 60 do 200.
Ove godine se od 25 do 40 evra kreću cijene apartmana u predsezoni, dok su u sezoni između 45 i 70 evra, što govori koliko je prošle godine u predsezoni koštao najam najjeftinijeg apartmana na hrvatskom Jadranu, toliko ove godine košta najam najskupljeg.
Dodajmo, na pad cijena u hotelskom i privatnom smještaju ove godine zasigurno će uticati i cijene u susjednim konkurentskim zemljama, koje će takođe zbog smanjene tražnje ići na snižavanje cijena, pa se očekuje da će se turističke destinacije nadmetati i u tom segmentu. Ipak, niko pouzdano ne može da kaže kako će zapravo izgledati letnja turistička sezona 2020. godine.
Pročitajte još:
