Šta donose izbori u Srbiji /video/

© REUTERS / Antonio BronicŽena ubacuje listić u glasačku kutiju na izborima u Srbiji
Žena ubacuje listić u glasačku kutiju na izborima u Srbiji - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nema mnogo neizvesnosti pred ove parlamentarne izbore. Najveći broj glasova odneće naprednjaci i socijalisti, svoje mesto u klupama naći će predstavnici manjina, dok ostali imaju još tri nedelje da se izbore za ulazak u Skupštinu.

Teško je prognozirati koje bi to stranke mogle da budu, ali prema sadašnjim procenama  mesto u parlamentu mogli bi da imaju radikali, stranka SPAS Aleksandra Šapića, i Pokret slobodnih gradjna Sergeja Trifunovića.

Gosti emisije „Sputnjik intervju“ Zoran Panović, programski koordinator „Demostata“ i Ivo Čolović projektni direktor CESID-a saglasni su da su stvari pred ove izbore veoma jasne kada je reč o vladajućoj koaliciji.

Izbori u Srbiji – deo kampanje i za buduće izbore

Panović smatra i da su ovi izbori zapravo deo kampanje za neke buduće izbore. Ukazuje na činjenicu da dobar deo opozicije neće izaći na izbore sto će učiniti neku vrstu manjka legitimiteta parlamenta.

„Tako da sam sklon da kažem da su ovi izbori više prelazni izbori, da su deo kampanje za neke buduce izbore. Deo opozicije koji ne ide na izbore, sigurno će ići na varijantu da će proglasiti parlament nelegitimnim i traziće neke vanredne parlamentarne izbore pod određenim okolnostima. Zatim se približavaju predsednički izbori, pa je moguće spajanje predsedničkih i parlamentarnih izbora  ako opozicija bude jaka, a ne slaba kao do sada.“, rekao je Panović.

Mnoga pitanja su sada još otvorena ali jedno je sigurno - parlament će se formirati i biće važeći, ali, kako kažu naši sagovornici, Evropa se neće mnogo sekirati za njegov legitimitet.

„Dominacija dve partije je velika, a paradoks ovih izbora je da bi SNS i Aleksandar Vučić voleli da mogu da osvoje manje nego što mogu i ako bi mogli taj višak da preliju nekako na nekoga da ipak uđe u parlament i da se napravi neka iole slika parlamenta koji će podsećati na višepartijski palament i imati neku vrstu bar iluziuje pluralizma“, rekao je Panović.

Kaže i da bi parlament dobio neku „egzotiku“ kada bi ušli lideri koji imaju parlamentarno iskustvo i daju odredjenu težinu ali i neka nova lica bi dobro došla. Ukazuju na problem na našoj političkoj sceni da ljudi znaju pojedince ali njihove stranke nisu prepoznate kao brendovi.

„Sigurno znaju za Aleksandra Vulina i Rasima Ljajića ali ne znaju kako im se zovu stranke. Mnogi jos misle da je Boris Tadić u Demokratskoj stranci. A tek je konfuzija kod koalicija formiranih ak hok za izbore“, kazao je Panović.

Čolović ukazuje da je u istraživanjima za ove izbore bilo dva ciklusa. Jedna slika je bila pre vanrednog stanja a sada je druga.

„Činjenica da imamo naprednjake i socijaliste koji su svakako u parlamentu i manjiske partije s obzirom na olakšice koje će oni imati. Radikali su uvek na oko tri odsto i Šapićev SPAS koji se pozicionirao da ga gradjani ne svrstavaju ni na opooziciju ni u vlsat pritom ga percipiraju kao sportistu a ne kao političara što mu daje snagu. Koči ga partijska infrastruktura van Beograda koju pokušava da nadomesti odredjenim savezima u pojedinim regionima“, rekao je Čolović.

On očekuje da će i PSG uzeti pristojan broj glasova, odnosno iznad tri odsto.

Tri intenzivne nedelje su pred nama. Zahuhtava se kratka kampanja ali koja neće biti podjednako efikasna za sve. Dakle, pobednika znamo što nije često bio slucaj. Sada sa cenzusom od tri posto ostavlja se šansa za male stranke i koalicije.

„Stranke koje se zalažu za bojkot do sada nisu nešto mnogo uradile, a to možda daje snagu PSG Sergeja Trifunovića. Mogu iskoristiti priliku da kao predstavnici ove druge Srbije udju u parlament. Naravno, može da se desi da Ujedinjena demokratska opozicija profitira na osnovu ovih koji bojkotuju. Uz neka prepoznatljiva imena koja ima i uz neku malo bolju kampanju u ove tri nedelje može se približiti cenzusu“, rekao je Čolović i dodao i da može da se desi i da stranka Saše Radulovića udje u parlament.

Kampanja u novim okolnostima

Ova je prva kampanja u specifičnim okolnostima. Neizvesno je kako će izgledati predizborni skupovi, svakako je mnogo manje bilborda s političkim porukama nego ranijih godina ali pred nama su tri nedelje u kojima ce se mozda sve nadoknaditi. Iako su svi ravnopravni učesnici ne može se govoriti i o ravnopravnim uslovima.

„Ako pričamo o vladajućim političkim partijama činjenica je da im kampanja ne traje od juče, to je kontonuirana kampanja na osnovu koje su im se i rejtinzi povećali. Upravljali su kriznom situacijom i predstavljali na način na koji im je to odgovaralao i narodu je bilo prijemčivo. Opozicija ima malo vremena i resursa da se na adekvatana način nađu u kampanjji. Posebno je tek pitanje onih u bojkot“, rekao je Čolović.

Kampanja bojkota može biti teža i napornija nego kampanja za rejting, a Čolović dodaje da ima utisak su pobornici bojkota to smetnuli s uma i da se nisu potpuno posvetili što pokazuju i istraživanja CESID-a.

Objašnjava i da je teško je izmeriti šta je uspeh bojkotra. Ako u Srbiji u proseku izlazi oko 55 odsto građana šta je neuspeh. Podseća i on da se Evropska unija neće mnogo oko toga potresati.

„Imali smo situaciju u Albaniji da je u jednom mestu na lokalne izbore izašlo dva odsto birača i naravno da su formirali vlast. Za bojkot nije nije važno da samo u zemlji bude prihvaćen već i da ga prihvati medjunarodna zajednica“, rekoa je Čolović.

Panović dodaje da su naprednjaci specifična stranka sa jakim vođom, da je to jaka mašinerija koja radi maltene na vojničkom pricipu.

„I kampanje su nekad i brutalne da nema milosti prema protivnicima, bespostedni  marketing i razne propagandne metode ali ipak u kombinaciji s rezultatima koji se postižu. Vučićeva pobeda protiv korone sigurno će biti opipljivija nego Milosevićeva protiv NATO“; rekao je Panović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala